jE PLAĆENA U GOTOVU Cijena ovom broju Din. 2.— DUBROVNIK 1. Aprila 1931. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. ta. God. XII. Narodna Svijest + Cljena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UT UŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik; Aniun F!& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Tama Velikoga Petka i svjetlost Uskrsnog jutra. Dvije suprotnosti, ali u tijesnoj vezi jedna s drugom. Prva vuče za sobom drugu, druga daje potpuno značenje prvoj. Na nijednoj pogornici ovoga svijeta i u nijednom događaju svjetske povijesti ne vidi se tako veličajnog prelaza iz jednog čina u drugi, iz tame na svjetlost, iz muka na uživanje, iz kriša u oblake, iz groba na uskrsnuće kao na Golgoti. _ Kad je Juda izdao svog učitelja bila je noć. To nekim posebnim naglaskom ističu evanđelisti. Kad je Isus umirao na križu sunce je pomrčalo i gusta tama obavila zemlju. Tama Velikoga Petka. A kad su pobožne žene otišle da pohode grob svog ljubljenog Meštra i da pomažu Njegovo tijelo miri- sima, počeo je svitati dan. e Kad je pak bož. Spasitelj uskrsnuo nastala je svjetlost ; žarka svjetlost Uskrsnoga jutra. Ovaj kontrast, koji se pred 19. vijekova sbio na gori Golgoti ebiva se joši danas u dušama ljud- skim. Kad čovjek izdaje svoga Učitelja, kad se adaljuje od svoga Boga, u njegovoj je duši noć, crna noć slična onoj, u kojoj je Juda izdao Spasi- telja. Kad čovjek teško sagriješi : tad nastane mrak \u njegovoj duši sličan mraku Velikoga Petka, kad je \boš. Spasitelj bio razapet na Križu. Naprotiv čim duša počne tražiti svoga Boga kajanjem i molitvom, da se njoj počinje svićati kao onda, kad su po- \božne žene išle grobu Isusovu. A kad se duša posve pomiri sa svojim Bogom, kad se očisti od grijeha brom ispovijedi, sjedini se s Njime u sv. Pričesti, dolgotu slavnog Uskrsnog jutra. - O vi svi, koji tumarate u noći, koji pipate u mraku, koji se nalazite u tami Velikoga Petka, pri- bličite se ovih svetih dana Grobu Isusovu, skrušena srca, cjelivajte onu svetu raku, pod kojom leži tijelo Onoga, koji je za vaše spasenje prolio svu svoju dragočijenu krv, u Njegovom grobu zgakopajte . sve svoje grijehe, i dušu će vašu obasjati sjajna svije- Host svetog Uskrsnog O O. P. V. Jubilej goričkog nadbiskupa Dr. Sedeja. Sv. Otac Pijo XI. poslao je goričkom nadbiskupu Dru Frančišku B. Sedeju povodom 25. godišnjice nje- gova biskupskog posvećenja slijedeće pismo : »Česnom bratu Frančišku, nadbiskupu goričkome i gradiškome, Pio XI. = Časni brate, pozdrav i apostolski blagoslov! = S velikim smo veseljem dcznali, da ćeš doskora slaviti. dvadesetpetu godišnjicu dana, kad Ti je podi- jeljena biskupska čast, To Nam daje priliku, da prema Tebi izrazimo svoju blagonaklonost. Znano nam je aime, s kakvom si savjesnošću kroz čitavo to vrijeme vršio poslove dobrc ga pastira ne samo u tome, šio si napregjivao disciplinu svoga svećenstva i produbljivao tršćanski život megju svojim pukom, mego nada sve iu tome, što si prije svega svojim vrlinama davao dobar izgled. Radi toga je pravo, što se tamo, kako Nas izvješ- ju, pripravlja veliko slavlje, kojim Ti Tvoje stado koće dati dokaz svoje zahvalnosti, Takogjer i Mi Ti da ju obaspe svjetlost slična onoj koja je obasjala, čestitamo na tom prijatnom doživljaju i pridružujemo se željama Tvojim te nada sve molimo, da bi Te Bog očuvao zdravim još mnogo godina i da bi Ti mogao posve opravdano ponoviti riječi apostola sv. Ivana ,One, koje si mi povjerio, očuvao sam“. Da bi spo- men na taj dogagjaj ostao tim uzvišeniji i da bi se njime i duše koristile, dajemo Ti ovlaštenje, da ma svečani dan po sv. misi sve prisutne blagosloviš u Naše ime i da ih upozoriš, da je s blagoslovom spo- jen potpuni oprost, koji se postizava pod uvjetima, što ih odregjuje Crkva. Apostolski blagoslov koji po- dijeljujemo s potpunom ljubavlju u Gospodu Tebi, časni brate, Tvojem svećenstvu i vjernicima, koji su Ti povjereni, neka Ti donesu nebesku naklonost i neka Ti bude dokaz naše blagonaklonosti. Dano u Rimu kod sv. Petra 21. ožujka u desetoj godini našega pontifikats. Pijo XI. Ovo laskavo papinsko pismo, upravljeno sijedom nadbiskupu, protiv kojeg su navale fašističkih vlasti i organizacija najviše naperene i prije i u današnje doba, učinilo je na sve vjernike, a osobito na slovenske, naj- dublji utisak, jer se shvatilo, da sv. Stolica potpuno odobrava muževno držanje metropolitovo, koje neće da popušta fašističkom pritisku i nastojanju, da Crkvu u goričkoj nadbiskupiji učini sredstvom masilnog po- talijančivanja slovenskih vjernika. S druge strane ne- ugodno se dojmilo demonstrativno držanje fašističkog pokrajinskog tajnika Avenantia, koji je pred nadbisku- pom dao prirediti manifestacije, da pokaže nadbiskupu, kako on (Avenanti) zbog svog postupka prema slo- venskoj manjini uživa potpuno povjerenje naroda. Isto tako naišlo je na osudu, što su fašisti, kad se svečar _pojevio, zapievali fašističku himnu u Giovinezza“ i stali klicati potlačetioj Dalmaciji i Split. Ovom se je zgodom desio i ovaj karakteričan incidenat : Na proslavu jubileja, koja se je slavila ma Bla- govijest 25. o. mj. bio je od metropolitanskog kaptola u Gorici pozvan i bivši knez biskup ljubljanski Dr. A. B. Jeglič. Ovaj je od talij. konsula dobio vizum i imao sve isprave u redu, te je sa svojom pratnjom krenuo put Gorice. Kad je prešao talij. granicu u stanici Podbrdo došao je talij. komesar i javio Dr. Jegliču i pratnji, da ne mogu dalje putovati, već da se prvim vlakom moraju vratiti natrag preko granice. Ovaj je postupak talij. vlasti osupnuo brojne suput- nike u vlaku, te su pitali za uzrok, a sijedi starac od 82 god. Dr. Jeglič im je glasno izjavio: ,Zato, jer smo Slovenci“. Vlak nije htio dalje da ide dok Dr. Jeglič sa pratnjom nije izišao, Zatim se je Dr. Jeglič povratio u Sloveniju, Ovakav postvpak talij. vlasti sa sijedim biskupom našao je silnog odjeka i u domaćoj i u stranoj štampi. Dopisnice i čestitke za Uskrs ! u velikom izboru dobijete u Popirici LUJO PEŠEVIĆ Placa Kralja Petra Naijeitiniji izbor papira u mapama - i kutijama od Din. 250 dalje. Bogati izbor svih školskih i kan- celarijskih potrepština kao: crnila, pera, olovaka, krede i t. d. > Posletite ! Uvjerite se! Nadbiskup Dr. Kordać o socijalnom pitanju. Praški nadbiskup Mons. Dr. František Kordač izdao je prigodom jubileja enciklike pape Leona XIII, »Rerum Novarum« o radničkom pitanju opsežnu po- slanicu, u kojoj je sa dubokim poznavanjem gospo- darskih i socijalnih problema izložio bitne crte kato- ličkog nazčra o tim pitanjima. Ova je poslanica kao i ranije nadbiskupove poslanice o tim pitanjima pobu- dila i izvan čehoslovačke republike veliko zanimanje. Poluslužbeni organ čsl. vlade »Prager Presse« donosi iz pera poznatog katoličkog češkog publiciste Dra Al- freda Fuchsa članak o tom pastirskom pismu, kojeg zbog njegove aktuelnosti u cijelosti prenosimo. = Pitanje razdiobe dobara, neproduktivne zaslužbe, ž zadiranja u sferu privatnog vlasništva, prava radnika na organizaciju, radnička zaštita itd, ne tvore samo gospodarski nego i moralni problem. Nije stvar vjer- skih zajednica, da se izravno upliću u političke i so- cijalne borbe, ali one imaju dužnost, da dignu svoj glas, ako prijete idejne opasnosti. Ovu pastoralnu dužnost vrši praški nadbiskup za vrijeme gospodarske krize. Već njegovi novinski inter- vievi izazvali su opću pažnju radi hrabre i jasne for- mulacije katoličkog stanovništva i radi energije, s kojom je on upozorio bogate i moćne na njihove dužnosti, Sada je opet uputio Mons. Kordač pastirsko pismo, koje je u nedjelju 15. marta o. g. bilo pročitano sa propovjedaonica. Neposredni povod tvorio je jubilej »Rerum novarum« pape Leona XIII. koja predstavlja magnu chartu socijalne nauke crkve i koja je bila iz- dana 15. svibnja 1891. Nadbiskup praški opominje u uvodu svog pastirskog pisma na ovaj jubilej. Već tada je papa izjavio, da ovisi o pravednom riješenju rad- ničkog pitanja, da li će se zanemareni socijalni na- predak izroditi u socijalnu revoluciju. Veliku opasnost za društvo tvore velike klasne razlike, Materijalistička načela rastvaraju pravo i moral, Materijalizam literature liberalne epche već je bio tako ciničan kao &njiževnost boljševičke Rasije, gdje su povučene zadnje konzekverce iz malerijalističkog uvje- renja. Materijalističko uvjerenje dovodi u nutarnjoj po- litici do despocije i diktature, u megiunarodnom pravu do politike ,svetog egoizma“, u socijalnoj politici do borbe sviju protiv sviju, do kapitalističke tvrdoće srca i do očajanja siromašnih. Čovječanstvo, koje je odlutalo od Boga, služi ma- teriji, zlatnom teletu. Siromaštvo, rad, patnje bili s% od Isusa pretvoreni u vrelo kreposti i vječnog blažen- stva. Covječanstvo ne bi nikako smjelo zaboraviti ma Betlehem, na križ i na 8 blaženstva evangjelja. Jer socijalizam ne vjeruje u istočni grijeh, traži raj ma zemlji, koji se ne može oživotvoriti u ovoj dolini suza. Ne samo socijalizam, nego i katolička crkva zabacuje svaki neproduktivni dobitak, bilo da se radi o lihvi u pravom smislu riječi, o sasluživanju novca bez rada ili napokon o dobivanju iz tugjeg rada. U srednjem vijeku je uzimanje kamata bilo zabranjeno od Crkve, novodobno narodno gospodarstvo osniva se megjutim isključivo na kamatničkom kreditu. Čitavo bogatstvo naroda proističe iz djelatnosti radništva. Radi toga mo- raju iz plaće radnika biti plaćani kamati za kretit, koji je sadržan izravno ili neizravno u produkciji, Bogataši bivaju time bogatiji bez svojega rada, a siromasi bivaju sve siromašniji. Ipak je uklanjanje kamatništva bez teških udrma- nja sveukupnog društvenog organizma nemoguće. Nad- biskup citira izjavu predsjednika Sjed. Država Abra- hama Lincolna, da nekoliko kapitalista vlada čitavim životom države. Protiv moći kapitalizma nemoćan je i parlementarizam, jer kapitalizam vlada štampom i stvara javno mnijenje. Eaciklika ,Rerum Novarum* ne za- branjuje doduše stvaranje trustova i kartela, ali mono- pelizacija proizvodnje dovodi do iskorišćavanja rada. Njezini predstavnici diktiraju cijene na tržištu. (slijedi) S T R A' ZAGREBACKA TVORNICA CIPELA D. Podružnica DUBROVNIK Naše cijene i naša roba jesu bez konkurencije. az MOROB'_NIE= DIVX |:re|l (156) .