Su. 2

što još nije oporezovano, odnosno da se jače opore-
zuje ono, što mlože da podnese jače poreske terete.
Privredna direktna i legalna djelatnost dosta je, dapače
i suviše, oporezovana i ona ne može podnijeti nika-
ve jače opterećenje.

Oni, koji su pozvani, da vode računa o našoj
privredi, trebaju, da na nadležnom mjestu pravovre-
meno podignu svoj glas i svojim stručnim razlaganjem
uvjere mjerodavne, da najavljene mjere nijesu u in-
teresu narodnog gospodarstva države te svojim protu-
predlozima pokažu put vrhovnoj državnoj upravi, kojim
bi trebalo da pogju, ako je potrebno da popune praz-
ninu u proračunu.

Kad nemamo još privrednog vijeća — i ako
imamo već godinu i po dana zakon o privrednom vi-
jeću (Sl. Nov. 25/3. 1932. Br. 69—XXVIII) ali vijeća
nemamo — tad su pozvane naše komore pa i dubro-
vačka, te ostale privredne organizacije, da do imeno-
vanja privrednog vijeća, uzmu u zaštitu opravdane
interese naše ugrožene privrede i to na vrijeme, dok
ne bude kasno, da se privredi pomogne, ako joj se
uopće može još pomoći. Potrebno je budno paziti na
našu poljuljanu i ugroženu privredu, hitno raditi i
hitno intervenirati, te se ne smije oklijevati i prepuš-
tati se fatalizmu, da se i onako ne može ništa učiniti.

Dr. B. P.

 

SPORT.

Ovih dama održale su sastanak uprave Goška i
Gragjanskog s ciljem da se dosadanje nesuglasice koje
su vladale izmegju ova dva kluba zaborave. Zahva-
ljujuć športskoj svijesti svih članova obih uprava došlo
je do izmirenja, a kao dokaz tog pomirenja za
javnost odigrat će 10 ov. mj. prijateljsku utakmicu, a
17. ov. mj. revanš. Još je zaključeno da će za božićne
blagdane nastupiti kombinovani tim Gragjanski- Gošk
protiv prvaka provincije S. N. P. H. Š. K. Zrinski iz
Mostara. Dalje se je raspravravljalo o raznim športskim
pitanjima. Vrijeme je već da je do ovog izmirenja
došlo, jer ovakovo držanje i jednih i drugih, nije bilo
nikako u duhu sportskog rada. Naša je želja da i naši
nogometni klubovi slijede korake našeg državnog pr-
vaka i nadamo se da će i oni jednog dama postići
uspjeli, što se može samo u pravom športskom radu.
Želimo da ovaj početak prijateljstva bude neprekidan,
jer samo na taj način doći će se do željenog uspjeha.

Zagreb - Beograd (1:1) (1:0), 1. ov. mj. odi-
grana je u Beogradu megjugradska utakmica gornjih
gradova. | ako je rezultat neriješen ipak je Zagreb
pobjedu zaslužio jer je igrao tako dobro i tehnički
savršeno da je pobrao aplauz samih Beogragjana kao
i odlično pisanje Beogradskih listova. Beograd je iz-
nenadio slabom igrom, u kojoj nije bilo ni tehničke
a ni skupne igre. I ako Beogragjani sigurni u pobjedu
ovaj put ostali su razočarani. Revanš 17 ov. mjeseca
u Zagrebu. Bp.

»NARODNA SVIJEST.

Br. 49.

 

 

Marko Frančić - Sušak

megjunarodni transporti

Obavlja expedicije svakovrsne robe najhitnije i najjeftinije. Selidbe prevaža specijalnim kolima.
Transportovanje robe iz Dravske, dijela Savske, Vrbaske i Dunavske banovine za južnu Dajmaciju, otoke
i Crnu Goru te obratno, najbrže je i najkonvenijentnije preko Sušaka.

Informacije i ponude daju se najpripravnije.

(293)

 

 

 

Pregled vanjskih dogagjaja.

U Španjolskoj se prilike još ne sregluju. Mi-
nistar pravde Botella Assensi dao je ostavku, jer vlada
nije usvojila njegov prijedlog, da se zadnji izbori po-
nište i pozove natrag prijašnji parlamenat. Na temelju
službenog saopćenja vlade izabrano je na 19 Novem-
bra 361 poslanik, od kojih je 172 desničara, 129 cen-
tralista i 60 ljevičara. Centrum sačinjavaju grupe ka-
tolika izuzevši radikale ((Lerroux), kojih ima 52. Ka-
tolici prema tome imadu apsolutnu većinu 249 man-
data (172 + 77 centrumaša). Dakako još nema konačnih
rezultata za preostale mandate. — Desničarske su
stranke dale vladi uvjete, pod kojima su je spravne
podupirati. Ti su uvjeti ovi: sklapanje konkordata sa
sv. Stolicom, ukidanje socijalističkih odredaba za sa-
niranje socijalnog osiguranja, povraćanje zapljenjenih
velikih posjeda, revizija agrarne reforme i puštanje
odmah na slobodu osugjenih proturevolucijonaraca. —
Treba istaknuti da je cjelokupna opozicija (katolici)
osim relativno male grupe monarhista za to, da se
forma republike zadrži, a promijeni samo režim.

Francuska — Njemačka. Ponovno su započeli
direktni pregovori izmegju Njemačke i Francuske, koji
su bili prekinuti istupom Njemačke iz Društva Naroda.
Hitler traži, da se vrati Njemačkoj Saarsko područje
bez plebiscita, što ga odregjuje za god. 1935. ver-
saille-ski ugovor o miru, kao i da može Njemačka
povisiti vojsku na 300.000. — Italija ne gleda dobrim
okom na ove pregovore, jer je ovim potisnut u po-
zadinu sporazum u okviru Četvornog Pakta, za koji
se ona toliko zalaže.

Njemačka. Hitler je dao izjavu , Matinu“ u kojoj
je rekao, da bi eventualni rat odveo Evropu u boljše-
vizam i da bi Azija u tom slučaju preplavila Evropu.
Radi toga on odbija rat. Dodao je, da je i Poljska
uočila tu opasnost, kad je stupila u pregovore za
sporazumijevanje sa Njemačkom. Novi Reichstag sastat
će se 12. tek. mj.

Mussolini — Litvinov. Vogji fašističke Italije
nije pošlo za rukom postaviti se posrednikom u fran-
cusko-njemačkim pregovorima. Da učvrsti veze izmegju
Italije i Sovjetske Rusije pozvao je Litvinova, da se na
povratku iz Amerike vrati u Rim. Litvinov se je po-
zivu odazvao, ali je odbio da bude gostom talijanske
vlade. Oa će otsjesti u sovjetskoj ambasadi. Akcija

 

OTVO
JULIO

  

 

uvoz /

     

dh

KAVE | GAJA

/

MENI

 
   
 

Oubrovnik, Trg Nralja Tomislava (prama Kralj. dvoru)

“ Gundulićeva Poljana 3.

o

 
 
   
   

Mussolinijeva ide za tim, da se sporazumi sa Litvi-
novom u pitanju razoružanja u cilju, da što više pot-
kopa ugled Društva Naroda i da sadašnju konferenciju
za razoružanje u Ženevi, u kojoj sudjeluju sve države,
velike i male, kao ravnopravne, zamijeni konferencijom
velikih sila, gdje bi sudjelovala i Rasija.

Kriza francuske vlade. Poput Herriot-a, Bon-
cour-a i Daladier-a morao je i Sarraut dati demisiju.
Kamen smutnje za sve vlade jest budžet, koji do danas
još nije izglasau. Parlamenat se protivi postizavanju
ravnoteže u budžetu, kad to nije moguće provesti bez
novih žrtava za porezne obvezanike i činovnike, po-
višenjem poreza i snizivanjem činovničkih plata. Novu
je vladu sastavio Chautemps (Šotan), ali izgleda, da
ni on neće biti duga vijeka. Nije isključena mogućnost
da se parlamenat raspusti i raspišu novi izbori.

Čehoslovačka. Poslanici republikanske stranke
(Agrarci) predložili su parlamentu zaključak, u kojem
traže, da vlada pospješi pregovore za uregjenje od-
nošaja sa Svetom Stolicom, jer da to osobito traže
crkveno-političke prilike u Slovačkoj. Neke su novine
donijele vijest, da je vogja pokreta za autonomiju
Slovačke, Mons. Hlinka, sklon da ugje u centralnu
vladu, pa da su u vezi s time započeli pregovori iz-
megju njega i vlade,

Bugarskoj, izgleda, nije po ćudi jugoslavensko-
turski ugovor prijateljstva. Stanovita štampa ističe, kako
je ovaj pakt uperen protiv Bugarske. U vezi s time
izjavio je Rudži.bej dnevniku ,Utro“, da je turska
vlada nastavila u Beogradu svoju politiku prijateljstva,
povjerenja i mira megju balkanskim državama. Sklo-
pljeni ugovor nije uperen protiv nikoga; u ostalom
Bugarska je vlada dobila prepis ugovora još prije nego
je bio potpisan.

Naši u Italiji. Zagrebačka ,Istra“ donosi, da je
dne 20 pr. mj. umro u tršćanskom zatvoru, nakon
15-dnevnih muka, zadanih mu od policije, Ivan Juri-
šević,. mladić od 24 godine. — Na teritoriju općina
Trsta i Gorice zabranjeni su nadgrobni natpisi u slo-
venskom jeziku, premda zakon dozvoljava uporabu slo-
venskih nadgrobnih natpisa.

Progonstva u Meksiku. Prema pooštrenim mje-
rama, što ih je vlada poduzela proti katolicima, može
da u prijestolnici služi sv. Misu samo 10 svećenika
na milijon i po vjernika. Glasoviti ,Zavod Svete Ri-
ječi“, gdje je bilo 600 pitomaca zatvoren je. Deset
sestara odvedeno je u tamnice. Biskup Martinez di
Morelia protjeran je iz Meksika. Očekuje se tjeranje
svih katoličkih biskupa iz države. Kao reakcija proti
anarhiji, koja sve više raste u državi, stvoren je savez
nezavisnih revolucijonarnih stranaka, dakle ne samih ka-
tolika — klerikalaca — kojemu je program: borba za
socijalnu pravdu, vjersku toleranciju, sigurnost ljudskog
života, politička sloboda i slobodni državni izbori.

Vatikanska Država. Sveti Otac Papa Pijo XI.
potpisao je 25 Novem. zakon o kovanju vatikanskog
novca. Na osnovu toga zakona donio je guverner Va-
tikanskog Grada Serafini uredbu, po kojoj će se u
najkraće vrijeme izvršiti kovanje novca od srebra i
nikelja. — Kardinal Fumasoni-Biondi, prefekt Kongre-
gacije De Propaganda Fide, imenovan je od Sv. Oca
protektorom našeg macijonalnog Zavoda sv. Jeronima
u Rimu. Protektorat je preuzeo svečano dne 19 pr. mj.

Anglikanski svećenik Willian Force Stead pre-
šao je, mjeseca augusta u Katoličku Crkvu. Motivi,
koji su osobito djelovali da se on odluči na obraćenje.
po njegovoj izjavi jesu : istina o ,Općinstvu Svetih“, što
je Katolička Crkva uči savršenije, realnije i konkretnije
od ma koje druge kršćanske Crkve i , Caritas“, to jest
Kršćanska ljubav, što je crkva goji prema zabaravljenim
mrtvima, za koje se niko ne spominje. Jedino katolička
Crkva brine se za zapuštene duše umrlih.

Nedjeljni izbori u Španjolskoj provedeni su u
većem redu nego 19. novembra. Ovi naknadni izbori
potvrdili su rezultat postignut na prošlim izborima.
Desničarske stranke su dobile 30 mandata, pa imadu
237 od 470 mandata. Prema tome raspolažu apsolut-
nom većinom. U desničare treba ubrojiti i 17 mandata
katoličke lige. (Prema Jugoslavenskom Listu).

., Irska. U sporu sa engleskom vladom de Valera
stoji na stanovništvu da se politika za potpunu ravno-
pravnost Irske slobodne države ne može ni u čemu
promijeniti. Ministar Thomas traži ili da Irska prizna
suverenitet engleske krune ili da napusti britansku
zajednicu.

 

Kod neuredne stolice, bolest žući i džigereci,
pretilosti i uloga (gihta) kod katara stomaka i crjieva
kod ćireva u debelom crijevu, kod oboljenja izlaznog
crijeva, ostraniće naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka
voda sav zastoj u organima donjega tijela bzo i sigurno.

poy ouolio susan zna 3s nfiqop aoijeysid “39190fAS “33HSBl “39AID

 

 

   

MINAON&NGa