POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
“Br. 32.
| \
DUBROVNIK a Augusta 1931.
&8roj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
E God. XII.
rodna Svijest
jena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Mansa svetoga svećenika On Basta
Don Bosco je umr'o g. 1888. Prije svoje smrti
akupio je bio svoje učenike, pa im je ovo prorekao:
Mirovni ugovori bit će ostvareni izmegju Vatikana
i talijanske države. Mir će taj trajati kratko vrijeme.
oči će godina, kada će se pun mjesec pokazati na
ebu kroz mjesec maj dva puta, Te će godine zapo-
ti progonstvo Crkve. Sveti će Otac morati, da bježi
liz Vatikana preko lešina svojih dostojaestvenika i
\većenika. Kru će se lili, dok napokon Božja pra-
dnost ne pobijedi nad čovječijim zabludama“. —
vo je proročanstvo Don Bosca.
Ovo se proročanstvo ispunjuje. Mirovni se ugovor
ostvario g. 1929. izmegju Vatikana i Mussolinija; mir
je malo trajao: eto nešto više od 2 godine dana. Pun
eje mjesec ove godine pojavio u maju, i to na 2 maja
114 s. i na 31 maja 15:33 s. Papa je bio pokrenuo
toličku akciju; cilj je bio da laikat poradi, te bi se
alolički duh i evangeoski moral ukorijenio u narodima.
Katolička je akcija apolitička, ona je nad politikom, u
olitiku se ne upliće, dosljedno niti u fašizam. Kato-
čka akcija hoće da budu gragjani dobri katolici ;
Jobodno im i misliti i raditi u politici kako ih je volja
| granicama kršćanskog morala.
Fašizam hoće Statolatriju : Država je sve, državi
|mora sve podčiniti; stoga hoće da imade u svojim
kama odgoj mladeži, da im dade direktivu prama
latolatriji. Fašizmu je smetala katolička akcija — i
nije bila politička. Fašizam je bio raspustio sve
ličke udruge katoličke akcije u ltaliji pod izgovo-
, da su to politička legla naperena protiv fašizma.
je po svome kšit;a opremio u Pariz svoje pismo
d 29. juna o. g. gdje je bilo pravom publicirano (jer
jače u Italiji vlada bi ga talijanska bila konfiskirala).
apa.u ovom pismu odgovara objektivno i temeljito,
uzbija sve inventive talijanske fašističke štampe, kojim
i je kušalo, da se opravda raspust katoličkih društava.
nergični i otvoreri istup Pape ogolio je fašizam; i
vo sukoba izmegju Vatikana i talijanske vlade — Mu-
golinija. Sukob je dosegao do najjače akutnosti. Čini
, da su sa fašističke strane porušeni svi mostovi iz-
irenja i zbliženja. Fašistička štampa napada Vatikan,
ao što se nije nikada do sada vidjelo. Fašistički organ
| Siciliji »La Gazetta« piše: ,Ako mam Duce izda
apovijed, da ustrijelimo biskupe, mi ćemo ih svijeh
poubijati“. Ovo je ruski boljševizam. Položaj je Vati-
kana u opasnosti. S toga se kardinalski kolegij na
, 0. mj. sakupio: (njih 22 na broju) da vijećaju, da
dluče o teškom ovom položaju.
Povraćam se na proročanstvo Don Bosca. Prvi
e je dio njegova proročanstva ispunio. Da li će se
ugi dio ispuniti, da će Papa morati bježati iz Vati-
na preko lešina svojih kardinala i svećenika? I Papa
o IX. g. 1848. morao je preobučen bježati iz Quiri-
la bojeći se, da ga njegove straže ne prepoznaju i
& zaustave, jer mu vijerne nijesu bile; ali se je nakon
odinu dana triumfalno povratio u Rim. U. T.
Ljubljana u jeseni.
= Naša bijela i lijepa Ljubljana od 29. augusta do
, septembra opet će oživjeti. Gospodarsko i kulturno
edište Dravske banovine posjetit će desetine tisuća
osti, da ogledaju bogato snabdjevenu i slikovitu iz-
ložbu ,Ljubliana u jeseni“ i pohite za dan ili dva u
ajeve, divnih ljetovališta.
»Ljubljana u jeseni“ bit će priregjena savjesno,
ljubavlju i požrtvovnošću, te će pružiti nov dokaz
marljivosti naše braće Slovenaca. Izložba Ljubljana
'\jeseni“ plod je tisuća vrijednih ruku poljoprivred-
ika, radnika, obrtnika, kulturnih radnika, gospodara
Inaučenjaka. Izložbeni prostor obuhvata 40.000 m*,
ložba ,Ljubljana u jeseni“ bit će smještena u 10 ve-
Ikih izložbenih zgrada, koje pokrivaju preko 8.000 m2
to vršine za razne posebne struke kao 1. Izložba za
promet stranaca. 2. Izložba slovenskih gradova. 3. Po-
lop: ivreda. 4. Higijena. 5. Savremeno domaćinstvo. 6.
Obrtna izložba. 7. Kučni obrt, 8. Pokućstvo. 9, Indu-
tijska i obrtna izložba. 10. Posebne kulturne sveča-
losti, razne zabave i šport.
Jesenja priredba Zagrebačkog Zbora
29. VIII. —7. IX. 1931.
Koncem augusta otvara Zagrebački Zbor svoj
XVI. megjunarodni sajam uzoraka. U okviru velesalma
održavati će se uz sve ostale struke i specijalni saj-
movi gragjevinarstva, hotel- kuća-kuhinja, prehranbene
industrije, tekstila i krzna, kože, papira, poljoprivrede,
te maloga kućnoga obrta (narodni radovi),
Gragjevna djelatnost ne samo u Zagrebu nego
i u cijeloj Jugoslaviji dala je već lanjske godine po-
bude, da Zagrebački Zbor organizira prvi specijalni
sajam gragjevinarstva, koji je osobito uspio i naišao
na priznanje i odobravanje svih interesiranih krugova
i mnogobrojnih posjetilaca. O aražmanu i ozbiljnosti
te specijalne priredbe osobito su se pohvalno izrazili
gg. predsjednik vlade P. Živković, te gg. Ministri Dr.
Švrljuga, Dr. Frangeš, Demetrović i Dr. Srškić, koji
su skupno posjetili Zbor i detaljno ga pregledali oso-
bito se zadržavajuć na sajmu gragjevinarstva i u
odjelu hotel-kuća-kuhinja. Uspjesi specijalnih sajmova
kao i cjelokupnih priredbi u posljednjim godinama
ponukali su Zagrebački Zbor da nastavi započeto, pa
će ove jeseni u većem opsegu nego lanjske godine
biti organiziran i specijalni sajam gragjevinarstva s po-
trebama za Hotel-kuću i kuhinju. Priključeno k tome
bit će priregjen specijalni sajam prehranbene industrije.
Ove dvije priredbe bit će smještene u paviljonima C,
D. i E. Velika industrijska dvorana A i jedan dio pa-
viljona B, obuhvaćat će specijalni sajam, tekstila i
krzna. Naša domaća tekstilna industrija, koja je u
konstantnom porastu iz godine u godinu, a koja je
gotovo u punom broju prisnstvovala g. 1929. i 1930.
složna je u tome: da jednori godišnje manifestira svoju
snagu na Zboru i pokaže domaćem interesentu što se
sve kod nas producira i što je stvoreno nova.
U našoj kraljevini ima preko 10 milijuna ovaca
koje daju godišuje oko 15 milijuna kilograma vune,
čija progja do sada nije nikako organizirana. Naša
država mogla bi godišnje izvoziti u inozemstvo vune
u vrijednosti od mnogo stotina milijuna dinara, da je
organizirana prodaja i da postoji mogućnost pranja vune.
Da bi pak upozorio široku javnost na tu nadasve
važnu granu naše poljoprivređe, odlučio je Zagrebački
Zbor da u okviru ovogodišnjeg XVI. jesenjeg velikog
sajma uzoraka priredi i posebni sajam (aukciju) vune.
Uvjeti izlaganja mogu se saznati kod uprave Zbora.
Odaziv izlagača je za ovu jesen odličan. Isto je
tako s indusirijom kože i papira, koji će se smjestiti
u paviljonu B. Na specijalnom sajmu poljoprivrede
bit će izloženi svi strojevi, sprave i potrebštine za zimu
i proljeće. Izložba rasplodne stoke, koja se po četvrti
put održava na dane 5. i 6. septembra i ma koju su
se naši seoski gospodari privikli, bit će ove godine
organizirana u većem opsegu. Naša stoka polučila je
velike uspjehe na velesajmu u Milanu a maši seoski
gospodari sve više prianjaju njezinom racijalnom uz-
gajanju. Na zborskim izložbama osim što im se pruža
najbolja prilika povoljnog unovčenja stoke, bivaju
nagragjeni od nadležnih vlasti, — Higijenski zavod,
priregjuje izložbu higijene sa novim programom i
sadržajem.
Posebno odjelenje bit će posvećeno izložbi na-
rodnih radova kućnog obrta.
Jesenja priredba Zagrebačkog Zbora bit će prama
tome interesantna i svojom raznolikošću i svojim
aranžmanom. I ako kriza tišti naše tržište izlagači su
jednodušni u tome da se baš u ova vremena treba
afirmirati i pokazati da umatoč svih nedaća domaća
radinost i volja za mapredkom ne jenjava i da je
propaganda i reklama potrebnija nego ikada.
NA
Krasnih slika
Uspomena Prve sv. Pričesti
dobije se cijeno kod
Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Slavlje na Korčuli.
Blagdan sv. Todora Muč., zaštitnika grada Kor-
čule, ovih se zadnjih godina slavi sve to ljepšim i
crkvenim i vanjskim slavljem. Ovogodišnja proslava
bila je baš sjajna i veličanstvena. Već prije same sve-
čanosti grad se je počeo kititi, došlo mnoštvo trgovaca
galantarijama i raznim igrama, a slavljenje zvona kroz
osam dana elektrizovalo je srca svih Korčulana.
Svečani otvor svečanosti slijedio je uveče uoči
blagdana, kad je uz slavljenje zvona, udaranje glazbe,
pucnjavu zračnih bomba, paljenje vatrometa, iznešen
srebrni kovčeg sa relikvijama sv. Mučenika i postav-
ljen na javno štovanje u sjajno rasvijetljenoj crkvi sa
električnim žaruljama punoj pobožnog naroda. Na sam
blagdan srijeda 29. jula iz jutra su bile mnoge tihe
sv. Mise, a na 9 sati mitronosni opat Msgr. M. Bodulić
svečano je ustoličio novo imenovanog kanonika preč.
Da. Iva Sladovića, župnika u Račišću.
Zatim je svečano blagoslovljen novi barjak sv. To-
dora, što su ga darovali Korčulani, nastanjeni u Sje-
vernioj Americi. Za ovo se je najviše zauzeo naš do-
morodac g. Ivo T. Bernardi. Njegov sin Todor, inženjer
u Americi, izradio je nacrt, a zavod ,Ecclesia“ u Ljub-
ljani izveo je radnju. Barjak, sav od crvene svile,
bogato zlatom izvezen, zapada preko 10.000 dinara,
s prednje je strane slika sv. Todora, a s druge natpis:
»Dar Korčulana iz sj. Amerike 1931“. Barjaku je ku-
movao Todor V. Foretić, nećak g. Iva Bernardi. Poslije
blagoslova presvij. je opat držao prigodni govor isti-
čući kako je utješno da u ovo doba egoizma i mate-
rijalizma naši se iseljenici sjećaju u svakoj prigodi
svoje crkve Matice te im javno zahvalio i zaželio obilje
Božieg. hlagoslova.
Svečanoj procesiji sudjelovali su korporativno i
pitomci pomorske Akademije iz Dubrovnika, koji su se
tog dana ovdje nalazili na svom naučnom putovanju
sa Vilom Velebita“, te lijepa kita franjevačkih klerika
iz Dubrovnika, koji provode praznike na čarobnom
iranjevačkom otoku Badiji i mnoštvo bratima i po-
božnog naroda kao malo.koje godine. Za svečanog
pontifikala bilo je oko oltara do 20 svećenika.
Baš za vrijeme procesije usidrila se pred samim
gradom velika bojna gjemija engleške mornarice, te su
časnici i vojnici sudjelovali vanjskim svečanostima
poslije podne. Posebni parobrodi i motori prenašali su
mnogo stranaca i domaće čeljadi iz bliže okolice, oso-
bito sa poluotoka Pelješca, te je grad bio pun svijeta.
Poslije crkvene svečanosti iza podne slijedila je
animirana igra tombule, a uveče rasvjeta obale sv.
Nikole, i crkve Matice, tog remek-djela graditeljske
umjetnosti, zatim viteška starinska igra ,Moreška“ i
obilno bacanje vatrometa te animirana zabava. Opća
je opaska da je ,Moreška“ mogla biti odigrana veli-
čanstvenije pred onako brojnom stranom i domaćom
publikom.
Da je ova svečanost ovako lijepo uspjela mnogo
je doprinijelo i krasno vrijeme, a posebna zasluga ide
i gg. priregjivačima svečanosti a ponajviše probugjenoj
religioznoj i domoljubnoj svijesti Korčulana, koji, ma
gdje se nalazili, nastoje da proslave blagdan svog
nebeskog zaštitnika sv. Todora.
Danas svak traži i pije
bezalkoholno piće
CHAMPUS
jer je najzdravije
jer je najukusnije
jer je uopće najbolje.
Pijte ga i Vi!
(179)