POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Naro
DUBROVNIK 4. Marta 1931.
Broj čekovnog računa našeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo.
E God. XIN.
dna Svijest
je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
LATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
edništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1'50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
lolitve za progonjenu braću.
Prigodom 20 - godišnjice posvećenja za bi-
a hrvat. metropolite i nadbiskupa zagrebačkoga
h, Bauera u Zagrebu sakupljeni nekoji biskupi
učiše, da se po cijeloj našoj državi upriliči jedan
| javne molitve za progonjenu braću u Italiji.
zv. predsjednik biskupskih konferencija u tu je
(iu razaslao ovu Okružnicu :
|) Spasitelj naš Gospodin Isus Krist u više je na-
|a prorekao učenicima svojim teške borbe i pro-
, koji ih čekaju u svijetu, Time je pak otkrio
lu budućnost kraljevstva svoga. 'Opreka naime iz-
ju Kristova kraljevstva, t. j. Crkve Kristove, i svi-
ako je duboka, kako je dubok jaz izmegju duha
stova, načela Njegovih i naćela svijeta ovoga; pak
tato ne prestaju ispunjavati riječi Spasiteljeve: ,Ako
mrzi na vas, znajte, da je mrzio na mene prije
# ,Ako su mene progonili, i vas će progoniti“.
I doista: Od postanka pak kroz sve vijekove
| je Crkva u izvršivanju božanskog poslanja svoga
borbu sa svijetom. Sad ovdje sad ondje po
tom svijetu stavljaju se djelovanju njezinu sađ
\sad manje zapreke, dapače i krvavim progonima
) se i hoće ovo djelovanje sasvim zatrti, I mi smo
iše dane bili svjedoci krvavih progona, koji su do
vna bijesnili protiv svećenstva i vjernika u Mek-
još danas slušamo o sotanskim upravo djelima,
protiv. Crkve, protiv vjere uopće i protiv sa-
Boga počinja ruski boljševizam. No — ako i
ško krvavo — i u drugim zemljama sprečava se
ši sloboda Crkve u vršenju njezinog božanskog
u kušnju. Jedmako protiv slobode i prava Crkve
avne vlasti u Grčkoj uskraćuju vjernicima da slu-
evangjelje u materinjem jeziku, a svećenicima da
crkvene obrede onako kako to propisuje Crkva.
e bolji ni udes naše po krvi i jeziku braće, Hr-
a i Slovenaca, koji su uslijed megjunarodnih
)vora ostali pod Italijom. Svećenici i učitelji
ske narodnosti skoro su svi izagnani, a što su
|Gstali, krati im se služiti hrvatskim i slovenskim
pm u školi i u crkvi, Nema dakle koga da djeci
i nauku vjere, Kristovu nauku u materinskom
"ku, koji ona jedino razumiju. Vjernici me smiju da
javno Bogu mole u hrvatskom ili slovenskom jeziku,
čenike, koji se usude propovijedati u narodnom
, povlače na sud kao zločince.
Težak je zaista udes njihov, a bol njihova odje-
i u našim srcima, jer su nam braća ne samo po
već i po krvi i jeziku. Ovu bol to jače osjećamo,
\kao katolici znamo kako težak je to grijeh protiv
avnog i Božjeg zakona. Kad je Krist Gospodin
\ovijedao učenicima, da naučavaju sve narode“
(propovijedaju evangjelje svakomu stvorenju, kad
Pavao uči: ,Svi ste sinovi Božji po vjeri u Krista
Nema tu ni Židova ni Grka, nema ni roba ni
dodnjaka, nema ni muško ni žensko, jer ste svi
u Kristu Isusu“ jasno je, kako teško griješe oni,
(imasiljem sprečavaju da nauk Spasiteljev dopite
Srca“i duše odraslih i nevine djece u svom jeziku,
(je za njih jedino razumljiv.
Posve je razumljivo, da zbog ovog nasilja, ko-
su izvrženi naši sunarodnjaci, osjećaju duboku
u samoj lialiji svi oni, koji uistinu ljube Crkvu,
tinu slobodu i napredak, kojima spas duša vrijedi
\inego li upravo poganska načela šovinističkog
ljonalizma. Tako je Sv. Otac već više puta ustao na
nu naše progonjene braće, i koliko je bilo u nje-
oj moći, u lateranskom ugovoru zaštitio je upotrebu
skog i slovenskog jezika kod katekizacije djece u
Il i javne vjerske pouke u crkvi. Jednako su i neki
iipi pred državnim vlastima odlučno istupali na
Inu povrijegjenih prava naših sunarodnjaka. Ali
\&nskim nacijonalizmom zaslijepljene vlasti ne će
"vide i poprave ove grube povrede naravnog i
leg zakona. Jasno je, da se kraj takovih prilika
#8 naših sunarodnjaka nalazi u teškoj kušnji i oni
ija. Tako ketol. Crkva < Lilšt treba da-izdrži
sami u pogibelji, da u vjersko - moralnom pogledu
sasvim propadnu.
Predragi vjernici! Promisao Božji upravlja svije-
tom i ništa se ne dogagja u svijetu bez odregjenja
ili bar dopuštenja svete volje Božje. Ali je Gospodin
htio, da i mi možemo utjecati na razvoj dogagjaja u
svijetu — i to molitvama. Sv. evangjelja na toliko
mjesta nam pripovijedaju, kako se je sam Spasitelj
molio u hramu po domovima i na brdima — da kako
je čitave noći sprovodio u molitvi. I vjernike je svoje
često opominjao da se mole, da nikad ne prestanu
moliti se Bogu. Obečao je dapače, da će nam Otac
nebeski dati štogod budemo molili u ime Njegovo.
Još više! Spasitelj veli: ,gdje su dvojica ili trojica
sabrani u moje ime, ondje sam i ja megju njima“;
dakle, gdje se skupnom i još više javnom molitvom obra-
ćamo Bogu, onda se sam Spasitelj u molitvi združuje
s nama. S kolikim se dakle pouzdanjem smijemo jav-
nim svojim moljtvama obraćati Bogu za sve, koji su
progonjeni i iskušavani, i za slobodu sv. Crkve u iz-
vršivanju njezinog Božanskog poslanja? U tom nas
pouzdanju još utvrgjuju riječi Spasitelja našega Gospo-
dina Isusa Krista, kojima je završio svoj govor uče-
nicima na poslednjoj večeri, veleći; ,U svijetu ćete
imati tjeskobu, ali se uzdajte, ja sam nadvladao svijet“.
Zato odregjujem u sporazumu sa preč. jugosl.
kat. Episkopatom, da se dne 19. marta o. g. na blag-
dan sv. Josipa, zaštitnika Crkve katoličke, i gdje se
taj biagđdari svečano no slavi, u nedjelju iza toga
blagdana, u svim katoličkim crkvama i bogomoljama
u cijeloj državi obave javne molitve za vjersku slobodu
naših sunarodnjaka, U tu svrhu meka se poslije sv.
mise ili za vrijeme večernice izloži presv. Oltarski Sa-
+kramenat te izmole litanije - sy. Josina sa odnosnim
molitvama.
Svećensivo neka ovu moju okružnicu narodu
protumači, te ga pozove da na tu nakanu me samo
ovaj dan, nego trajno mole.
U Zagrebu, dne 30. siječnja 1631.
ANTUN v. r.
nadbiskup, predsjednik biskup. konferencija.
Br. 531.
Gornja okružnica vrijedi i za cijelu dubrovačku
biskupiju. Stoga naregjujemo, da se u dubrovačkoj
biskupiji javne molitve za slobodu naših sunarodnjaka
obave u nedjelju poslije svetkovine sv. Josipa izmolivši
poslije sv. Mise pred izloženim prnsv. Olt. Sakramen-
tom litanije sv, Josipa sa odnosnim molitvama.
Gdje se sv. Josip svečano slavi, te će se molitve
obaviti na dan sv. Josipa. U Dubrovniku će se ovo
izvršiti u nedjelju dne 22. o. m. U Katedrali biti će
svečana sv. misa u 10 s. a zatim izloženje presv. Sa-
kramenta i molitve.
Od Biskupskog Ordinarijata
U Dubrovniku, 3. marta 1931.
+ JOSIP M. Bp. v. r.
ITO pasta za zube je najbolja.
Jeste ii nabavili' zadnja dva kola Knjižnice
Dobrih Romana ?
Bojadišite kod kuće, vunu, svilu,
pamuk, lan i t, d.
Vaše zadovoljstvo jest samo :
Naša prava
KONAVOKA boja
Ona Vam daje potpunu
garanciju za uspjeh.
Čuvajte se patvorina i tražite samo
nNašu pravu Konavoku boju“
koju dobijete kod
Josip F. Greguš
> samoprodaja za Dubrovnik.
edlikovana zlatnom kolajnom i križem Grand prix u Parizu.
i
Kamen ili cemenat ?
Iz odgovora urednika ,Novog Doba“ na završna
objašnjenja g. K. Strajnića prenosimo neke stavke,
koje se tiču našeg starog gragjevnog ,plemenitog“
materijala-kamena i modernoga cementa-betona. Jedan
od najistaknutijih pretstavnika talijanske moderne lite-
rature Marcello Piacentini piše o tom u januarskom
broju velike umjetničke revije ,Dedalo“, što izlazi pod
uredništvom poznatog umjetničkog kritičara Uga Ojetti.
Izmegju ostalog tu doslovce veli:
»U Berlinu na Potsdammerplatzu, jednom od
najživljih trgova metropole, podignuta je pred šest go-
dina jedna kuća u cementu bez jednog kvadratnog
centimetra materijala plemenitog i koji je kadar da
odoljeva nepogodama vremena (Piacentini ovako ka-
rakteriše kamen za razliku od cementa !). U ovo malo
godina kuća je sasvim propala, postala je gola i bi-
jedna kao kakva isperušana ptica. Cemenal na površini;
se je izbrljao, tu i tamo je popucao. One negdašnje
kričuće boje prešle su na žljebove za kišu i na okvire
prozora, te su potpuno izblijedile. Sve je propalo,
Neke palače u blizini, ne naročito bogate, ali izgra-
gjene pred mnogo godina dosta dobro i u dobrom
materijalu, stare, kao što stari dobro vino. Ova nova
kuća je naprotiv postala odmah ocat.“
»Istu impresiju sam dobio kad sam posjetio neke
gradove — vrtove izgragjene pred nekoliko godina kod
Frankfurta. Tužne poderine,“
»Što će, dakle, biti sa svim ovim konstrukcijama
kroz osam ili deset godina ?“
Še bioleško-oceanografskog instituta u Splitu.
Norvežanin g. Hialmar Brčci; koji je nedavno zauzeo
svoj položaj i sada udešava projekar-za gradnju insti-
tuta, izjavljuje, da bi taj institut bolje-odgovarao ye.
joj svrsi, ako bi bio iz kamena, nego li iz betona i
radi promjene temperature, te je izmegju ostaloga iz-
javio, kako se i kod.njih u Norveškoj gradi danas sve
u betonu i u stilu moderne ljevice, ali kako se već
osjećaju nepogode takova gradjenja. Megjutim ako se
već gradi jedna monumentalna zgrada ili neka zgrada
kod koje neće da se štedi, g. prof. Broch kaže da se
takva zgrada i kod njih u Norveškoj podiže u kamenu.
O značenju kamena za arhitekturu uaših starih
gradova i o njegovome kultu u ovim našim krajevima
na Jadranskom Moru govori i Jovan Cvijić u svojem
velikom djelu ,Balkansko poluostrvo“. Govoreći o tipo-
vima kuća u našoj zemlji i o velikom značenju ,vječi-
tog“ kamena u kojemu je materijalizirana istorija“
— čak izričito karakteriše kao oblast kamene kuće“
i tu oblast ma jednoj posebnoj priložemoj geografskoj
karti označuje maročitom bojom uzduž čitave naše
obale, a za razliku od svega ostalog Balkanskog po-
Iuostrva. (Knjiga I., str. 346 i 363).
Ovoliko prenosimo iz spomenute rasprave u ,Novo
Doba“, a svraćamo pažnju naših čitatelja i na članak
»Kult kamena“ što smo ga otrag vremena prenijeli u
našem listu. A najjači i najočevidniji dokaz služe naše
stare zgrade, koje odole zubu vremena kroz toliko vi-
jekova, a da ništa nijesu izgubile ni na svojoj vanj-
skoj ljepoti, ni na konstrukcije već dapače dobile na
svojoj časnoj starini — svakog udivljenja vrijednoj.
Zgodno za pensione, hotele i privatnike!
Hotel ,Dalmacija“ u Lapadu (Dubrovnik 2)
prodava 15 komada umivaonika od tvrdog
lakiranog drva, sa pločam od mramora, ogle-
dalom i svim potrebitim priborom od porcu-
lane. Sve još novo, upotrebljavano kroz dvije
sezone. Hotel ,,Dalmacija'“ to propava jedino
s razloga, što je u svim sobama sada uveo
nove umivaonike sa tekućom vodom. Cijene
veoma povoljne. Prodava se ili sve skupa ili
pojedince. Lijepa doista zgoda za pensione i
hotele, gdje nema tekuće vode kao i za pri-
vatnike.
Ai