Str. 2: Za olakšanje poreskih tereta. Prigodom plaćanja četvrtog obroka poreza za ovu godinu mnogi su poreski obveznici ostali zaprepašćeni, kad su doznali, koliko poreza imadu da plate ove godine više nego li prošle, pa se mnogi pitaju, da li su dužni platiti tu razliku i što bi se moglo poduzeti protiv prisilne naplate te razlike. Na upit, da li se mora platiti porez, makar je pogrešno ili nepravilno, previsoko odmjeren, imamo u u Zakonu o neposrednim porezima jasan odgovor. Kad poreska vlast utvrdi poresku osnovicu, razrezuje se porez i obavještava stranka o visini poreske osnovice i osnovnog poreza. Poreski obvezanik ima nato pravo žalbe protiv odnosnog razreza (odmjerenja). Megjutim poreska uprava zadužuje obveznike u svojim knjigama osaovnim i dopunskim porezom te banovinskim (a kod tečevine i komorskim) prirezom i poreski obvezanik mora da te dažbine plaća u zakonom odregjenim rokovima, bez obzira, da li je uložio žalbu protiv odmjerenog mu poreza ili ne, jer žalba u po reskim pitanjima me zadržava naplatu poreza. A uko- liko razrez poreza u jednoj godini nije izvršen, porez se plaća u srazmjeru prošlogodišnjeg zaduženja. Tako je po zakonskim propisima i tako je u praksi kod poreskih uprava, za koje je mjerodavno zaduženje, pa bilo ono pravilno ili ne. Drugo je pitanje, da li je to pravo i da li će obvezanik snositi neki teret, koji nebi imao da snosi. Dok se Zakon ne izmijeni poreski obvezanik može da se pomogne jedino mol- bom za poček za naplatu poreza, jer — makar niko nema prava na poček za plaćanje poreza, — opet nadležna vlast u opravdanim slučajevima, može da odobri taj poček i to po individualnim molbama, jer se kolektivne molbe mogu podnositi jedino u slučaje- vima šteta od elementarnih nepogoda. Megju opravdane slučajeve za odobrenje počeka navodi nam Pravilnik k Zakonu o neposr. porezima slučaj, kad se podnese tako motivisana žalba, da se sa sigurnošću može oče- kivati jače obaranje razrezanog poreza od strane više vlasti ili odbora. Da će nadležne vlasti morati da uvaže veliki dio prikazanih žalba, o tom nema govora, jer se svatko mora pitati, kakvo se je čudo u prošloj godini dogo- dilo na privrednom polju u Dubrovniku, da je vrijed- nost stanova i lokala poskočila — barem po ocjeni poreske vlasti — za 50 do 200 posto prema prethod- nim godinama? A nadležne vlasti će morati i to uvi- djeti, da je nemoguće istiještiti od porezovnika u Du- brovniku, i to samo od kućevlasnika, oko 3.000.000 dinara više ove godine nego li prošle a da nije bilo uvigjavnosti maše općinske uprave, koja je snizila općinski i vatrogasni prirez, ta svota bi iznosila još oko 300.000 dinara više. Važnije je pak pitanje, kada će se riješavati žalbe uložene protiv odmjerene kućarine za ovu godinu i u tom pravcu bi trebalo poduzeti potrebite korake kod nadležnih, da se pospješi rješavanje tih žalba e da se s njima ne dogodi kao i s onima od lani, od kojih veliki broj nije ni do danas riješen. Jer uzaludni su svi zakonski propisi o pravnim ljekovima, ma koje gragjani imadu pravo u zaštitu svojih interesa, kad nadležne vlasti ne vrše, ili, možda radi pomanjkanja stručnog personala, ne mogu da vrše svoju dužnost t. j. da riješavaju blagovremeno žalbe podnesene protiv odluke nižih vlasti. Nakon slučajeva sa presudama upravnih sudova, po kojima finansijska direkcija ne postupa ni kroz nekoliko godina i ne mijenja riješenja niže vlasti, moramo doći do zaključka, da su suvišne i žalbe na drugostepenu vlast, kao i tužbe na upravni sud, jer uzalud ovaj poništava odluke reklamacionih odbora ili financijske direkcije, kad te presude ostaju mrtvo slovo. U čitavom ovom pitanju dakle trebalo bi s jedne strane da poreske vlasti barem za neko vrijeme ne upotrebljavaju prisilne mjere za naplatu poreza u slu- čajevima, gdje su podnesene bar donekle opravdane Žalbe, a s druge strane bila bi neophodno potrebita neka akcija u svrhu da se požuri rješavanje žalba i to ovogodišnjih, kao i onih iz prošlih godina, a tu akciju bi — u pomanjkanju udruženja kućevlasnika — mogla jedino da poduzme općina, kao što je to učinila i Ljubljanska općina, makar u Ljubljani postoji i udru- ženje kućevlasnika. Jer uništavanje gragjana nesnosnim i nesrazmjernim dažbinama, znači i uništavanje općine same, Dr. B. M. Kod pokvarenog stomaka uzmite ma večer 1 malu kašiku. »MAGNA“ u pola čaše vode. Svi koji imate tvrdu i neurednu stolicu imajte običaj uzeti po- slije svakog obroka jela na vrhu od noža u malo vode praška ,MAGNA“. »MAGNA“ dobiva se u apotekama 1 omot Din, 4— TT I TT TAO ETJEOSI TREVOR JU PRN ANN »NARODNA SVIJEST: Pisma iz naroda. Viganj na Pelješcu. Proslava sv. godine. Dne 29. X. na blagdan Krista Kralja, ova je naša župa proslavila najsvečanije 1900-godišnjicu uspomene muke i smrti našeg Spasitelja. Uprav za taj dan našla se je u našoj župi jedna pobožna duša, po imenu Marija ud. A. Klarić, da počasti uspomenu svoga blagopo- kojnog muža doprinijela je lijepu svotu od 2700 Din. za nabavu novog kipa Presv. Srca Isusova. I Bogu hvala kip nam je stigao tačno za svečanost. Mi svi joj ukupno najljepše zahvaljujemo a Srce Isusovo sto- struko joj naplatilo! Kip je stajao u domenikanskoj crkvi BI. Gospe od Ruzarja, gdje je bio i svečano bla- goslovljen. Za vrijeme blagoslova izrekao je naš župnik krasan govor, te zahvalio gospogji na plemenitome daru. Zatim se razvila veličanstvena procesija sa kipom do crkve Matice. U procesiji je stupala na čelu Vojska Srca Isusova i djevojačko društvo sa barjacima što najviše zahvaljujemo mp. O. Michieli koji je i u našoj župi osnovao ovo društvo i pobrinuo se za red u procesiji, koji i danas postoji. Poslije procesije je služio svečanu misu glagoljaški naš župnik. Preko mise pjevao je zbor ,sv. Cecilije“ misu od Adamića vrlo zanosno. Čast zboru i požrtvovnome glazbeniku g. Ljubomiru Ortolio. Preko sv. mise je održao ga- nutljivi govor Prečasni Dn Pero Kalogjera. Poslije sv. mise bi izloženo Svetotajstvo na klanjanje sve do 5 s., a zatim je slijedio svečani blagoslov. KOTOR. Proslava Gospe od zdravlja obavljena je po starom običaju i ove godine u crkvici poviše Kotora. Uoči svetkovine bila je krunica i blagoslov te rasvjeta kotorskog brijega. Velike mase pobožaog na- roda hodočastile su čitav dan u ovo starinsko svetište. Blagdan sv. Cecilije u Srijedu 22. ov. mj. pro- slavila je Gragjanska glazba i pjev. kor sv. Tripuna. U jutro je glazba prije sv. mise obišla grad, pjevana se je Misa držala u katedrali sv. Tripuna. Uveče je glazba održala koncarat na trgu oružja i obišla grad svirajući rodoljubne koračnice. Zatim j€ slijedila za- jednička večera u restaurantu ,Dojmi“. : Dan rogjenja bl. Ozane proslavljen je u Subotu 25. o. mj. U crkvi sv, Marije (Kolegiati) držane su tihe sv. Mise, a u 9 s. pjevana. Narod je dolazio u crkvu da se pomoli našoj blaženici, a utješljivo je da kult ove naše svetice sve to više raste. GROMAČĆA. Odlazak vrijedne učiteljica. Nakon 4 godine izgledne službe iznenada 18 tek. mj. ostavila nas je učiteljica Anka: Macan-Matana. Premještena je u Crnu Goru. I roditelji i djeca žale mjen odlazak. Resile su je razne kreposti: naobražena i otmena, a skromna i izgledna praktična kršćanka. Uvijek zaposlena knjigom ili ručnim radom, u čemu je i odrasle dje- vojke poučavala i sa svakim bila ljubezna i vesela. Sa svojom drugaricom g.com F. Laptalo gledala se je kao s rogjenom sestrom. Zajedno su priredile više uspjelih školskih zabava, a za svečanih prigoda i u crkvi pomagale. Ljubila je djecu, a i djeca nju. Na vijest, da ih ostavlja rasplakali su se. Na dan polaska već na 3 s. j. odrasliji i bližji počeli su se sakupljati oko škole. Na vrijeme došlo je polovina učenika, a bili bi svi, da nije bilo tako rano u noći. Otpratili su je sve do Zatona, gdje je bio ganutljiv rastanak kao djece s rogjenom majkom; a majka im je i bila i ri- ječju i djelom. Blago školi i mjestu gdje ovakovi nastavnici djeluju ! ROŽAT. Premještaj učitelja. U Četvrtak 23 o. m. odijelio se od nas g. Dulčić Ivo učitelj nar. osn. škole Prijevor, Četiri godine i p0 s nama je živio, a svačije osvojio srce svojom rijetkom dobrotom i plemenitošću Kao nastavnik bio je savjestan i neumoran radenik te je stekao odlično priznanje i svačije poštovanje. Dječja srca i mladenačku njihovu pamet uspješno je uzgajao kao i najboljim i pribranijim macijonalnim vrlinama plemenio. Dakako, da mu je teško bilo odijelit se od svoje vrijedne supruge učiteljice, koja kao nastavnica pri ovoj školi sama ostaje, ali on do skrajnosti po- žrtvovan, a svojim školskim starešinama do udivljenja poslušan ovaj divni riječki Prijevor sa kamenitim her- cegovačkim Bajičima najpripravnije je zamjenio. Tako je kao otac, nastavnik i gragjanin neizbrisivu i čeličnu uspomenu megju nama ostavio. Ovakav je učitelj ma čast i diku rodu svom, pa dok bolnim srcem njegov nenadani odlazak žalimo, pouzdano se nadamo da će ga Božja providnost opet k nama povratiti. Gornjoriječani. DOLI. Odlazak vrijedne učiteljice. Nazad neko- liko dana odijelila se od nas vrijedna učiteljica Ljubica - Hančević, da nastupi službu u drugom, odregjenom joj mjestu, Lumbardi na Korčuli. Kratko je vrijeme proboravila u našem mjestu, ali je to bilo dostatno, da se otkriju sve vrline, koje su resile ovu vrijednu nastavnicu, Brzo je postigla, da su djeca rado i s lju- bavlju prionula uz nauku, pak je zato blagoslivljaju roditelji. Koliko su je pak ljubila djeca, to se najbolje vidilo kod njezinog rastanka s njima, kad su stala plakati i megjusobno govoriti: ,Da je stala, koliko bi smo bili naučili“. Izvan škole, svojim veselim hu- morom, izglednim ponašanjem, osvojila je svačiju ljubav, pak joj seljani, dok žale gubitak jedne tako vrijedne sile, ostaju harni na njezinom zauzimanju i požrtvovanju, želeći joj od Boga svako dobro. Seljani. ITO pasta za zube je najbolja. Br. 48. Iz Jugoslavije. Kraljevski dar. Za popravak katedrale u Senju, koja je u vrlo slabom stanju, darovalo je Njegovo Veličanstvo Kralj svotu od 200.000 Din. Podružnica ,Naše Sloge“ u Zagrebu. Godine 1922. neki su svećenici u Ljubljani ustanovili ,Našu Slogu“ trgovinu crkvenih i drugih potrebština. Pošto se je poslovanje Naše Sloge proširilo svuda, a osobito po hrvatskim biskupijama, otvorila je prošlog listopada svoju Filijalu u Zagrebu ma Kaptolu (Bakačeva Il). Tako će svećenstvo i crkve sigurno pribaviti lijepu, dobru i jeftinu robu, a svećenički i crkveni novac, poći će u korist opet samih svećenika i crkava. Napredak“ radi opet u Zagrebu. nih vlas unutrašnjih djela poništilo je odluku potčinjenih vlasti o zabrani djelovanja kulturnog društva ,Napredak“. Podružnica je ,Napretka“ u Zagrebu već nastavila svojim radom. Zadruga Hrvatskog Radiše za štednju, osigu- ranje i štednju s. o. j. u Zagrebu, poziva svoje čla- nove štediše, kojima su štednje dospjele u kolu za prosinac ove godine, da odmah pripošalju svoje šte- dovne isprave, na temelju kojih će se otpadajući iznos odmah i bezodvlačno kretom pošte odaslati ili mogu isti na blagajni podići. Esperantski kutić. 30 godina Esperanta po Katoličkom svijetu. Dok se kod nas još uvijek na žalost, Esperanto smatra neozbiljnom utopijom nekolicine zanešenjaka, to se u stranom svijetu Esperantu posvećuje ozbiljna psžnja pa i sa strane samih vlada. I Esperantisti-kato- lici već od početka živo sudjeljuju u esperantskom pokretu, te već 1903. god. pokreću svoje megjunarodno glasilo: ,Espero Katolika“ (Katoličta Nada), a 1910. god. osnivaju svoj , Megjunarodni Katolički Esperantski Savez“ (,laternacia Katolika Unuigo Esperantista“). Tek tada se je moglo procijeniti nedostiživu prednost Esperanta pred svim drugim, bilo mrtvim, bilo živim ili umjetnim jezicima. I kad sada listamo taj upravo krasni katolički časopis ,Espero Katolika“ susrećemo marljive saradnike iz svih zemalja svijeta, od Engleske, Njemačke, Rusije, Francuske pa preko svih kulturnih zemalja i naroda do Iadije, Japana, Kine, dapaće Abesinije. Uz biskupe i svećenika u njemu saragjuju i lajici iz svih zemalja, svih staleža obojega spola i svake dobe starosti. Tek onaj, koji je sa malo truda naučio Esperanto i može da prati ovaj divni časopis, vidi kolika je živa vjera, kolika ljubav i odanost Sv. Katoličkoj Crkvi širom svega svijeta, širom-svih-slojeva ljudskog društva. I tek kad sve ovo zaamo, onda možemo da ra- zumijemo i shvatimo sv. Oce Pape Pija X., Benedikta XV. i Pija XI., koji su svojim apoštolskim blagoslovom blagoslovili naš ,Espero Katolika“ i našu megjuna- rodau organizaciju Esperantista-katolika. Jedno je ipak što nam kraj svega ovoga ostavlja bolan utisak a to je, što u cijelom godištu ovog lijepog časopisa ne na- lazimo ni jedne vijesti, ni jednog članka o nama Hr- vatima — izmegju stotine imena saradnika iz svih na- roda ni jednog Hrvata. Nije tu krivica na uredništvu, koje rado štampa primljene radove bez obzira iz koje su zemlje ili naroda, krivica je na nama, što ne na- lazimo za vrijedno da kao i drugi narodi posvetimo malo pažnje Esperantu i saragjujemo u ovom megju- narodnom kat. časopisu. \ Zato se nadamo da će ovaj naš kratki prikaz megju našim cjen. čitateljima pobuditi zaista zasluženi i opravdani interes za Esperanto, te da ćemo u buduće imati i tu sreću da megju njegovim saradnicima vidimo i pripadnike našeg milog naroda. Završavajući ovaj članak mislimo da možemo u ime svih Hrvata katolika najsrdačnije čestitati našem Esperantskom kolegi ,Es- pero Katolika“ 30 godišnjicu njegovog odličnog rada i djelovanja. Istodobno izrazujemo želju i nadu da ćemo ovaj naš lijepi časopis domala moći naći i po našim katoličkim čitaonicama i domovima. List izlazi u Španjolskoj, a može se naručiti preko ,Munda Ku- riero“ — Sarajevo. E: Kod teškog varenja, slabokrvnosti, mršavosti, bljedoće, bolesti žlijezda, osipa na koši, furankula, popraviće naravna FRANZ - JOSEFOVA gorka voda tako važan rad u crijevima. Odlični ljekarski naučenjaci uvjereni su, da i najnježnija djeca odlično podnašaju FRANZ-JOSEFOVU vodu. FRANZ-JOSEFOVA gorka voda dobiva se u apotekama, drogerijama i špeceraj- skim trgovinama. MARIĆ NIKO financijski direktor u penziji, otvorio je kancelariju financijsko- pravnog zastupnika u Dabrovalku u alict (Petilovrijenei br. 1. I pod Primaiu se stranke od 8—12 i 16—18 sati. Preuzima se zastupanje u svim financijskim poslovima (poreza, taksa, monopola, carina, trošarine i javnih drugih dača) pred finan- cijskim vlastima i Upravnim Sudovima. (214