POŠVARINA PLAĆENA U GOTOVU

Naro

“e 49

DUBROVNIK 6. Prosinca 1933.

Ime"

dna Svijest

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo,

God. XV.

 

ljena je listu 5 Din. mlesećno; z« imozemstvo 10 Din. mjesečno"
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo | Uprava kod Oubrovačke Hrvatske Tiskare.

Katolicizam i
državotvornost

Nakon blagoslova pravoslavne crkve na Visu
nastalo je u novinama objašnjavanje obzirom na broj
pravoslavnih u onoj varoši. Sa katoličke strane javio
se je i g. Dušan Manger u ,Novo Doba“ od 28 Nov.
tek. god. Br, 278, na str. 5. Radi važnosti osobito
nekih misli donosimo njegov članak u izvatku :

Gospodin Ruljančić Ivo, pretsjednik pravoslavne
crkvene opštine na Visu, na ispravak izjavi Biskupskog
Ordinarijata na Hvaru, izjavio je da je prelaz u pra-
voslavlje današnjih pravoslavnih vjernika u Visu bio
diktovan ,dubokim uvjerenjem da se pripadnost ri-
mokatoličkoj crkvi nepomirljivo kosi sa osvjedočenim
patriotskim jugoslovenskim uvjerenjem i sviješću o
savjesti i dostojanstvu slobodnih ljudi, koja se svijest
stalno nalazila u sukobu sa nepodnosivim moralnim
pritiskom što ga je na njih vršila rimokatolička crkva“,
Tako piše u svom ispravku gospodin bivši načelnik
Visa u broju ,Novog Doba“ od 22 novembra ov. g.

Svakomu čovjeku, a tako i g. Ruljančiću slobodno
je misliti što hoće o Katoličkoj Crkvi — ali držim da
pretsjednik pravoslavne crkvene opštine na Visu, koji
zaprema jedno mjesto u organizaciji pravoslavne crkve,
ima dobro da promisli prije nego što napiše riječi:
«pripadnost rimokatoličkoj crkvi nepomirljivo se kosi
sa našim osvjedočenim patriotskim jugoslavenskim
uvjerenjem“.

Gosp. Ruljančić naglašuje drugim riječima, da
Jugosloven ne može biti pripadnik rimokatoličke crkve,
i tim jednom velikom i zaatnom broju naših državljana
osporava i patriotizam i državljansku svijest. Preko
ovakovih izjava neodgovornih ljudi može se proći sa
smijehom, ali treba protestirati kada te izjave padaju
iz usta ljudi koji su. na odgovornom. mjestu. Javna
štampa mora da to žigoše, jer se ma taj način stvara
u redovima samih katolika nepovjerenje prama srpsko-
pravoslavnoj crkvi, a uništava se ono potrebito na-
rodno duševno i političko jedinstvo.

Srpska pravoslavna crkva ima svoje velike zasluge
na narodnom polju, ali ne smiju se osporavati i ve-

izlazi svake Scrijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

like zasluge katoličkih svećenika, a po tomu i same
Katoličke Crkve, koja nije nikada išla za tim da otugji
svećenika od rada za narod naš.

I, ako promatramo našu prošlost, nalazimo svi-
jetla imena izmegju katoličkih svećenika koji su uvijek
branili narodna prava i zagovarali bez straha narodno
jedinstvo Srba i Hrvata. Svijetla imena Strossmayera,
Račkoga, Okrugića i drugih govore jasno.

I u pravoslavnom kleru imamo istaknutih ljudi,
kad što su metropolita Mihajlo i Jovan Sundečić, koji
su bili zagovaratelji narodne sloge, a za katolike i
katoličku crkvu imali su uvijek najveće poštovanje i
znali su da ia crkva ne priječi narodno osvješćenje.

Mi možemo biti sretni što smo doživjeli dane
koji su izgledali daleki i vrlo daleki. Naše narodno i
političko jedinstvo danas je činjenica, koju treba samo
da ojačamo i osnažimo — ali uvjerimo se da to ne
ćemo postići omalovažavanjem i, što je još gore, ocrnji-
vanjem Katoličke Crkve.

Nema sumnje da se teško vrijegjaju ne samo ka-
tolici nego i sama Katolička Crkva kad se tvrdi da se
duh Katoličke Crkve ne može složiti sa jugoslavenskim
nacionalnim osjećajem, kad se drugim riječima kaže
da je Katolička Crkva protivna našoj državnoj tvorevini,
Oveakova tvrdnja ne samo da ne stoji, nego je neisti-
nita, pa je vrijeme da se sa takovim mapadajima i
prestane. Da je g. Rvljančić malo više i bolje proučio
istoriju Katoličke Crkve, da je bolje pratio politički i
socijalni život papinskog državnog sekretarijata, da je
pročitao papinske emciklike o religijoznim, socijalnim
i savremenim političkim pitanjima i važne izjave sa-
mog Pape u odlučnim časovima svjetskog života —
bio bi uvidio da njegov sud o katoličkoj crkvi ne od-
govara istini, da je to jedna bačena krilatica koja vri-
jegja ne samo jednu vjersku instituciju, kojoj pripada
znatni broj Jugoslavena, nego i veliku etičku svjetsku
kojoj se divi znameniti istoričar i političar protestant
Lord Macaulay, a pred kojom je i moćni kancelar
njemačkog Reicha, knez Bismarck, prignuo glavu.

Baza su vj ski: osjećaji tistaljeni, i svaka poli-
tika koja želi dobro: ovoj: državi ne smije da u te
osjećaje dira. Danas ni državno ustrojstvo ni državna
politika ne mogu da budu ovisni o jednoj ili o drugoj
crkvi, pa zato politički proselitizam ma koje crkve ne
samo da je amahronizam, nego je štetan i ubitačan za
samu državu.

 

NI SAM SV. NIKOLA
BEZ TOPLOG KAPUTA

   
 
  
  
     

Dječja odijela , , .
Muška odijela . . , , . , Din 140-790
Kratki topli kaputi . .
Naši nepromočivi Hubertusi Din 320
Modne hlače

ODIJELA

TIVAR

a Din 320 - 596
(\ OGRTAČI
ZA
DAME

od Din 390

+. .Din 70-170
. . Din 240-370

+ <... .Din 80-290

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fi& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

PRIGODOM GV. LUGIJE
darujte kao najprikladnije

Meini-ove specijalitete

Kombinacije i košarice u
svim cijenama sastavljene
od najfinijih Meinlovih čok.
bombona, čokolade, keksa,
vafla, izabranih vrsta kave
i čaja, čajnog peciva, ruma
likera, punča i t. d.

JULIO MENI, Dubrovnik

  
 

Trg Kralja Tomislava
Gundulićeva Poljana 3

    

 

Movi poreski tereti.

Prošlih dana vlada je podnijela narodnoj skupštini
nekoliko zakonskih predloga i baš novele zakonu o
neposrednim porezima i skupnom porezu na poslovni
promet, zakonu o taksama, zakonu o trošarini, te c2-
rinskom zakonu. Radi se dakle o zakonima eminenino
privrednog značaja. Odnosni zakonski predlozi već se
nalaze pred finansijskim odborom narodne skupštine,
gdje je g. ministar finansija održao svoj ekspoze o
općoj finansijskoj situaciji države, maglasujući, da on
hoće red i moral, te socijalnu i fiskalnu“ pravdu a da
ovim zakonskim predlozima ide zatim, da popuni
prazninu, koja bi se inače pojavila u proračunu.

Čim su ovi zakonski predlozi bili u novinskim
sažetim vijestima objavljeni, nastala je opravdana za-
brinutost kod privrednika, koji se i onako nalaze u
prekarnoj situaciji. Odmah su hitno sazvane sjednice
komorskih vijeća svih trgovačkih komora u zemlji
(osim dubrovačke), gdje su se pretresali najavljeni
zakonski predlozi, te sastavili memorandumi, u kojim
su opširno navedeni prigovori tim zakonskim predlo-
zima i izneseni protupredlozi. Suviše održan je dama
26 prošlog mjeseca u Beogradu sastanak komora (ko-
jom nije sudjelovala dubrovačka a niti se je dala
zastupati kao ona iz Podgorice), da se dogovore o
koracima, koje bi trebalo zajednički u interesu cijelo-
kupne privrede poduzeti cbzirom na najavljene zakon-
ske predloge. Konferencija komora izradila je obrazlo-
žene memorandume o svakom pojedinom projektu i
dana 28 prošlog mjeseca bili su učesnici konferencije
primljeni od minisira finansija i ministra trgovine, koji
su im obećali, da će predloge komora dovesti u sklad
sa stvarnim mogućnostima, kako bi se provela harmo-
nija izmegju fiskalnih interesa i interesa privrede. Savez
trgovačkih udruženja takogjer je stvorio svoje zaključke,
koji se odnose na najavljene zakonske predloge.|

Najavljenim zakonskim predlozima ide se radi
postignuća proračunske ravnoteže za jačim fiskalnim
efektom, koji bi popunio predvigjenu prazninu u pro-
računu, Nego predvigjeni način postignuća tog fiskal-
nog efekta ne odgovara ekonomskoj financijalnoj si-
tuaciji privrede, koja se i onako već nalazi u teškoj
situaciji, tako da bi prihvatom tih zakonskih predloga,
po općem mišljenju privrednika, privreda došla u bez-
nadan i katastrofalan položaj, a mnogi bi bili prisiljeni
da likvidiraju posao, jer su u zakonskim predlozima
na njih postavljeni takovi zehtjevi, koje ne bi mogli
ekonomski - financijski snositi ni tehnički izvršavati.

Odredbama najavljenih zakonskih predloga uda-
ljujemo se od odnosnih principa važećeg poreskog
sistema, da se samo prihod oporezuje primjernom i
snošljivom poreskom stopom, tako da se rad još isplaćuje.

Kad je jednom radi postignuća proračunske rav-
noteže trebalo posegnuti za nekim mjerama, koje bi
donijele fiskusu potrebita srestva, tad je trebalo da
zakonski predlozi idu za tim, da se oporezuje ono,