Br. 23. POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Broj čekovnog računa našeg lista DUBROVNIK 3. Juna 1931. jest BE God. XII. 4153 Podružnice Sarajevo. Narodna Svijest i Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno = PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. e Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare, Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 150 Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. : Hvali, Sion, Spasitelja, -. + Svog pastira, Učitelja, Hvali, slavi pjesmama. Iz glasa ga hvali svega, Jer nahvalit dosta njega Ljudski jezik ne može. Hvaliti se danas ima Kruh što život daje svima, Živi krušac nebeski, Što ga Krist kod sv. stola Skupu dvanaest Apostola -— Blagovati podijeli. | Bila zato hvala ciela, Bila dična i vesela, Uz najveću srca slast! ._ Jer svečani dan je ovo, Kad se čini viek na novo Spomen svete večere. = Natomstolukralj nam novi Novi Vazam ustanovi, Stari Vazam prestaje, Svjetlost goni noćnu tminu Staro pada, — u istinu Prilika se pretvara. _ Što kodstola Krist naredi, :To ponavljat zapovjedi Na vječiti spomen svoj. Vršeć sveto naređenje = Kruh i vino na spasenje =. Zrtvujemo svaki dan. 4 — Da iz kruha pit postaje, A iz vina biva krv, Što se oku, umu skriva, * Utvrđuje vjera živa Iznad reda prirode. /— Pod prilikam različnima. _ Samo znacim, ne stvarima, Divne tajne kriju se. — Tielo hranom, krvjepićem, Al po obojim obličjem Cieli Krist se nalazi. _ Kršćanim se nauk dade. AUDA SION... IJELOVSKA HIMNA SV. TOME AKV. Kad se prima, sveđ je cieli, Nit se lomi, nit se dieli, Cjelovit se blaguje. Jedan prima, sto ih prima, Isto jednom kd i svima, Trošenjem se ne troši. Prima dobri i opaki, Al su sudbom nejednaki: Jednom život, drugom smrt. Život dobrim, smrt jezlima Vidi, kako nije svima Blagovanja jednak kraj. A kad hljeb se lomi sveti, Ne posumnjaj, neg se sjeti, Da ulomak krije isto Što cjelina sakriva. Bitnost stvari ne kida se, Lik jedino prelama se, Čim se biće slikovanog Nimalo ne smanjuje. Anđeoski kruh ovo je, Što putniku Bog podo je: Kruh sinova baštinika. Da se psima ne baca. U slikam se znamenuje ; Abram sina kad žrtvuje, Kad jaganjca puk blaguje, Mana daždi Ocima. Blag pastiru, kruše pravi ..O Isuse, vir ljubavi. * Pomiluj nas, spasi, brani, Vječna dobra nam dohrani U zemlji živućijeh! Ti sveznajuć koji jesi, I sve možeš na nebesi, Koji vodiš nas putnike, Koji paseš nas smrtnike: Daj nam ondje stobom biti, Uz tvoj stol se posaditi, Baštiniti slavu tvoju, Sa Svetim se nać' u broju! Amen. Aleluja! jeti odnošaji izmegju Vatikana i tali daa Proslava 40 godišnjice ,Rerum Novarum“ te življi (socijalni rad talij. katol, akcije izazvali su uvijek budnu \sumnju talij. fašista, Kad je pak sv. Otac Papa Pijo XI, \u svojoj zadnjoj enciklici: ,Quadragesimo anno“ o ocijalnom pitanju naglasio, da Crkva ima pravo i lužnost aktivno učestvovati u rješavanju socijalnih pi- anja, to je još više uzbunilo fašističke redove i nji- (hove poglavare i tad se je počelo udarat oštro na katoličku akciju, Po cijeloj Italiji započele su demostracije sa tvor- im napadajima i rušenjem na štetu katoličke akcije. \apadani su i zlostavljani u Rimu, Veneciji i u nekim \drugim talijanskim gredovime članovi talijanske kato- ličke akcije, a osobito «članovi ,FUCI“ Federazione iniversitaria cattolica italiana (savez talijanskih kato- ičkih sveučilištaraca). U Rimu su fašisti napali glavni red katoličke akcije, porazbijali su;prozore u prizemlju ma I katu, te pokušaše prodrijeti u unutrašnjost grade, pa su tek tada bili suzbijeni od milicije. Na universi su fašistički djaci skinuli u jednoj dvorani sliku sv. Oca te je spalili, kao što su na mnogim mjestima spalili dnevnik »Osservatore Romano«. U jednu riječ < fašisti u čitavoj Italiji danas bjesne protiv svega što ima dodira sa katoličkom akcijom. Pred dvije godine i nekoliko mjeseci Mussolini i sekretar Giunta pred potpisom lateranskog ugovora molili su ,Oče naš“, te proglasili suverenost Vatikana, katoličku vjeru jedinom državnom vjerom, osigurali su u konkordatu katoličkoj akciji slobodu širenja i pro- vagjanja u život katoličkih načela. Kako da se sad tumači bješnjenje protiv svega toga? Fašizam u svojoj biti bio je, jest i ostaje smrtni neprijatelj katoličke akcije, jer je to jedina nefašistička organizacija u čitavoj Italiji. Fašizam uvigja, da onim časom kad Italijom zavladaju kršćanska načela prova- gjana u život od katoličke akcije, mora da odzvoni njemu i njegovim nekršćanskim, imperijalističkim snovima. Ta jasno je svakome, da se ne mogu da slože načela kršćanske ljubavi te potrebe sklada i mira megju nurodima, koja ističe i provagja katolička akcija, sa poganskim načelima o ulozi i zadaći čovjeka i države, koja ističu i provagjaju fašisti. — To su dva diame- tralno oprečna svijeta: jedan pozna samo ljubav i mir, a drugi samo mržnju i silu. Ne mogu zato da ni za- jedno ni paralelno opstoje u istoj zemlji. Fašizam sad uvigja da katolička akcija, unatoč njegovih predvigjanja i svih prepreka, koje joj na sva- kom koraku postavlja, zahvaća sve više maha u narodu, uvigja da se tako postepeno, ali sigurno pripravlja bankrot fašističkih poganskih ideja i snova, pa je zato i shvatljiv i ako ne opravdan njegov današnji bijes. Nu.zalud mu sav.bijes, katolička ie, crkva. sve svoje neprijatelje, pa bili oni i mnogo jači od današ- njeg fašizma, u toku njezine slavodobitne historije pokopala, pa će zato pokopati i fašizam, ma koliko on bijesnio. Kriza pomorskog prometa.' Depresija ua pomorskom prometu koja je počela _ prije dvije godine, povećala se je u 1930. god. a ne može se još reći da li je dostigla svoj vrhunac. Sta- vovi podvoznih cijena bili su tsko niski kakvi se ne - pamte za posljednjih dvadeset godina. Analizujući ovu krizu u pomorstvu, vidimo da joj je izlazna tačka u nesrazmjeru izmegju ponude i potražnje. Nećemo reći da je preobilnost tonaže jedini i apsolutni uzrok nezaposlenosti brodova, ali je sva- kako fakat koji se ne može osporiti, da je prema ko- njukturama na svjetskim tržištima količina tonaže pre- vazilazila u veliko potrebe prevoza. Nestašica pak tereta za prevoz ne leži u opadanju produkcije već naprotiv u hiperprodukciji dobara a osobito cerealija. Danas sve dižave nastoje da podignu domaću produkciju kako bi se što većma emancipovale. Pos- ljedica je toga nesumnjivo padanje cijena robe, uma- njene internacionalne trgovine, ograničenje uvoza i dosljedno tome zastoj u prevozu morem. Sasvim prirodno je da su sad nabrojene činjenice pridonijele da je raspoloživa tonaža, dakle ponuda, bila mnogo veća od potreha, dakle od potražnje, I zbog toga je vozarina svedena na minimum. Pored svih nedaća sagradilo se je u godini 1930. oko 4. mil. brutto reg. tona parobroda te cjelokupna tonaža iznosi sada 68,023.804 prema 45,403.877 tona u godini 1914. OOEEDOSSSAS i Crepe de chine » Georgette " Satin Romanette = Mousseline_ Swila za pranje. S. Tuškan Nasljednik — Dubrovnik Jednobojnih i dezenovanih u velikom izboru. - Ribarske lampe svjetske: marke Pollar od 300 do 3000 sviječa Najveće skladište rezervnih djelova kao stakla iz Jena Suprax, mrežica (retina), diza (bekuč), glava žiška, (Carborundum) igla i t, d. za sve vrsti lampi kao: Polar Petromax Lux it d. uz bezkonkurentne cljene. Popravak svih vrsta lampa potpuno besplatno! Vlastita radiona ! : Katalog od 20 stranica gratis i franco! »Petroplin“ — Zagreb, Radišina ulica 9. Tel. 6638 Podružnica: Split Ulica iza Sv. Frane br. 3. Ovoliki porast tonaže u prkos depresiji u pomor- skom prometu nalazi svoje objašnjenje u glavnom u ovim činjenicama. Prije svega mnogi brodovlasnici čvrsto se nadaju da u ovoj grani privrede nijesu daleko bolja vremena, pa računaju da će se sadašnji gubitci kasnije mnogo- struko isplatiti a vrijednost investirane glavnice i nje- zina rentabilnost znatno povećati. Zatim je iskustvo naučilo da novi parobrodi sa zgodnijom prostornom razdiobom i savršenijim tehničkim svojstvima daju i_ povoljnije ekonomske rezultate. Jer dok s jedne strane treba srazmjerno manje novčanih sredstava za amor- 'tizaciju i opravke broda, s druge strane nov brod sa većom brzinom, uz relativno manji potrošak pogonsk g materijala, postizava veći prihod, izvršujući u odregjeno vrijeme veći broj putovanja nego brod iste nosivosti sa manjom brzinom a jednakim troškom za pogon. Za dokaz ovoga mogu nam poslužiti naši najno- viji parobrodi ,Princ Audrej“, ,Sveti Vlaho“, ,Fede- riko Glavić“ i ,Nikola Pašić. Veliko je i otvoreno pitanje da li je kriza u po- morstvu doprla do kulminacione tačke i kada će na- stupiti trajno poboljšanje i normalno stanje. Neizvjes- nost je tolika, da privredni krugovi koji se bave po- morstvom, svakodnevno proučavaju sredstva kojima bi se ovo bolesno stanje dalo otkloniti ili dajbudi ublažiti, Izmegju mnogo predloga važno je zabilježiti i taj, da se stariji brodovi jednostavno demoliraju. Ali ovakav predlog nema praktične važnosti, jer dok se s jedne strane radi o sporazumu eminentno internacionalnog karaktera, s druge strane teško je vjerovati da bi ma- nja parobrodska preduzeća dala svoj pristanak na taku mjeru. . Treba dakle čekati i istrajati a megjutim udešavati poslovanje tako, da za trajanja krize što manje slabimo, kako bismo pri povratku u normalno stanje mogli preuzeti rad prema zahtjevima koji će onda vladati u pomorstvu. * Iz ,Izvještaja“ upravnog vijeća Dubrov, Parobr. Plo- vidbe za poslovnu godinu 1930.