POSTARIMA PLAĆENA U GOTOVU
= Cijena ovom hroju Din. 3:
DUBROVNIK 30. Januara 1931.
Broj čekovnog raćuna našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
Ro God. XIII.
arodna Svijest
rijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
ELATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Dere kod Dubrovačke > Hrvatske OO
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
SU VLAHU
Gušterice laze uz kipove
Po zidinam svetog Vlaha grada,
Svaki kip nam u pamet dozove,
Što je bila dubrovačka vlada :
* * *
Tješila se ona usred jada,
Počimala nove je osnove,
Sveti Vlaho začetnik joj rada,
Dočimala sa svecem poslove...
- (A sad, Sveče ? Gledaj grad s nebesa /
Grešnici šmo, ne skrati čudesa,
Oprosti nam, tvoji smo_ko prije,
* x %
Naše jadno srce svedi, bije —
U svijetu je vrtlog urnebesa,
Zakloni nas od zla i potresa !
17. 1 1931. VID. V. VUKASOVIĆ.
sv oi primjeru E
i predaše nama
: dan Svetoga VLAHA.
o je dan našeg domaćeg ponosa i kućnog veselja
ji svako očekiva sa najvišim oduševljenjem. Ali
m je ujedno i simbol drevne dubrovačke slobode
oja se uzdignu na tako zavidnu visinu — potsje-
ljući i opominjući nas, na čovještvo i pregalaštvo
redaka naših; to je dan koji nam kazuje čistu,
inulu prošlost koja se zrcali na ponosnim mirima
ašim — ogrljenim rumenozelenim bršljanom. Oni
ordo uzdižu lice svoje put plavog božjega neba a
kraja im dopire miris pelina i vrijesa ; modro
istalno more grli im podnožje Čvrsto . Ovi
aši miri ponovno će oživjeti u ovom o danu
blagdanu. Sa ponosne Minčete jeka topova jakih
pomješana romonom Svečevih zvona — najaviće
ajveći svečani praznik —
»dan ki dohodi jednom nami na godište“.
IRAĐANI ! Svi vi ljudi dobre volje od kojih Je
aleko i zavist i zloba — preporođeni u duši, učes-
vujte pobožno i razdragano u ovom velikom danu.
dkilite i uresite domove vaše pokazujući svakome
Onosno staro veselje naše — primljeno kao naj-
epša baština od otaca naših ! — Vi, pak iz pitomih
mirnih sela napustite časak ognjišta vaša i dođite
naš i vaš grad ! Pohrlite Svečevom hramu i tražite
d njega milost, koju na pregršte siplje. Imaćete
aljda nekoga svoga koji je pošao u daleki
vijeć — da kuša bolju sreću ili nekoga koji ploveći
alekim morem pokadšto proživljuje upravo teške
ane, nalazeći se uvijek pred otvorenim grobom
ezdanih, hladnih dubina. Pomolite se skrušeno
O Svecu za zdravlje i život i jednih i drugih.
kad natrag dođete kućama vašim pričajte djeci
ošoj — - ponosnu. vašu i našu slavu, da i oni uz-
stariji slijediti lijep primjer rodi-
ponosom i gordošću predaje iz
Će: itajući svima zajedno Ovo
lja oj koji se
ljena: u S
ajljepši 1
MED
DUBROVNIK"
Spjevao Dr. Goerke, sveučilišni proi. u Breslau.
Auf Felsen hcchragende Mauern und Tiirme,
Und ringsherum. blauschimmerndes Meer; =...
— Olhnmachtig umtoben Wogen und Stiirme
Der ireien Biirgerschaft trotzige Wehr.
Und hinter den Mauern empor sich richten
Viel reiche Kirchen, manch hoher Palast
Und lauschige Garten mit goldnen Friichten,
Sie bieten dem Wanderer schattige Rast.
Und der Vergangenheit stumme Zeugen,
Wie hast Du sie unserem Auge belebt,
Dass lingst verstorbner Geschlechter Reigen
Uns wie im Zauberbilde umschwebt :
Zu seinem Palast mit seinem Rate
Stolz schreitet der Rektor in roter Pracht,
Und Priester sieht man im reichen .Ornate,
Das Volk auf den Strassen in bunter Tracht.
Und in dem Hafen sieht man verhandeln :
Viel iremder Lander Waren und Gut,
Im kiihlen Kreuzgang sieht man wandeln
Die Patres in gelehrtem Disput.
Und schnelle Segier sieht man in Scharen
Wie Moven in der Wellen Tanz,
Sie bringen Ragusas Kiinstlerwaren
Nach Rom, Venedig und Byzanz.
"Du hast, Ragusa, durch Dein Walten,
Von manchem Kriegssturm umsaust,
Dir Deine Freiheit stolz erhalten:
»Sankt Blasius Heil!“ — Der Rui erbraust.
Dass Du uns maltest iroh und gerne
Dies Bild aus stolzer Vergangenheit,
Das woll'n wir auch in weiter Ferne
Dir danken heut' und jederzeit.
KOROR
Prijevod pjesme »DUBROVNIK “
E sveuč. proi. Dra Goerke. .
Na hridinama strše visoko zidine i tornji, opko-
“ljeni_ modrušastim morem; valovi i oluje nemoćno
navaljuju na prkositu obfant slobodna gragjanstva.
A iza zima koči se mnogo Bočata crkava, visokih
e čl, je posvetio ovu lijepu pjesmu, kojom veliča naš
_ Dubrovnik, umirovljenomu direktoru dubrovačke trgovačke
— akademije g. D.ru Josipu Aranzi u ime zahvalnosti, što ga je
= svojedobno bio proveo. kroz Dubrovnik i protumačio mu nje-
E lavnu NO i KRI e znamenitosti.
ovu sliku iz svoje ponosne prošlosti.
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne pov sežu
PROGRAM SVEČANOSTI.
30, 31 Januara i 1 Februara,
Svečano trodnevlje u zbornoj crkvi sv. Vlaha.
o p. na 51/2 ura: molitve, govor (vIč. Dn. Đuro
Krečak) i blagoslov.
2 Februara.
Na 2/2 ure po p. festanjuli uz e ije ,himne
sv. Vlaha“, grmljavu topova od 2 taca i uz glas
zvona podižu na Orlandu A arjal sv. Vlaha, i tim
započimlje svečanost.
Na 2% ure po p. izlaze gradska bratstva sa
svojim barjacima, te s muzikama idu put Općine;
da prihvate barjak sv. Vlaha, a odatle na Pile, da
prihvate onaj sv. Andri pa se svi
skupa vraćaju do Cr al će se po
starom obićaju obaviti blagoslov plodova.
Na 3/2 ure fes stanjuli dijele kruh siromasima.
Zatim se pjeva ve ija u crkvi Vlaha i
poč imlje grličanje dok pred crkvom sli narodne
igre. Na 4/2 po p. Pontifikalna
gdje se izlažu svečeve moći. Crk
izvađa vespere od Dentella, Lederer, Perosi i Tosi.
Koral izvađaju franjevački klerici, Pri svrsi večernje
topovi pale 21 hitac.
Na 6 ura rasvjeta grada, dok muzike ud
pred crkvom sv. Vlaha. Na 7!/2 ura pjeva se s
čana jutrnja u Svečevoj crkvi. Ophodom muzika
oko grada završuje se svečanost prvog dana.
aju
3 Februara.
Na 5 ura pjevana sv.
sv. Vlaha.
Na 6 ura muzike obilaze gradom
uz gruvanje topova (21 hitaca)
Na 7 ura kreću gradski barjaci s muzikama na
Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa se
zajedno vraćaju na Pile, da pričekaju barjake sa
zapadnih sela. Pri susretaju pozdravljaju se i
bardanjem trombuna uz udaranje muzika. Posl
toga svi barjaci ulaze svečano u grad, a hobi
s Minčete pale 21 hitac.
Ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barja-
cima, te ih namještaju pred crkvom.
Na 8/2 ura svečana Misa u crl
Na 10 ura pontifikalna Misa u aci crkvi.
Crkveni Pjevački Zbor izvađa ,Missa Jubilaris“
od Vittadini_uz pratnju gudalačkog orhestra i »Sa-
lutis aram Blasius“ od L. M. Rogowskog.
Poslije Mise procesija sa moćima svetaca, bar-
jacima i muzikama. Kad stignu sa sv. Pelenicom
pred Spas, topovi pale 11 hitaca, a iza procesije
vojnici i mornari pale 3 puta ispred stone crkve.
Na 3 ure po p. javna tombula.
Na 41/2 ure barjaci pozdravljaju Parčev hram,
Općinu i biskupa, te idu s muzikama na Pile, gdje
barjaktari izvijaju barjake uz lumbardanje trom-
buna, dok topovi pale 21 hirac. Zatim se seoski
barjaci upute svojim kućama, a gradski se vraćaju
s muzikama u grad. Na 5 ura u crkvi sv. Vlaha
svečana večernja i blagoslov.
Na 6 ura rasvjeta grada, a muzike udaraju pred
crkvom sv. Vlaha. Obilaženjem muzika oko grada
završuje se svečanost.
Misa (parohijalna) u crkvi
,na uranak“
. Vlaha.
8 Februara.
Na 62 ura prva sv. Misa u svečevoj crkvi.
Na 7! ura obilaze muzike gradom uz gruvanje
topova (11 hitaca).
Na 72 ura gradski barjaci idu s muzikama na
Goricu sv. Vlaha, gdje se služi sv. Misa, a vraćaju
se oko 102 ura u grad uz lumbardanje trombuna
i gruvanje topova (21 hitac). Na S!/2 svečana sv.
Misa. Na 102 iza povratka barjaka zadnja sv.
Misa. Na 5/2 ura po p. blagoslov, rasvjeta grada,
a muzike udaraju pred Svečevim hramom. Iza pro-
grama muzike obilaze gradom.
10 Februara (Osmina sv. Vlaha).
Na 6 ura prva sv. Misa. Na Se ura svečana
sv. Misa. Po podne na 51/2 ura večernja, blagoslov
i svršetak grličanja.
Festanjuli :
Ing. Arh. JOZO L. DRAŽIĆ Kapt. TONKO J. VERNAZZA
palača i ubavih vrtova sa zlatnim plodovima, pruža-
jući putniku sjenovito odmaralište. Q, kako si Ti na-
šemu oku oživio nijeme svjedoke prošlosti, da pred
nama kao u čarobnoj slici lebdi kolo izumrlih genera-
cija: Ponosno stupa knez u crvenoj sjajnoj odori sa
svojim vijećem k svojoj palači; vide se svećenici u -
bogatom ruhu i po ulicama narod u šarenoj nošnji.
A u luci se opaža trgovanje robom i proizvodima
mnogih stranih zemalja, dok se klaustrom promiču
redovnici zabavljeni učenim raspravljanjem. Poput jata .__
golubova ljuljaju se na uzbibanom moru brze jedre-.
njače, koje nose dubrovačke umjetnine u Rim, Mletke
i Bizancij. Ti si, o Dubrovniče, svojim razboritim vla-
danjem i usred mnogih ratnih zapletaja ponosno sebi
sačuvao svoju slobodu: ,Slava Svetomu Vlahu!“ —
ori se poklik. Mi smo Tebi i iz velike daljine i dan
i uvijek zahvalni, što si nam veselo i rado dočara
\