POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Naro
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK 22. Jula 1931.
"RME God. XIII.
dna Svijest
—
| Gijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
B-— Ć
Jnares slavenske. katal. inteligencije.
Od 5.—8. VII. 0. g. održan je u Bratislavi u
ehoslovačkoj divno uspjeli kongres delegata slaven-
(ske katoličke omladine i katoličkih inteligenata. Ova-
\kav kongres bio je prošle godine održan u Ljubljani.
|Ove godine prisustvovala je tom kongresu delegacija
listo. akademičara i inteligenata iz Jugoslavije. Kao
počasni odlični gost pribivao je ljubljanski univerzitet-
ski profesor dr. Fran Grivec. Od Hrvata pribivao je
rof, bogosl. sjemeništa u Gjakovu dr. Matija Petlić,
profesor M. Ujević iz Zagreba i nekoliko akademi-
gra pomlatka ,Apostolata sv. Ćir. i Metoda“. Na
ongresu osnovana je konfederacija slavenskih kato-
(ličkih semijorata. Nakon rasprave o aktuelnim pita-
\njima kongres je utvrdio program rada za najbližu
udućnost. Kongres senijora saglasio se s rezolucijama
| kongresa slavenskih katol. studenata u Ljubljani.
Od referata održanih na kongresu bili su vrlo zani-
ivi ovi: Štefan Janšak: Problem rasa u Evropi
obzirom na Slovake, gdje je dokumentirao teško
tanje Slovaka za vrijeme turskih ratova; dr. J. Babor:
Enciklika ,Casti connubii“; dr. A. Škrabak ; Prikaz
prilika katolicizma u Slovačkoj: K. Jadrzejewsky:
Katol. akcija i organizacija katol. studenata; Valerij
'Wilinsky, Rus: Socijalni program Slavena; dr. M.
etlić:. Saradnja katoličkih Slavena na socijalnom
odručju u smislu enciklike ,Rerum novarum“.
Gragjanstvo Bratislave s velikom je srdačnošću
'susretalo kongreiste i priredilo im svečani banket,
kojem su prisustvovali ugledni pretstavnici kulturnog
ijavnog života u Bratislavi, a pored toga i jugosla-
enski konzul dr. Mišetić i poljski konzul Marski.
Poslije svršenog kongresa bio je za kongreiste upri-
ičen izlet u Nitru i Trenčinske toplice.. Svagdje su
ougresisti bili dočekani s velikim počastima, gosto-
ubljem i srdačnošću.
btji , strašila - predmeti“ U gimnazijama
Jedan predlog u stvari.
Sada pri obračunu, ma koncu školske godine,
ilaju se po domaćim novinama svakovrsne primjedbe
velikom neuspjehu na našim gimnazijama i o kob-
iim posljedicama za učenike i roditelje: o bježanju
z roditeljske kuće, čak i o samoubojstvima učenika
li učenica. Kod toga neki bacaju krivnju na školsku
metodu, i na profesore, a ovi pak na roditelje i do-
maću stegu. Bit će valja da ponešto krivnje i na
jednoj i ma drugoj strani. Ali nije, zacijelo, ni sva
krivnja na djetetu, ako ono ne može da uspijeva u
nekim predmetima ;. razlog je više puta u tome, što
ako ima talenta, nema ga ipak za neke pojedine
predmete. Uzmimo na pr. izmegju predmeta najprije
matematiku, to pravo strašilo za veći dio školske
mladosti. Poznato je svakome ko se bavi u stvari, da
(je nesklonost kod nekih učenika, inače darovitih, za
aj predmet i neuspjeh u njemu nešto teško rastuma-
čivo, neki rekao bih psiho-fizijološki fenomen, navla-
tito kod onih, koji inače uspijevaju u jezicima i drugim
\nerealnim predmetima. Za ovakove je ta kobna mate-
matika uvijek poput Damoklova mača na njihovu
vratu. Zna se, da nekoji od naših učenih ljudi na
glasu, po vlastitom im priznanju, nijesu mogli da se
(na maturalnom ispitu domognu povoljne ocjene, već
Clek negdašnjega ,dostatno“, i to gdjekad kao od
milosti profesorove. Jedan je od tijeh, profesor kla-
sičnih jezika, jedan od prvih naših pedagoških sila,
\pripovjedao, da je na ispitu zdrelosti pokrijumčario
\od kolege riješenje zadatka iz matematike, a inače je
“bio čovjek univerzalnog znanja, profesor klasičnih i
modernih jezika i uvažen pisac.
: Bijeli zubi
'daju poseban čar i ljepotu svakom licu. Dovoljno je često puta i
“jedno jedino dlan sa divno osvježujučom Chlorodont naa za
be pa da Vam zubi postanu snježno bijeli i sjajni poput s: ai
osti. Učinite najprije jedan pokus sa malom tubom za Din 8.
elika tuba Din 13.— Dobiva se svagdje.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Drugi je neki maš književnik kazivao, da ga je
komisija proglasila ,zdrelim“ obzirom ma to, što je
ukupni rezultat njegove gimnazijske pouke inače bio
odličan i u svemu zaokružen, ma da u matematici
nije uspio odgovoriti ni za dostatno. Zanimljivo je
što je u stvari pisao čuveni Voltaire: ,J'ai connu que
mes organes n'etajent pas disposćs a aller bien loin
dans les mathematiques“, a tješio se tim što ,svak ne
može da dostigne Newtona“. Istina je, da bi možebit
neki mladići mogli uspjeti i u tome predmetu, kad bi
nastavnici imali i vremena i izvanredne ustrpljivosti
da svakome od njih napose razglabaju i objašnjuju
poteškoće, jer ima onih koji sporo shvaćaju; ali se
to ne može zahtijevati od učitelja, koji ima pred sobom
vrlo brojne učenike, kao što je to danas slučaj u
svim srednjim školama kod nas.
Što sam kazao o matematici, mislim da se isto
može reći i o latinskomu i grčkomu, u kojima pred-
metima isto tako brojni učenici malaze velike pote-
škoće. Za to ću da stavim jedan predlog u stvari,
koji preporučuju nekoji školski stručnjaci, a taj bi bio:
da se u klasičnom odijeljenju naših gimnazija mate-
matika, latinski i grčki jezik uče obvezatno samo u
nižoj gimnaziji, a počamši od petoga razreda, da se
učine fakullativnim. Po taj način koji imadu talenta
za te predmete nastavili bi š njima i dalje, a drugi bi
prekinuli, i ne bi utaman muku mučili s nečim, što
im kasnije u životu ne će biti od velike koristi. Mislim
da se može ustvrditi, da za općenitu kulturu može bit
sasvim dostatno ono gradivo iz ta tri predmeta, koje
se uči u nižoj gimnaziji.
Ti su predmeti samo neki suvišni luksus i teret
za one, koji se ne misle posvetit realnim i klasičnim
strukama, na uštrb su korisnijim naukama i indivi-
dualnim sklonostima mladića, koji se posvećuju drugim
strukama i umjećima. Mjesto tih predmeta učili bi se
u višoj gimnaziji opširnije moderni jezici, povijest
savremene književnosti, psihologija, historija i novo-
vjeke praktične fizične nauke. Bit će ih, kojima će se
ovaj predlog činit neznanstven i neizvediv; ali će ga
jedan dio kompetentnih, nadam se, uzeti u razma-
tranje, jer je savremen i praktičan, a nije nipošto na
uštib kulturnome odgoju. Videant patres patriae ! š.
Luisi Pirelli
Elektro - instalater
Dubrovnik = Čingrijina ul. br. 8.
Cijenjenom gragjanstvu Dubrovnika i okolice
preporuća na izvršenje električnih namještaja na naj-
povoljniji način i uz vrlo umjerene cijene.
Za sezonu ima u zalihi električnih ventilatura,
motora i ostalih električnih sprava.
Za hotele i privatne kuće izvan Dubrovnika, gdje
nema električne centrale još preporuča Električnih
agregata potpuno praktičan za posebne centrale, od
najbolje firme, u najmodernijoj konstrukciji i uz sasvim
umjerene cijene. (295)
KLA ONA
OQ806G00Q00S8Q8Q8
MIRKO M. ZEC - Dubrovnik
Trgovina željezom, tehničkim i elektrotehničkim materijalom
Skladište kupaonskih kada, peći,
umivaonika kloseta keramičnih msajoličnih
i betonskih ploćica.
Hrastovi, parketi, gips, uljane boje i lakovi.
Radio aparati, Gramofoni, ploče, i pribor.
štednjaci i t. d. i t. d.
Vodovodnih cijevi, mjerila i sav vodovodni
pribor, kao i cijevi za kanalizacije.
Cijene umjerene!
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Ribarske lampe
svjetske marke Pollar
od 300 do 3000 sviječa
Najveće skladište rezervnih djelova kao stakla iz
Jena Suprax, mrežica (retina), diza (bekuč), glava
žiška, (Carborundim) igla i t. d. za sve vrsti lampi
Kao:
Polar
Petromax
Lux iti: 4
uz bezkonkurentne cijene.
Popravak svih vrsta lampa potpuno besplatno
Vlastita radiona!
Katalog od 20 stranica gratis i franco!
»Petroplin“ — Zagreb,
Radišina ulica 9. Tel. 6638
Podružnica: Split
Ulica iza Sv. Frane br. 3.
Veličanstveni euhar. kongres u Lillu.
Od 2.—5. VII. o. g. održan je u Lillu veličan-
stveni nacionalni euharistički kongres. Taj je grad ove
godine odabran za euharistički kongres zbog toga, jer
se ove godine slavi 50 godišnjica, kad se baš u
Lillu održao prvi internacionalni euharistički kongres.
Inače je to grad, gdje su živjeli i djelovali dvojica
velikih katoličkih muževa Filibert Vrau i Kamilo Feron
Vrau, i gdje razvija veliku socijalnu djelatnost tamošnji
kardinal biskup Lićnairt, koji je ujedno iungirao kao
papinski delegat na tom kongresu.
Kongresu je prisustvovalo preko 200 hiljada učes-
nika, i to premda je bio samo nacionalni kongres,
ipak je bilo zastupano na tom kongresu katolika svih
evropskih narodnosti i mnoštvo učesnika iz Amerike,
Od crkvenih dostojanstvenika pribivalo je kongresu 3
kardinala, 50 nadbiskupa i biskupa i mnoštvo svećenstva.
Za učestvovanje na tom kongresu bilo je stavljeno u
službu 48 posebnih vlakova. Jedan od najveličanstve-
nijih i majdirljivijih prizora ua kongresu bila je sv.
pričest 12.000 djece dne 2. VII. i popodne toga dana
veličanstveni teoforički ophod od 50.000 djece, koja
su nosila u rukama cvijeće, te oduševljenim poklicima
slavila Euharističkog Spasitelja.
Značajan momenat kongresa bio je onaj, kad je
papinski legat kardinal Lićnart u svečanom govoru
spomenuo važnost najnovije enciklike o progonjenoj
katoličkoj akciji u Italiji. Kardinal je naglasio, da je ta
enciklika dokumenat, koji se ne može čitati bez naj-
većeg uzbugjenja, jer izriče toliko patnja sv. Stolice,
kao i odluku, da podigne svoj protest u korist slobode
savjesti mladeži talijanske. Papa je dao dokaz o ne-
pobjedivoj jakosti Njegove duše. Dogagjaji, koji se
odvijaju na drugoj strani Alpa su naročito ozbiljni za
budućnost Crkve. Ističe, da je držanje sv. Stolice vri-
jedno udivljenja sviju ljudi. Potsjeća ua držanja pape
Grgura VII. spram njemačkog cara, Crkva se nikad ne
bori protiv jednog režima kao takovog, već samo protiv
onoga, što u režimu tangira katoličku savijest, Ta se
borba naravno proteže protiv idololatrije fašističkog
režima, protiv opasnosti za slobodu porodica, naravnih
i čovječjih prava. Ova prava ona brani protestirajući
protiv toga, da se mladi Talijani oduševljavaju za ciljeve,
koji nisu pacifistički.