POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU "Naro DUBROVNIK 13. Prosinca 1933. HANS" vijest d Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XV. ljena je listu 5 Din. mjesečao; za inozemstvo 10 Din. injesečno SLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Wtedništvo i (Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. &Araljev dan. U nedjelju 17 o. mj. slavi se širom naše države rogjendan Nj, Veličanstva Kralja. Ovo je petnaesti rogjendan što ga naš Kralj slavi u ujedinjenoj Jugo- slaviji, nakon što su se Hrvati, Srbi i Slovenci slo- bodno odlučili da ustanove zajedničku državnu cje- linu pod vodstvom dinastije Karagjorgjevića. A ovo su takogier brzo 4 godine, da je Njegovo Veličanstvo, historičnim aktom 6. Januara 1929. god., u teškim i po državu kritičnim vremenima, preuzelo u svoje ruke upravu države. Nj. Vel. Kralj dao je nove smjernice unutrašnjoj politici, a u vanjskoj je postignuo, da je Jugoslavija postala prvom državom na Balkanu, s kojom treba da računaju i one države, koje su mislile, da će je nestati, Svojim nedavnim posjetom Rumunjskoj, Bugarskoj, Turskoj L Grčkoj preuzelo je Nj. Veličanstvo inicijativu u akciji za osiguranje mira na Balkanu, u smislu načela: Balkan balkanskim narodima. Uspjesi se ovoga posjeta našega Kralja več vide. Sklopljen je ugovor prijateljstva sa Turskom Republikom, odnošaji naše dršave sa balkanskim dr- žavama su učvršćeni, a i sama Bugarska dala je u više navrata dokaza spremnosti, da sa Jugoslavijom dogje u što srdačnije odnošaje. Tome bi bez sumnje imao mnogo da doprinese posjet, što su ga Bugarski Suvereni uzvratili u nedjelju, 10. o. mj', našem Kra- ljevskom Paru. Napori Nj. Vel. Kralja za napredak ove države bez sumnje su veliki, pak je zato potrebno da mu i Bog dade pomoći, kako bi i dalje mogao vladati onako, kako zahtijevoju interesi Jugoslavije prema vani te zadovoljstvo i blagostanje gragjana u državi. — Da živi Ni. Veličanstvo Kralj Aleksan- aar i cijeli kraljevski Dom. Henderson kršćanskim crkvama. Predsjednik konferencije za razoružanje, Hender- son, upravio je poziv kršćanskim crkvama, u kojem kaže da ozbiljnost sadašnjeg položaja u svijetu ne do- zvoljava, da one ostanu indiferentne, osobito prema glasovima o ratu i prema zategnutosti odnošaja megju državama. Kršćani, kojima je čovječanstvo jedna velika obitelj, treba da sve sile ulože i sklone narode, da ne traže sigurnosti u primjenjivanju sile, nego u moral- nom auktoritetu jednog kolektivnog mirovnog sistema, baziranu ma ugovoru Društva Naroda i Pariza. »Osservatore Romano“ popratio je ovaj apel sli- jedećim mislima: Poziv g. Hendersona imade jednu ve- liku zaslimu ali i jednu samu manjkavost, Zaslužan je, što je još jedanput izjavio ono, o čemu nas poučava historija i o ćemu nas je ona uvijek učila. Kada čovječan- stvo dogje u najteže situacije, gdje više ne dostaju ljudske sile, treba imati odvažnosti sjetiti se onoga, što su zaboravili nazor ili život, ideja ili običaj, to jest duhovnih vrednota, religioznih vrlina, božanskih pouka i zapovijedi ; u jednu riječ, Boga. Ovaj akt lojalnog poni- ženja pred Kraljem kraljeva i Gospodina svih gospodara prvi je korak prema pobožnosti i prvi uvjet njegova milo- srgja. Jedina manjkavost je u tome, što je zaboravio, da je Crkva, to jest Katolička, Apostolska Rimska, ri- ječju i djelom Petra, riječju i djelom njegova zamje- nika, Pija XI, u ovome kao i u ostalim pomtifikatima, proglasila mir uvjetom, potrebnim za triumi Kristova kraljevstva — ,Mir Kristov u Kraljevstvu Kristovu“ — protivno svakoj drugoj nauci i praksi, Mir Kristov znači provagjanje njegova zakona i njegove civilizacije. Pomoću toga mira može se jedino riješiti svaka kriza, pa i materijalna. Mir Kristov je jedina garancija protiv samoubojstva Europe i cijelog svijeta na svakomu po- lju: moralnom, političkom i ekonomskom i to sa ugledom, naukom, opomenama i osudama vlasti koja je, zato što dolazi od Boga, iznad svih ljudi, makar oni pokušali sve moguće, da je ignoriraju, ponize i pokaže prema njoj indiferentnost i prezir. Zbog ovih činjenica ponosni smo, što možemo uvjeriti sa g. Hendersonom sve poštenjake, iskrene prijatelje mira, da je ovaj poziv kršćanskom svijetu Ce kod nas katolika tim više, što dolazi i o še kao jeka neprestanoga glasa našeg zajedničkog Oca, Vrhovnog Poglavice Kr Biostva, NAšledniku Petra, Za: imjenika na zemlji nebeskog Kneza Mira. Kolektivni sistem mira neće se moći valjano ba- zirati na nijednom ljudskom ugovotu, pa bilo gdje bio šklopljen i kakogod se on zvao, ako se prije ne skloj ir ne samo izmegju naroda, nego izmegju naroda oga, izmegju duša i Krista uz iskrenu, otvorenu avnu garanciju vladajućih faktora i zakona. | Izlazi svake Srijede | Pojedini broj Din. 1.50 | Osvijetljenje jedne činjenice. Odgovor gosp. Dr. Jorju Tadiću Piše: Vicko Lisičar. L Na moje primjetbe u ,Narod. Svijesti“ br. 23, 24, 25 od 7, 14. i 21. juna ov. g. pod naslovom ,Dr. Jorjo Tadić : Miho Pracatović:Pracat* osvrnuo se je g. Tadić u reviji ,Novi Dubrovnik“ broju 2. i 3., koja je bila štampana prošloga septembra i to pod naslovom , Ten- denmciozni prikaz knjige o Mihu Pracatu“. Gosp. Tadić se srdi na mene, što sam ga sjetio, kako je prof. A. Vučetić javno ustvrdio u ,Srgju“ broju 17. od g. 1907., da se je Miho kao i njegova obitelj nazivao Pracatović, te sam mu potom prigo- vorio, da nije nikakva novost o prezimenu ,Pracato- vić“, Nerazumijem njegov gnjev. Factum infectum fieri nequit. Dalje se oborio ta mene omalovažujuć moju osobu i zbog toga, što sam spomenuo, da sam i ja prije njega iznio podataka iz dubr. drž. Arhiva u svo- jim monografijama ,Lopud“ i ,Koločep“, da se je naime Miho i njegova obitelj zvala Pracatović. A da taj moj navod oslabi, prigovara mi, da sam to obje- lodanio opet po njegovom naputku. Za tu svoju tvrdnju navagja neki maš razgovor u Trgovačkoj Akademiji. I doista bilo je god. 1930. nekoliko mjeseca prije štam- panja moga djela ,Lopud“, kada sam se bio slu- čajno sastao sa gosp. Tadićem. U tom razgovoru bio sam spomenuo, kako ću štampati monografiju ,Lo- pud“, a on nadometnuo, kako i on sprema studiju o Mihu Pracatu, Mimogred je spomenuo, da ima do- kaza, kako se je Miho zvao Pracatović. Ja sam mu već tada bio opazio, da je o tom već pisao prcf, A. Vučetić, Poslije ioga našega sazgovoia pišući o Mihu Pracatu bio sam nuzgredno naveo ovu tvrdnju g. Ta- dića u ,N. S.“ broju 45. god. 1930. Nastajne pako godine 1931. štampao sam studiju ,Lopud“, u kojem djelu nijesam spomenuo odnosno saopćenje g. Tadića. I radi toga propusta g. Tadić mi prigovara. Ali pitam ad quid ? Nakon što sam se i ja bio upoznao sa gra- divom u Arhivu, nijesam smatrao više potrebitim, da dotično saopćenje g. Tadića unašam u jednu historičku studiju. Bili su mi dostatni moji podaci negjeni u Arhivu i drugovdje. Ali eto ja sam radi toga propusta po mni- jenju g. Tadića kriv ! Da ne duljim, ističem: Toliko podataka, koje sam samo svojom uputom i trudom našao u dubrov, drž, Arhivu o Mihu Pracatu i o njegovom prezimenu Pracatoviča, a naveo u monografijama ,Lo- pud“ i ,Koločep“, štampanim prije jednu i dvije go- dine od one studije g. Tadića, ne može zaista nijedna polemika ili nijekanje izbrisati ili uništiti. Nijesam željan polemike, zato prelazim u kratko preko onoga, što se odnosi na moju osobu, a radije ću se pozabaviti glavnim motivom, koji me je po- taknuo na kritiku djela g. Jorja Tadića, Ali o tom ću u drugom dijelu. GRGUR SABLIĆ -- Dubrovnik Trgovina živeža i kolonijalne rehe Skladište paškog sira, novaljske vune i srdjela dalmatinskih na malo i velike. SNIŽENE CIJENE! (175) Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povraćaju. Pregled vanjskih dogagjaja. Nova Svetica. Sveti Otac Papa Pijo XI. proglasio je, na blagdan Bezgrješnog Začeća, dne 8 tek. mj. Blaženu Bernardicu Soubirous Sveticom. Pored Zbora Kardinala, prisustvovalo je mnogo biskupa, osobito iz Francuske, zatim iz Meksika, Južne Amerike, Filipina i ogromne mase vjernika raznih narodnosti, Sporazum izmegju Mussolini-a i Litvinov-a postignut je u Rimu u slijedećim točkama: 1) Spora- zum o pospješnoj ratifikaciji pakta prijateljstva i nena- padanja izmegju Rusije i Italije. Nakon ove ratifikacije Mussolini će posredovati, da slični pakt sklopi Rusija i Njemačka; 2) Uzajamne miroljubive izjave i učvršći- vanje talijansko- ruskih trgovačkih odnošaja, koji neće biti na štetu američkoj trgovini s Rusijom; 83) Podu- piranje nesmetanih obojestranih ugovora prijateljstva megju pojedinim državama, umjesto uplitanja Saveza Naroda; 4) Načelna saglasnost, da se Rusija zauzme za razoružanje, ali je ona zbog prijeteće joj ratne po- gibelji na Dalekom Istoku prisiljena čuvati sve svoje istočne granice oružanim silama; 5) Priznanje prava Italije u Crnome Moru i istočnom dijelu Sredozem- noga mora. Italija. Fašističko Veliko Vijeće je zaključilo, da Italija traži radikalnu reformu Lige Naroda u ovome smislu: 1) Da se u Ligi Naroda uvede t. zv. hijerarhija država, t. j., da se velikim silama prizna naročiti po- ložaj; 2) da Liga Naroda ne brani samo postojeće pozicije i 3) da se državama dađe veća sloboda na polju obaveza pojedinih država prema Ligi Naroda, t. j. da Liga Naroda u buduće me izriče osude, već samo da daje savjete. ,Temps“ veli, da bi ova radi- pakta Lige Naroda nužno dovela revizije ugovora o miru. izjave Litvinova. U izjavama, što ih je Litvinov dao movinarima, pri odlasku iz Rima, rekao je da Rusija peće ući u Ligu Naroda, dok se ona temeljito ne reformira. Na upit, da li je došao u dodir sa Va- tikanom odgovorio je da nije, jer da je u Rusiji Cikva odijeljena od države. — Glede rata rekao je, da bi do njega moglo doći, jer da sav mehanizam za rat postoji, a k tome ima danas još naroda, koji govore i pripremaju rat. Vanjska politika Engleske. Tri govora, održana u zadnje vrijeme u pailamentu karakterišu vanjsku politiku Engleske. Jon Simon, kao engleski delegat ii Ženevi istaknuo je potrebu, da opet dovede Njemačku u krilo zajednice evropskih država. Baldwin je naglasio da je potrebno usko se sporazumjeti sa irancaskom politikom. U pitanju razoružanja za njega postoje tri riješenja: ili razoružanje svih na stepen Niemačke ili opće ograničenje naoružanja sa isključenjem teškog, ofenzivnog oružja, ili natjecaj u naoružanju. Engleska je, po njemu, za ukidanje teškog oružja i za bezuvjetnu kontrolu naoružanja. Ministar aeronautike Londonderry izjavio je, da su oni za razoružanje, ali ako se ono ne provede kroz najkraće vrijeme, morat će Engleska da progje iz petog mjesta megju aeronattičkim drža- vama na ono mjesto, koje joj zbog legitimne obrane pripada. Irska. De Valera je postavio upit Engleskoj vladi, što bi ona učinila, ako bi se Irska proglasila nezavis- nom republikom. Ministar za dominijone Thomas od- govorio je energično u ime vlade, da se Irska neka ne prenagljuje, jer će izgubiti sva prava dominijona ; Irci koji žive u Engleskoj izgubit će državljanstvo a kalnesrelorma a Raja itirorma do Marko Frančić - Sušak megjiunarodni transporti Obavlja expedicije svakovrsne robe najhitnijei najjeftinije. Selidbe prevaža specijalnim kolima. Transportovanje robe iz Dravske, dijela Savske, Vrbaske i Dunavske banovine za južnu Dajmaciju, otoke i Crnu Goru te obratno, najbrže je i najkonvenijentnije preko Sušaka. Informacije i ponude daju se najpripravnije. (293) mz: