POSTARIMA PLAĆENA U GOTOVU Br. 15. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK 9. Aprila 1931. “eu God. XIM. Narodna Svijest | - Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Š PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1'50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1l& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. tr. Kasim pj. | _Kao dalju smetnju uspješne socijalne reforme na- - vodi enciklika nijekanje privatnog vlasništa i obitelji. _ Privatno vlasništvo ipak ne predstavlja apsolutno gos- _ podstvo čovjeka nad njegovim imutkom. Ipak je težnja i za sticanjem vlasništva temelj svakog napretka. Ali i : _ privatno vlasništvo nad proizvodnim sredstvima smije _ država po potrebi, da uz naknadu predade produktiv- nom radništvu, da riješi socijalno pitanje, Društvo ima ravo, da razvlasti privatne posjednike u svrhu općeg "dobra naravno uz pravednu naknadu. Kapitalistički sistem je odijelio čovjeka od nje- govih sredstava proizvodnje. Na temelju vječnog po- tka prava i morala mora se stvoriti novi gospodarski \red čovječanstva, za što je u prvom redu pozvana dr- = žava. U tom se pogledu slaže nadbiskupova pastirska poslanica sa svim teoretičarima, koji su uvjereni, da se sadašnja kriza može ukloniti jedino gospodarenjem po planu i uklanjanjem anarhije u proizvodnji. Poslodavci _su obvezani, da dadu udjela radništvu u dobiti jer rad naroda tvori izvor sveukupnog bogatstva. Zato kršćan- ki orijentirano narodno gospodarstvo teži socijalizaciji producenata u organičkoj vezi sa socijalnim sistemom radništva. Objektivnom vezanošću čovječanstva uz Boga nastaje univerzalnost sveukupnog čovječanstva. Ali i subjektivne veze humaniteta i simpatije megju ljudima ne smiju se potcjenjivati. Nadnaravna kršćanska ljubav \kroti čovječje nagonske strasti. Najbolju naknadu za cehovske organizacije sred- njeg vijeka vidi enciklika u zavodima zdravstvenim i socijalne skrbi, koji su već većinom oživotvoreni od države.. Nadbiskup traži na ovom području prava i za ekonomskih udruženja. Autonomiju strukovnih organi- acija mora država štovati. (Vidi svojedobnu borbu sv. Stolice za nezavisnost kršć. strukovnih organizacija u Italiji). Država ima pravo, da intervenira, ako ugo- \vori izmegju poslodavaca i posloprimaca ugrožavaju ljudsko i kršćansko dostojanstvo radnika. Svojih vjerskih i naravnih prava ne smije se rad- nik niti ugovorom odreći. Pozivajući nadbiskup vjer- nike na rimsko hodočašće, koje će se održati prigodom jubileja radničke enciklike Leona XIIl., ponavlja — da ne može više čekati još 40 godina ma oživotvorenje \ovih načela. Inače prijeti u svjetskoj povijesti još ne- igjena društvena katastrofa. Jedini sigurni osnov za udućnost čovječanstva predstavlja Isusova nauka. _ To su riječi praškog nadbiskupa. Proslava jubileja ciklike »Rerum Novarum« dat će povoda sveukup- om katoličkom kršćanstvu za sccijalno-političke ma- nifestacije na vjerskoj osnovi. I veliki katolički strukovni vezi pripremaju:kongrese, na kojima će se pozaba- iti sa gospodarskom krizom i njezinim posljedicama. Novo preuregjena Drogarlja F. BONGI prije L. Šoletić Placa Kralja Petra Placa Kralja Petra Preporuča veliki izbor droga, pariu- || merije, gumene robe, mineralne vode najmodernije fazone do najboljih svjetskih tvornica uz najniže eee f. € Popper, Mire IPEL [lily 2 co igla je zaliha za proljetnu i ljetnu sezonu u trgovini Luka Bogdan dijene snižene. Roba najbolja. okvu, koje je vječni cilj viši nego vremeniti ciljevi - Auto Rijeka - Komolac | Počam od 12 o. mj. pak unaprijed za vrijeme ljetne sezone autobus će kretati ispred Hotel Petke u svečane dane za lijepog vremena svako !/2 sata poslije podne, počamši od 2 sata una- ostaje po voznom redu. prijed, a zadnji kreće iz Komolca za Gruž u 10 veče. Sve drugo me (175) Put preko Pelješca osiguran. Nakon stotinu godina napokon će se graditi cesta preko poluotoka Pelješca. Poluotok nema kolne ceste, pa je nepristupačan prometu stranaca i ako je poluotok romantičan, koji će privući mnoštvo stranaca, čim se sagradi banska cesta. Najvitalnije pitanje poluotoka je kolna cesta. Čim se ova sagradi, mnoga će se mjesna pitanja lakše riješiti kao i pitanje saobraćaja i izvozne i uvozne trgovine i drugih nutarnjih pitanja na poluotoku. Ove godine počimlje u proljeću radnja prema župi Doli i cesta koja se je počela graditi od državne ceste Dubrovnik—Metkovići, nastavlja se prema građu Stonu, tako da će ston biti apsolutao spojen kolnom cestom ove baš godine. Starodrevni grad Ston pun je starina, još iz doba narodnih vladara sa mnoštvom ostataka st; “crkava i ornamentike iz IX. do XI. vijeka. Ove stari shiče i domaće i strance, a osobiti divni pejesaž brodačkog konala u borovoj šumi kaofjezero. Cesta ide stonskim, puteia, € mimo samostan crnih dumana ide po za brdo Crnjavu. Tu ostaje divna uvala ,Pra pratna“ sa žalićem baš zgodno mjesto za kupanje, za gradnju hotela, za strance. Cesta prolazi dalje kroz pitome Ponikve. Odavle ide kroz janjinsku općinu kroz tako zvanu (Crnu goru, gdje se ističe grob nekog bogomilskog vojvode sa nadglavkom. U Crnoj gori je znamenito bijelo vino. Sa sela Dubrave vide se dvanaestak otočića pred Janjinom, Neretvanska krajina, Biokovo sa selima pro- sutim kao biserje uz obalu. Veličanstveni pogled, koji začarava. Cesta se spušta u jedinu crnogorsku luku Stinjivac, te ide uz obalu morsku mimo ljetnikovac Sutvid, gdje je lijepa velika plaža za kupanje, i gdje je bilo veliko racijalno gojilište kamenica i klapavica, do luke i pristaništa Drače. Drače je izvozna i uvozna luka za varoš Janjinu, koja je u vezi sa Metkovićima i hercegovačkom lukom Neum, do koje vodi kolni put. Drače imadu dnevno 3 do 4 ticanja parobrodarska. Janjina je najveća varoš na Pelješcu. Jedan dio ceste ide preko glasovitog Vrha u luku Trstenik, gdje je pogled divan i rijedak na Mljet, Lastovo i Korčulu, Sva je okolica u borovoj šumi sa uvalama sa žalićem u Žuljani, u Vodicama, uzaglavku, za Malim i u Tr- steniku, gdje je trgovište i veliki izvoz vina, A odavle ide u Pijavičino. Druga cesta ide preko vinorodnih brijegova do varoši Kune, Kunovska je općina sva vinorodna, te se u Pijavičini i Potomju sa strane morske ragja glaso- vito vino Dingač, poznato od nazad vijekova. Podalje je luka Podobuče sa pjeskovitom uvalom za kupanje. Sa košarnjeg Dola odvaja jedan put za Orebiće i drugi za Trpanj ispod borovog Vitera mimo vino- rodnu Gornju Vrućicu. Trpanj je trgovačka luka sa ruševinama dvora knezova Kačića. Tu je tvornica sargjela. Kupatilište uz more sa lijepim pjeskom. Podalje od Trpnja je osobito lijepa plaža uvala ,Divna“, gdje su se kupali i du- brovački pjesnici Ranjina i Mažibradić. Drugi dio ceste sa Košarnjeg Dola ide mimo rćansko zaravnje do Potstupa, gdje je glasovito vine, do divne uvale Trstenika duge kilometar sa finim pijeskom, sa izvorom bistre vode, Tu će se sada gra- diti hoteli za strance, koji dolaze u Orebiće iz Au- strije i Česke. Primjena zakona o zaštiti autorskog prava. Prema zakonu o zaštiti autorskog prava od 27. decembra 1929. g. dužna su sva društva koja prire- gjuju pozorišne prestave naših kao i stranih autora prije prestave zabaviti odobrenje za prikazivanje te navesti ime autora i originalni naslov komada koji namjeravaju izvagjati a koji uživa zaštitu zakona. Isto tako moraju sva pjevačka društva, kinema- tografi, barovi, restauračije, kavane gdje se pjeva ili svira na kojem istrumentu, u kojima se priregjuju simfonijski koncerti, gdje nastupa: vojnička, gradska, sokolska ili druga civilna glazba, salonski orkestar, džazband, tamburaška ili bilo koja druga glazba, gdje se upotrebljava, glasovir, Harmonium, gusle ili drugi glazbeni instrumenti, i ati prij: ogjenja programa svoj repertoar tražit autorsku dozvolu za izvagjanje. pa Upozoruju se soc re 1avedena društva i kor- poracije na teritoriji zets - banovine na strogost za- konskih propisa koji nareginju da se prije izvogjenja zakonom zaštićenih književnih i umjetničkih umotvo- -rina, mota dobiti autorska dozvola. Pravo izdavanja dozvola ima agencija ,Autor“ u Beogradu, (koja stoji pod nadzorom Ministarstva Prosvjete) za cijelu Kraljevinu a na području zetske banovine samo opunomočenik zastupnika g. A. Miljana g Kriletić Baro ul. Franje Krsta Frankopana Nr. I kojemu treba molbe neposredno slati. G. Dr. Nikola Koprivica advokat, raniji zastupnik Autor-Centrale u Zagrebu koja je funkcija ma teritoriji zetske banovine prestala, ne izdaje više nikakovih dozvola. Orebići, gnijezdo pomorskih kapetana, villa do Ville, sa divnom klimom i prirodom postaje atrakcijona tačka za strance. Već se grade hoteli ma žalu za strance. Cesta ide ispod Gospe od Angjela put bijelih Kučišta i Vignja, do šume u Basilni. Viganj je najtoplije po- morsko mjesto u Dalmaciji. To je naša Nizza. Tu raste svako južno voće i biljke. Tu je novi hotel u Kuči- štima, a gradiće se u Vignju opet još veći novi hotel za strance. Ova cesta na Pelješcu je potrebita i radi državnih interesa, pa će se kroz pet godina potpuno sagraditi. Time će Vas dubrovački kraj biti vezan sa kolnom cestom, koja će podići promet stranaca, a i pelješko domaće gospodarstvo, izvoz vina, ulja, grožgja, smo- kava, trešanja, ribe i ostalih domaćih proizvoda. Dr. N. Z. Bjelovučić. a O e SN Nove knjige Đino Storelli: »Virovi srca“ (Lirske pjesme) 5 Din. Bino Storelli : ,Paunovo srce“ (Stihovi i proza) : (168) 156 Din.