POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 17.
Naro
DUBROVNIK 22. Aprila 1931. jest
Broj čekovnog računa našeg lista
RH God. XII.
4153 Podružnice Sarajevo.
dna Svijest
ena je listu 5/ Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
_ Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
7
y
Savez španjolskih republika.
— Prošlih dana odigrao se je jedan veliki historični
gjaj: Španjolska, jedna od najstarijih evropskih
a, preko noći prilično mirnim putem proglašena
republikom. U nedjelju 12. o. mj. vršili su se u ci-
jeloj zemlji općinski izbori, koji su imali biti priprema
arlamentarne izbore. U. prijestolnici Madridu kao
41 od 45 glavnih provinčijalnih Španije gradova
iznijela je odlučnu pobjedu republikanska opozicija.
Samo u manjim gradovima i u seoskim općinama do-
bili su monarhiste veliku većinu.
+ Dotadašnja vlada generala Aznara bila je uvjerena,
se protiv raspoloženja velikih gradova ne može
dati, a rezultat izbora unio je u zemlju veliku uzru-
ost, koja je lako mogla dovesti do gragjanskog rata
izmegju republikanaca i monarhista. Da zapriječi ta-
o krvoproliće kralj Alionso odlučio je da sa cijelom
porodicom ostavi zemlju te se je sa svim počastima
ukrcao na ratnu lagju i otplovio za Marsilju, odakle
otišao u Pariz, a odatle kani se nastaniti u Engle-
), gdje će sačekati prvo glasanje u konstituanti.
lj Alfonso je jedan od najbogatijih vladara, Svoj .
lovac dao je uložiti u engleške banke, a sa engleškom
teljevskom kućom vežu ga i rodbinske veze,
/ Na odlasku je kralj Alfonso izdao manifest na
d, ali je nova republikanska vlada: zabranila, da
i narodu, U manifestu se izmegju osta-
Očekujući da marod da svoju riječ, ja. SEE : š :
obustavljam vršenje kraljevske vlasti i pan vodi trgovinu Duška. IO
ijem 36 jenije, priznajući Gia je dina 8 8 da se ne dozvoli izvoz robe, soja bi lošom
a gospodar svoje sudbine. Onomadašnji izbori ot. V'$ti mogla škoditi dobrom glasu dalmatinskog bu-
Su mi, da sam izgubio ijabav Španije, ali ane Pači u inostranstva, |
jem da će ta nenaklonost biti trajna“. Pošio je a Sečan pigaognce g ljenama si
im izložio u manifestu da je njegova želja da se 08! BOSI na stranim tržišdna
gne gragjanski rat, dodao je: ,Ja ne odustajem
d koga od svojih prava, pošto su ona više nego
no moja baština, stečena tokom istorije. Ja čekam
i upoznam istinsko opšte mišljenje naroda“,
U Madridu se je obrazovala nova republikanska
ada, Vlast je preuzeo vogja konservativno-republi-
inske stranke Alcala Zamorra. U isto vrijeme pu-
vnik Macia, vogja katalonskih autonomista proglasio
'u Barceloni novu katalonsku republiku a sebe za
edsjednika iste sa izjavom, da se on ne odvaja od
janjolske, 1 Baski u Pirenejima traže zasebnu repu-
liku, tako će Španjolska biti pretvorena u federativnu
publiku sa regionalnim autonomijama.
Alcala Zamora sastavio je provizornu republikan- -
0-socijalističku vladu. Ova će vlada ostati do sa-
tka ustavotvorne skupštine. Vlada je objavila da se
rijed podvrgava odlukama konstituante, Prvih dana
e promjene vladao je u Španji mir. Samo je u
loni došlo do nereda. Masa je provalila u tam-
i pustila na slobodu ne samo političke krivce,
10 i obične zločince. Vojska je uspostavila red.
oš nema posve sigurnih vijesti o položaju u Špa-
oj, ali se već javlja, da će nova republikanska
provesti rastavu crkve od države i ukinuti sva
ličja i naslove, a privatna imanja i vlasništvo da
ostati netaknuto.
NIZZA april. Na velikoj megjunarodnoj izložbi
medicinskih preparata održanoj ovoga mjeseca odliko-
vani su poznati domaći preparati ,ALGA“ za masažu
i ,ENERGIN“ za jačanje krvi, živaca i apetita sa naj-
većim odlikovanjem: Zlatnom medaljom, velikim po-
časnim pokalom i počasnom diplomom.
Gosp. Stanko Gučić napisao je otrag vremena u
»Glasniku zavoda za unapregjivanje spoljne trgovine“
članak pod maslovom: ,Predlozi za unapregjivanje
proizvodnje i izvoza dalmatinkog buhača“, gdje je pri-
kazao kako je i zašto Japan oteo amerikansko tržište
našem buhaču, te došao do ovih preporuka:
1) Odrediti vrijeme kada se ima brati buhač, a
da se dobije jedna dobra, srednja vrsta : Standard roba,
2) Dostaviti proizvagjačima upustva, da se bere
samo čist cvijet, i kako se ima vršiti sušenje.
3) da se nabave jake hidraulične prese, bilo uz
pomoć države, ili inače, na kojima da se presuje sav
buhač odmah po žetvi.
4) Uputiti proizvogjače o potrebi pakovanja bu-
hača za izvoz na japanski način, koji se sastoji u
tome da se buhač presuje. u sturama vreće sa drvenim
og
za velike daljine.
-
Gjačke ekskurzije u Dubrovniku.
Mnoge gjačke ekskurzije iz domovine uz ostale
strance probudile su preko ovih uskršnjih praznika ži-
vot ljetne sezone u gradu. U očima mladih posjetnika
moglo se je čitati zadovoljstvo što se nalaze izmegju
»Ovih starih mira“, koji šutke pričaju prošlost grada.
Svi su napustili Dubrovnik odnijevši sobom najljepše
uspomene i vruću želju da se opet povrate, — Vogja
vinkovačke ekskurzije g. prof. Rudolf Sabljić megju
ostalim rekao mi je o svojim utiscima iz Dubrovnika ovo:
»Prošao sam mnogo svijeta, odasvud ponio mnoge
lijepe uspomene, pa ipak je Dubrovnik u meni ostavio
najbolji i najdublji utisak s onim finim i pjesničkim
što u sebi nosi. U njemu sam osjetio neki prijatni ton
koji djeluje na čovjeka, a koji se u drugim gradovima
ne može da osjeti, Iz Splita na primjer nisam odlazio
tako teška srca kao iz Dubrovnika. Kao što mi stari
Dubrovnik imponira svojom starinom i umjetnošću tako
mi i novi Dubrovnik izgragjen van grada imponira
modernim zidanjem. Sa svim tim Dubrovnik faktično
ima lice jednog velegrada. Osobito moram svratiti
pažnju na ljubeznost i susretljivost gragjana, koji su
mi na svakom koraku izašli u susret. Dubrovčani su
se pokazali u svojoj pravoj boji, te se vidi da su to
gragjani koji su primili injekcije jedne jače kulture iz
prošlosti. Na mene je osobito djelovao prijazan razgo-
vor sa seljacima, koje sam upoznao kao vrlo bistre i
uslužne ljude, te od srca žalim što nisam mogao da
dulje s njima razgovaram. Opovrgavam sve one pri-
mjedbe koje su koji put pale u našem Sremu o Du-
brovniku, te napose priznajem čistoću grada“.
Dok mi je gosp. profesor ovo govorio padali su
sa strane učenica i učenika mnogi usklici, da Dubrov-
nik neće nikada zaboraviti, da bi tu rado ostale it,d,
Na isti način bile su oduševljene i raspoložene i
ostale ekskurzije, a to je zaista lijepo i laskavo za
naš grad. I. B.
a Monarhije i republike u Evropi.
U Evropi su se prilike poslije svjetskog rata
Mijenile u svakom pogledu. Tako su prije rata u
Opi postojale svega tri republike, i to: Francuska,
carska i Portugal. Sve ostale zemlje imale su mo-
listički oblik vladavine. Danas ima u Evropi 28
ostalnih država i što je veoma zanimljivo, polovina
Lovih država imaju monarhistički oblik vladavine, a
lovina republikanski režim. Monarhije su : Albanija,
a, Bugarska, Danska, Holandija, Jugoslavija,
ka, Norveška, Monako, Italija, Rumunjska, Šved-
Madžarska. Republike su : Španija, Austrija, Če-
ačka, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Poljska,
nija, Litvanija, Njemačka, Rusija, Portugalska. Švi-
Turska i slobodna država Irska.
Buduće matere imaju sprečiti tešku stolicu upo-
trebom Franc - Jozefove gorke vode. Šefovi universi-
tetskih ženskih klinika hvale prirodnu Franc - Jozefovu
vodu jer se lako uzima i sigurno djeljuje bez nepri-
jatnih sporednih pojava.
este li mamirili pretplatu za prošlu i ovu
radama na uglovima, što osigurava uredni transport
5) Obavijestiti zainteresovane -kojim načinom Ja-
Ribarske lampe
svjetske marke Pollar
cd 300 do 3000 sviječa
bi.
e
Najveće skladište rezervnih djelova kao stakla iz
Jena Suprax, mrežica (retina), diza (bekuč), glava
žiška, (Carborundum) igla i t, d. za sve vrsti lampi
kao: <
Polar
Petromax
Lux i t. d.
uz bezkonkurcstie cljene,
Popravak svih vrsta lampa potpuno besplatno!
Vlastita radiona!
Katalog od 20 stranica gratis i iranco!
»Peiroplin“ — Zagreb,
Radišina ulica 9. Tel, 6638
Podružnica: Split
Ulica iza Sv, Frane br. 3.
Osnivanje pozorišta Zetske Banovine.
Najnovija kulturna tekovina Zetske banovine jeste
svakako osnivanje stalnog banovinskog pozorišta za
Zetsku banovinu sa stalnim sjedištem izmjenično na
Cetinju i Dubrovniku.
Uprava i vodstvo ovog banovinskog kazališta
povjerena je jednom od istaknutijih naših kazališnih
organizatora i pozorišnih ljudi direktoru g. Mihailu
Markoviću od Narodnog Kazališta u Zagrebu. Ovih je
dana g. Marković na proputovanju za Zagreb i Beograd
boravio u Dubrovniku u poslu organizacije kazališta,
pak smo u nevezanom razgovoru sa njim doznali, da
se sve predradnje već primiču kraju.
Umjetnički ansambl je već poipuno osiguran i
sastavljen većim dijelom od najboljih naših umjetničkih
sila iz Zagreba, Beograda i nekih drugih naših stalnih
kazališta. Trupa će brojiti oko 30 članova obojeg spela.
Tehničku stranu kazališta zastupaju najbolja stručna
lica u našoj državi kao mašinisti, garderobijeri, krojači,
trizeri. Kostimerija će se napraviti sasvim nova od
strane poznatih stručnjaka pod ličnim nadzorom uprav-
nika i njegovih saradnika gg. redatelja. Repertoir će
biti sastavljen od najboljih narodnih do najmodernijih
djela domaće i strane kazališne literature, Upravnik
pozorišta g. Marković će stanovati u Dubrovniku,
odakle će upravljati pozorištem. Osim ovoga će se
osnovati dramska škola, u kojoj će se obrazovati spo-
sobni mladi ljudi na daskama tako, da bi se vremenom
stvorio pozorišni kadar od omladine obojeg spola ove
banovine,
Obzirom na to, da je ovo jedna velika kulturna
tekovina ne samo Dubrovnika i Cetinja, kojima je na
prvom mjestu namijenjena, nego i čitave Zetske bano-
vine, mi je od srca pozdravljamo, B.