POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 6.

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK 11. Februara 1931.

du God. XI.

Narodna Svijest

 

ljena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FIč — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiš2) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

Fides intrepida.

Dana 6. februara 1922. bio je skoro jednoglasno
bran papom kardinal Achille Ratti, te se prozvao
io XI. — Već naredne nedjelje 12. istog mjeseca
io je na svečani način, uz sudjelovanje stotina hiljada
jernika, okrunjen trostrukomi tijarom. Time ovih dana
ijo nastupa desetu godinu svoga slavnog vladanja.
| Zato se diljem katoličkog svijeta ovih dana spo-
linju Njegove vrline i poglavita djela, te se .ushitom
ižu Bogu tople molitve svih vjesnika, da Ga podrži
Irava i krepka svojoj Crkvi.
| U nizu velikih Papa, koji su Ga predhodili, On
> diže visoko bistrim umom, dubokom učenosti i
Vom, neustrašivom vjerom. — I ako je ponizan,
lo pobožan, te pun dobrote i ljubavi, ipak — kao
V iz plemena Judina — zna neustrašivo da čuva i
fani povjerenu mu svetu Baštinu. — Spontano za to
ida u pamet svakome Malakijevo proročanstvo o
(pama, koje Ga naziva , Fides intrepida — neustra-
va vjera“.
| Da je ,fides intrepida“ govore za Nj poznata
ela Njegova i njigove enciklike. Baš te enciklike,
je zahvaćaju sva polja, te se popunjaju u veliku
člinu izgledaju kao golem spomenik nad kojim se
zlatnim slovima bliješti znamenje ,Fides intrepida“.
| Dok se o prvih 12 enciklika toliko pisalo i go-
tilo, pa se čak lani i kod nes u Dubrovniku držalo
edavanje u društvu ,Bošković“, reklo bi se da bi
togi i kod nas, kao i ma sirani, htjeli, da preko
dnje enciklike , Casti connubii“ neopazice pregju.
Biće valjda da se o njoj manje govori, jer sa-
ži velikih istina, koje se svakome ne svigjaju, te se
dadu lako dovesti u sklad sa ličnim a i skupnim
dizmom, koji se rascvao u naše doba tobožnjeg
mokratizma i slobode !
| Ali usprkos toga, ona će prodrijeti svugdje, jer
njezina i moralna i socijalna vrijednost vrlo aktu-
a predmet dramatičnog interesa za pojedinca kao
a čitave narode, posebno pak za sve ome vlade,
jima leži na srcu dobrobit njihovog naroda.
Enciklika ,Casti connubii“ traktira o braku. Ona
dugo razvija temeljne pojmove, koji dovode do
tela svetosti braka. Odatle pak naravno slijedi i
azriješivost braka, kao i potreba, da bračni drugovi
dvrgnu lični probitak većim, nmesebičnim ciljevima
) što su oni poroda, društva i moralnog reda.
|\Uzev ova. načela kao polaznu tačku, jasno je
(0 treba da se osude ne samo formalne povrede
čne veze, kako što su preljub, razvod i t. d., već
file u samoj vezi,
Megju ovim potonjim ističe se u prvom redu
taničavanje i spriječavanje poroda (Bijela kuga). I
o je bilo nužno da se zadre još dublje u nutrinu
dmeta i razotkrije farizejština i trulost i onih bra-
a, koji na oko izgledaju skladni.
|I tako ova enciklika baca obilje svijetla, baš Kri-
fa svijetla u modernom kaosu bračnog života. Ka-
| sam Kristova svijetla, jer svjetlost koja izvire iz
njesnika Kristova je odraz Kristova svijetla ! I kad
e svijetle Pijeve riječi ove enciklike pretvorile u
4, u mnogim bi se obiteljima, koje danas živu u
lama, razdanilo, a čitavo bi ljudsko društvo jače
O snagu i smisao života, te shvatilo potrebu, da

svijetli vidici uzakone u svima zakonicima brač-
| prava,

 

  
  
 
   
 
  
 
  
   
    
   
      
    
  
   
  
  
    
    
 
   
 
 
    
 
 
  
  
 
   
 
   
 
 
 
   
   
   
  
    
   

ti

Dao Bog da gromke. opomene Pija XI. potresu

ešću ljudi i naroda, št i ki
stvo: čovjeka a, što E na koncu i samo do

  

1aeali čišćenje stomaka
1 crijeva. . Cijena flaši Din. 35.—
Proizvađa Apoteka u Gružu. __ (495)

idealno sredstvo za

Velika tečevina za naš arhiv.
Plemeniti dar g. P. Teslića, veleindustrijalca u Sisku.

Za dubrovački Arhiv, najznatniji ne samo za lo-
kalnu već i za opću historiju na cijelom Balkanu od
naročite je važnosti bilo uregjenje laboratorija u kojem
bi se uz mali trošak mogli fotokopirati dokumenti,
Korist od toga bila bi očito dvostruka.  Naučenjeci
mogli bi svoje boravke u Dubrovniku da posvete samo
pronalaženju dokumenata koji ih interesnju, dok bi
prepisivanje mogli u miru da vrše kod kuće po pot-
puno vjernim kopijama. Dakle udeseterostrušavanje
kapaciteta eksploatacije arhivskog blaga u zemlji i u
inostranstvu. Onda, kako mi imađemo mnoge stvari
od interesa za nacijonalnu historiju raznih naroda, tako

isto ne samo u Beču i Italiji već gotovo po svim ar- -

hivima ima stvari od eminehtnog interesa za nas.
Fotokopiranje omogućilo bi, očito, zamjenu kopija, pa
bi se u nas na taj način besplatno prikupilo sve što se
nalazi bilo gdje a u vezi je s Dubrovnikom.

G. Petar Teslić, veleindustrijalac u Sisku, poznati
jugoslavenski patriota uočio je važnost i potrebu svega
ovog i potaknut od g. Steve Stojanovića, jednog od
urednika zagrebačkog tjednika ,Riječ“ s najvećom je
pripravnošću darovao Arhivu svotu od 25.000 dinara
stavljajući ju upravniku ma raspoloženje da s tim
nabavi aparaturu potrebnu za uregjivanje fotografskog
laboratorija. Taj laboratorij, čije je aktivisanje danas
pitanje roka nabavka a ne više novca počeće da radi
za dva-tri mjeseca i primjenjivaće uz uobičajene me-
tode i nove s fotografisanjem ultravioletnim svijetlom
koje je izradio profesor zagrebačkog tehničkog fakul-
teta, istaknuti fotokemik prof, Plotnikov,

Ovim mecenatskim gestom 45. Teslić zadužio ije i

naš grad i naučenjačke krugove, pak mu svaka čast
i hvala, a ovaj svijetli primjer neka bude poticaj i
ostalim našim dobrostojećim ljudima, da dadu svoju
pripomoć za naše kulturne ustanove,

mas  Krasni izbor Albuma

za ,Poezije“, Amater fotografije i dopisnice,
kao i veliki izbor pisaćeg papira u mapama i
kutijama prigodni darovi dobiju se uz
najjeftinije cijene kod

Popimice LUJO PEŠEVIĆ - Dubrovnik

Placa Kralja Petra
Na aa saaj ORKE

&lečki velesajam

8. do 14. marta 1931 (rotunda do 15. marta)
Specijalne priredbe:
Sajam pokućstva (Sajam reklame)
Krzneno-modni salon
Izložba ,Novih izuma pogonskog gospodarstva“
Internacionalna izložba automobila
i motorkotača
Sajam željeza i patentnog pokućstva
Izložba živežnih i delikatesnih namirnica
(Gragjevna i cestogragjevna izložba)
Tehničke novosti i izumi
Poljoprivredna i šumarska izložba uzoraka
Austrijska izložba lova

Poljoprivredni strojevi i orudje,

 

Bez vizuma putnice ! Sa iskaznicom zbora i put:
nicom slobodan prelaz granice u Austriju. Ma-
gjarski prolazni vizum podjeljuje se uz predoče-
nje iskaznice zbora na granici, Znatni popusti na
jugoslavenskim, madjarskim i austrijskim želje-
znicama, na Dunavu, na Jadranskom moru i u
zračnom prometu. Sve izvještaje, kao i iskaznice
zbora (po Din. 50.—) mogu se dobiti kod

Wiener Messe A. G., Wien WII.
kao i za vrijeme trajanja proljetne izložbe u Leip-
zigu, kod obavještajne ispostave u Leipzigu,
austrijska izložbena kuća, i kod počasnih zastup-
stva u Dubrovniku: ,PUTNIK“ društvo za promet

stranaca, Na Pilama.

 

 

Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika.

BEOGRAD. Ima već šest godina što Dubrovčani
nastanjeni u Beogradu slave svoga zaštitnika sv. Vlaha.
No ovogodišnja svečanost nadmašila je sve dosadašnje
i sjajnom priredbom i brojem učesnika. Novost je bila
novi barjak sv. Vlaha od bijele svile sa zlatnim re-
sama i sa slikom Svečevom s jedne strane a grada
Dubrovnika s druge. Barjak je blagoslovio kanonik
O. Vlašić na dan sv. Vlaha neposredno prije sv. Mise
u 11s. u prisutnosti svih Dubrovčana i mnogobrojnih
Beogragjana, koji su ispunili predvorje i ulicu ispred
crkve, Odmah nakon blagoslova mali konavljanin Ivo
Kusalić izvijao je veoma lijepo barjakom ispred crkve
po dubrovačkom običaju što je za Beogragjane bilo
ugodno iznenagjenje, jer toga običaja ovdje nema,
Zatim je O. Vlašić izrekao govor, u kojem je istaknuo
kako su stari Dubrovčani pod barjakom sv. Vlaha došli
do velikog blagostanja i postali napredni i kulturni,
te je na temelju toga dokazivao kako kršćanska vjera
ne samo što se ne protivi kulturi nego ju pače promiče.
Taj govor O. Vlašića pobudio je opću pažnju u Beo-
gradu te su ga sve beogradske dnevne novine donijele
u izvatku. I njegovo predavanje na radiju : ,Dubrovnik
i Beograd historijsko kulturne veze“, lijepo je primljen.

Preko sv. Mise pjevao je zbor erkve Krista Kralja,
a Herubinijevu ,Ave Maria“ otpjevao je veoma lijepo
tenor Dinko Ljabišić. Nakon sv. Mise bilo je grličanje
i ljubljenje srebrnog kipa sv. Vlaha, koji su Dubro-
vački festanjuli pred 5 god. poklonili preuzv. g. Nun-
ciju. Kroz to vrijeme pjevala se himna sv. Vlahu
uglazbena od g. prof. Lederera. Uvečer je bila zajed-
nička večera sa šaljivom poštaim i igrankom. Sveusve
svečanost je ispala vanredno Hjepo što služi na čast
ovogodišnjim festanjulima prof, Mili Šaru i kapt. Baldu
Mikasoviću.

SPLIT. Kao svake godine tako i ove Dubrovčani
nastanjeni u Splitu proslaviše svečano, po trađicio-
nalnom običaju, festu sv. Vlaha uz ijelicu i kupicu.

Za samu festu bili su izabrani festanjuli gg. kap.
Rendić i Marko Dabrović, koji su sa svojom požrtvov-
nošću mnogo toga doprinijeli da je festa dobro ispala.
U utorak 3.1I. bila je svečana misa u crkvi sv. Do-
menika, koju je pjevao M. P. O. M. Knego, provincijal.
Poslije mise bilo je grličanje. Misi su prisustvovali
mnogi od dubrovačke gospode. Popodne opažalo se je
veliko raspoloženje Dubrovčana, jer svak je željno če-
kao večer — 9 sati — kad će da bude skupa i kad
će moći da dade oduška svome raspoloženju. I zbilja
u 8/2 već su počeli da se sakupljaju u sali Hotela
Slavije, vlasništvo g. Jozevića, koja je bila lijepo oki-
ćena. Na pročelju izvijena dubrov. zastava, a nad njome
slika dubr. parca sv. Vlaha okićena u zelenilu i cvijeću
i crvenim i modrim žaruljama. Salu su osvjetljivale i
resile žarulje raznih boja, zastavice u modrim i crve-
nim kolurima. — U9s. započela je zajednička večera
uz sviranje vojnog orhestra. Večeri je prisustvovalo
oko 80 Dubrovčana, koje je, počestio posjetom g. mi-
nistar Dr. Ante Tresić.Pavičić, Pri koncu večere festa-
nju! g. Dabrović zahvalio se brojnom odazivu, kao i
dobrov. doprinosima. Kasnije uzima riječ g, Samuel
Puhiera škol. nadzornik. U svom kratkom ali sočnom
govoru istaknuo je uopće zašto smo se sastali, ie na-
glasio ljubav Dubrovčana prema svome gradu i ne-
beskom parcu. Dalje, kako Dubrovčani još uvijek goje
ljubav prema pjesmi i to — narodnoj pjesmi, — Svak
ga je oduševljeno slušao i na svršetku govora aplau-
zom počastio. Aplauz se nastavio nastupom našeg
narod. guslara g. Nika Skurića iz Konavala. Odsvirao
je poznatu pjesmu ,Majčino srce“, čiji je autor g. mi-
nistar Tresić-Pavičić, koji je došao da čuje istu. Sam
autor bio je oduševljen i zadovoljan sa uspjehom te je
čestitao g. Skurića. — Zatim su pročitani šaljivi tele-
grami, primljeni za vrijeme feste, kao i razne šaljive
doskočice sa strane g. Disopre. Slijedila je i tombola
gdje je bilo raznih šaljivih stvaraca, a po svršenoj
tombuli animirani ples. Za vrijeme večere i plesa svi-
rao je orhestar vojne muzike, Svak se je na koncu

najljepšim utiscima udaljio iz sale, ali kao da nam je
žao da se moramo rastati, — B.