POŠVARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro “e 49 DUBROVNIK 6. Prosinca 1933. Ime" dna Svijest Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XV. ljena je listu 5 Din. mlesećno; z« imozemstvo 10 Din. mjesečno" PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo | Uprava kod Oubrovačke Hrvatske Tiskare. Katolicizam i državotvornost Nakon blagoslova pravoslavne crkve na Visu nastalo je u novinama objašnjavanje obzirom na broj pravoslavnih u onoj varoši. Sa katoličke strane javio se je i g. Dušan Manger u ,Novo Doba“ od 28 Nov. tek. god. Br, 278, na str. 5. Radi važnosti osobito nekih misli donosimo njegov članak u izvatku : Gospodin Ruljančić Ivo, pretsjednik pravoslavne crkvene opštine na Visu, na ispravak izjavi Biskupskog Ordinarijata na Hvaru, izjavio je da je prelaz u pra- voslavlje današnjih pravoslavnih vjernika u Visu bio diktovan ,dubokim uvjerenjem da se pripadnost ri- mokatoličkoj crkvi nepomirljivo kosi sa osvjedočenim patriotskim jugoslovenskim uvjerenjem i sviješću o savjesti i dostojanstvu slobodnih ljudi, koja se svijest stalno nalazila u sukobu sa nepodnosivim moralnim pritiskom što ga je na njih vršila rimokatolička crkva“, Tako piše u svom ispravku gospodin bivši načelnik Visa u broju ,Novog Doba“ od 22 novembra ov. g. Svakomu čovjeku, a tako i g. Ruljančiću slobodno je misliti što hoće o Katoličkoj Crkvi — ali držim da pretsjednik pravoslavne crkvene opštine na Visu, koji zaprema jedno mjesto u organizaciji pravoslavne crkve, ima dobro da promisli prije nego što napiše riječi: «pripadnost rimokatoličkoj crkvi nepomirljivo se kosi sa našim osvjedočenim patriotskim jugoslavenskim uvjerenjem“. Gosp. Ruljančić naglašuje drugim riječima, da Jugosloven ne može biti pripadnik rimokatoličke crkve, i tim jednom velikom i zaatnom broju naših državljana osporava i patriotizam i državljansku svijest. Preko ovakovih izjava neodgovornih ljudi može se proći sa smijehom, ali treba protestirati kada te izjave padaju iz usta ljudi koji su. na odgovornom. mjestu. Javna štampa mora da to žigoše, jer se ma taj način stvara u redovima samih katolika nepovjerenje prama srpsko- pravoslavnoj crkvi, a uništava se ono potrebito na- rodno duševno i političko jedinstvo. Srpska pravoslavna crkva ima svoje velike zasluge na narodnom polju, ali ne smiju se osporavati i ve- izlazi svake Scrijede Pojedini broj Din. 1.50 like zasluge katoličkih svećenika, a po tomu i same Katoličke Crkve, koja nije nikada išla za tim da otugji svećenika od rada za narod naš. I, ako promatramo našu prošlost, nalazimo svi- jetla imena izmegju katoličkih svećenika koji su uvijek branili narodna prava i zagovarali bez straha narodno jedinstvo Srba i Hrvata. Svijetla imena Strossmayera, Račkoga, Okrugića i drugih govore jasno. I u pravoslavnom kleru imamo istaknutih ljudi, kad što su metropolita Mihajlo i Jovan Sundečić, koji su bili zagovaratelji narodne sloge, a za katolike i katoličku crkvu imali su uvijek najveće poštovanje i znali su da ia crkva ne priječi narodno osvješćenje. Mi možemo biti sretni što smo doživjeli dane koji su izgledali daleki i vrlo daleki. Naše narodno i političko jedinstvo danas je činjenica, koju treba samo da ojačamo i osnažimo — ali uvjerimo se da to ne ćemo postići omalovažavanjem i, što je još gore, ocrnji- vanjem Katoličke Crkve. Nema sumnje da se teško vrijegjaju ne samo ka- tolici nego i sama Katolička Crkva kad se tvrdi da se duh Katoličke Crkve ne može složiti sa jugoslavenskim nacionalnim osjećajem, kad se drugim riječima kaže da je Katolička Crkva protivna našoj državnoj tvorevini, Oveakova tvrdnja ne samo da ne stoji, nego je neisti- nita, pa je vrijeme da se sa takovim mapadajima i prestane. Da je g. Rvljančić malo više i bolje proučio istoriju Katoličke Crkve, da je bolje pratio politički i socijalni život papinskog državnog sekretarijata, da je pročitao papinske emciklike o religijoznim, socijalnim i savremenim političkim pitanjima i važne izjave sa- mog Pape u odlučnim časovima svjetskog života — bio bi uvidio da njegov sud o katoličkoj crkvi ne od- govara istini, da je to jedna bačena krilatica koja vri- jegja ne samo jednu vjersku instituciju, kojoj pripada znatni broj Jugoslavena, nego i veliku etičku svjetsku kojoj se divi znameniti istoričar i političar protestant Lord Macaulay, a pred kojom je i moćni kancelar njemačkog Reicha, knez Bismarck, prignuo glavu. Baza su vj ski: osjećaji tistaljeni, i svaka poli- tika koja želi dobro: ovoj: državi ne smije da u te osjećaje dira. Danas ni državno ustrojstvo ni državna politika ne mogu da budu ovisni o jednoj ili o drugoj crkvi, pa zato politički proselitizam ma koje crkve ne samo da je amahronizam, nego je štetan i ubitačan za samu državu. NI SAM SV. NIKOLA BEZ TOPLOG KAPUTA Dječja odijela , , . Muška odijela . . , , . , Din 140-790 Kratki topli kaputi . . Naši nepromočivi Hubertusi Din 320 Modne hlače ODIJELA TIVAR a Din 320 - 596 (\ OGRTAČI ZA DAME od Din 390 +. .Din 70-170 . . Din 240-370 + <... .Din 80-290 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fi& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. PRIGODOM GV. LUGIJE darujte kao najprikladnije Meini-ove specijalitete Kombinacije i košarice u svim cijenama sastavljene od najfinijih Meinlovih čok. bombona, čokolade, keksa, vafla, izabranih vrsta kave i čaja, čajnog peciva, ruma likera, punča i t. d. JULIO MENI, Dubrovnik Trg Kralja Tomislava Gundulićeva Poljana 3 Movi poreski tereti. Prošlih dana vlada je podnijela narodnoj skupštini nekoliko zakonskih predloga i baš novele zakonu o neposrednim porezima i skupnom porezu na poslovni promet, zakonu o taksama, zakonu o trošarini, te c2- rinskom zakonu. Radi se dakle o zakonima eminenino privrednog značaja. Odnosni zakonski predlozi već se nalaze pred finansijskim odborom narodne skupštine, gdje je g. ministar finansija održao svoj ekspoze o općoj finansijskoj situaciji države, maglasujući, da on hoće red i moral, te socijalnu i fiskalnu“ pravdu a da ovim zakonskim predlozima ide zatim, da popuni prazninu, koja bi se inače pojavila u proračunu. Čim su ovi zakonski predlozi bili u novinskim sažetim vijestima objavljeni, nastala je opravdana za- brinutost kod privrednika, koji se i onako nalaze u prekarnoj situaciji. Odmah su hitno sazvane sjednice komorskih vijeća svih trgovačkih komora u zemlji (osim dubrovačke), gdje su se pretresali najavljeni zakonski predlozi, te sastavili memorandumi, u kojim su opširno navedeni prigovori tim zakonskim predlo- zima i izneseni protupredlozi. Suviše održan je dama 26 prošlog mjeseca u Beogradu sastanak komora (ko- jom nije sudjelovala dubrovačka a niti se je dala zastupati kao ona iz Podgorice), da se dogovore o koracima, koje bi trebalo zajednički u interesu cijelo- kupne privrede poduzeti cbzirom na najavljene zakon- ske predloge. Konferencija komora izradila je obrazlo- žene memorandume o svakom pojedinom projektu i dana 28 prošlog mjeseca bili su učesnici konferencije primljeni od minisira finansija i ministra trgovine, koji su im obećali, da će predloge komora dovesti u sklad sa stvarnim mogućnostima, kako bi se provela harmo- nija izmegju fiskalnih interesa i interesa privrede. Savez trgovačkih udruženja takogjer je stvorio svoje zaključke, koji se odnose na najavljene zakonske predloge.| Najavljenim zakonskim predlozima ide se radi postignuća proračunske ravnoteže za jačim fiskalnim efektom, koji bi popunio predvigjenu prazninu u pro- računu, Nego predvigjeni način postignuća tog fiskal- nog efekta ne odgovara ekonomskoj financijalnoj si- tuaciji privrede, koja se i onako već nalazi u teškoj situaciji, tako da bi prihvatom tih zakonskih predloga, po općem mišljenju privrednika, privreda došla u bez- nadan i katastrofalan položaj, a mnogi bi bili prisiljeni da likvidiraju posao, jer su u zakonskim predlozima na njih postavljeni takovi zehtjevi, koje ne bi mogli ekonomski - financijski snositi ni tehnički izvršavati. Odredbama najavljenih zakonskih predloga uda- ljujemo se od odnosnih principa važećeg poreskog sistema, da se samo prihod oporezuje primjernom i snošljivom poreskom stopom, tako da se rad još isplaćuje. Kad je jednom radi postignuća proračunske rav- noteže trebalo posegnuti za nekim mjerama, koje bi donijele fiskusu potrebita srestva, tad je trebalo da zakonski predlozi idu za tim, da se oporezuje ono,