POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 84. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK 19. Augusta 1931. .. God. XIII. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Flč — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Posao i moral. Ovogodišnja ,Socijalna Sedmica“, koja se ove godine održavala u Mulhouseu od 27/7. do 2/8. uzela \je za predmet ovogodišnjih rasprava pitanje, kako da se gospodarski i socijalni život povežu u sklad sa | katoličkom moralkom. O tom predmetu šalje Zagre- | bačkoj =, Hrv. Straži“ ovaj zanimiv članak dopisnik | O.B. Perović, koji je učestvovao na toj sjednici fran- | cuskih katolika. Iz tog izvještaja g. Perovića, prijatelja | našeg lista, prenosimo samo glavnije stavke. Pitanje morala u poslovanju postaje aktuelno, jer nije već sama moralka, koja traži upliv na ekonomski život, nego danas vidimo i poslovni život, koji traži “zaštitu moralke za obranu vlastitog interesa. Zapravo ima još poslova, koji se obavljaju bez | povrede morala na pr. tačnost otplaćivanja, saglasnost uzorka sa pošiljkom itd, Ipak radije bi to nazvali bi- jednim ostacima moralke, nego li životnim mačelima poslovanja. Gdjegod se moglo, kidalo se sa moralom, 'a takve amoralne i nemoralne prakse nazivale su se še manje dvomislenim nazivima kao komisija, tanti- jema, spekulacija itd. Činjenica je, da je moralni stu- '\panj pao, ali ipak g. Duthoit predsjednik ,Semaine sociale“ upozoruje, da ne valja odveć generalizirati. O tom nema sumnje, da postoji stanoviti neraz- jer izmegju učinjenog posla i usluge s jedne strane, či i : postala je vrlo unosna. Posluje se i radi sa vrijedno- slima, koje ne postoje. Zarada i novac, to su načela je krilatica poslovnog čovjeka, koji ne poznaje ni- lakve duševne ograde. To je zapravo merkantilistički duh novog američkog morala, ne bez nekog utilitari- sličkog stoicizma. = Ova vrst moralne zablude stvara svoj poseban moral, koji od ,prostog banditstva stvara svetost“. \Zaslužuju se milijuni bez ikakve grižnje savjesti, da se kasnije dio toga velikodušno razdijeli u dobrotvorne svrhe. Treba se sjetiti na pr. Rockfellera i Carnegie-a | tj. stečenih milijuna i milijarda te njihovih filantrop- skih zavoda i ustanova. To je neke vrsti misticizam novog morala. _ Kriza, koju danas preživljavamo sa svojim ose- nim značajkama, dokaz nam je kamo nas je novi al doveo. Malthus dobiva svoj odgovor. Ritam pu- stva umanjuje se, a ekonomska dobra umnažaju se bez mjere. Danas ima preveć žita, sladora, pamuka, lina itd., a u isto vrijeme jedan golemi dio čovječan- nema onoga, što je najnužnije za život. Preobilje U proizvodnji, napr. Sjedinjene Države proizvode go- dišnje 900 milijuna pari cipela, što znači godišnje sam pari za svakoga gragjanina Sjedinjenih Država. Područje posijano žitom u Sjedinjenim Državama go- (dine 1909. iznosilo je 17 milijuna hektara, a godine 1919 iznosi 39 milijuna. U Kanadi griju peći sa žita- titama, a kruh je ipak trajno skup. = Ritam produkcije je poremećen, ekonomija bez loralnog kažiputa biva kažnjena po samoj sebi. Eko- lomski je život nesposoban, da spasi svoje vlastite 'terese. Ne može se tvrditi, da je samo moralna liza uzrok današnje krize, ali bez morala riješenje (današnje krize je nemoguće, Posvuda se ekonomski i uoralni uzroci krize nalaze jedan kraj drugoga, oni prodiru jedan u drugi. Fizička i duhovna kultura. Povodom proslave 700 godišnjice sv. Elizabete o. g. održana je u Fuldi konferencija njemačkih biskupa na kojoj je megju ostalima govorio i kardinal Faul- haber, miinchenski nadbiskup. Interesantno je, da se je kardinal osvrnuo u svom govoru ma neumjesni zahtjev za osnivanje nekakove visoke škole za šport (fizičku kulturu). Novinski izvještaji o tom predmetu kazuju, da je g. kardinal oštro ustao protiv uzvisivanja fizičke kulture. I doista | Nema nikakove sumnje, da je duševni život čovjeka ono, što ga razlikuje od životinje. Kad čovjek ne bi imao duševni život, bio bi na nivou ži- votinje. Zato gimnastičko-športska, t, j. tako zvama fizička kultura čovjeka ne može nikada biti ravnopravna njegovoj duševnoj kulturi. 'To nipošto ne znači, da smo mi protiv svakoga gajenja fizičke kulture; mi smo samo protiv njezina uzvisivanja. Duševna, a ne fizička kultura učinila je čovjeka gospodarom zemlje. Duševna je kultura (svojim izu- mima i otkrićima) načinila pravu revoluciju u životu čovječanstva. Victor Duruy rekao je jednog dana Char- lesu Richetu, da bi on, kad bi jednog dana morao da napiše opću povijest, razdijelio ovu na dva dijela: na povijest prije i poslije željeznica. Povodom nedavne ankete francuskih književnika o odnosima Evrope i Amerike izjavio je Paul Moraud, da Amerika ne će nikada izvršiti u kulturi znamenitiji napredak. To je očito zato, što je Amerikancu novac neko božanstvo, a kad ne radi, onda traži samo zabavu (u športu). Kult tijela mu je sve, razvitak duha ništa (Maurice Dekobra). Gimnastika i šport imaju samo onda svoju pravu svrku, ako služe čovjeku za zabavu. Zabiuda je, ako se misli, da jačanje tijela dovodi nužno do jačanja duha (Dr. Zarnik, »Priroda«, 1931. br. 2-3 str. 43). Uostalom, kad bi to stajalo, onda bi svi odlični nogo- metaši morali biti pravi veleumi, a poznato je, da su odlični nogometaši redovno slabi gjaci. Uzvisivati šport i gimnastiku znači uzvisivati za- bavu. ,A pitanje je“, veli engleski ekonomski stručnjak Harold Cox, ,je li opravdano, da se u doba svjetske privredne krize, toliko troši na zabavu“. Liberalni list o bankrotu laičke (nezvjerske) Škole, Službena Francuska veoma mršavo slavi pedeset- godišnjicu osnutka laičke škole, i to najviše protivu- crkvenim govorima glasovitih iramasuna. Tim govorima narod ne sudjeluje. Pariški liberalni list »Figaro« piše: ,Peđdesetgo- dišnjica laičke škole slavi se u našim pokrajinama bez oduševljenja, a izgleda, da se narod nije sa zanosom pridružio ovoj svečanosti. Razlog je u tome, što je laička škola razočarala sve, koji su se u nju pouzdavali. Republika, koja voli statistike, ovim povodom nije izdala nijednu... Laička je škola imala namjeru, da uči čitati, pisati i računati djecu cijele Francuske. Nije uspjela. Roditelji drže, da joj to nije na čast...“ S laičkom školom analfabetizam se povećao, a da ne govorimo o alkoholizmu i mećudorednosti. Oko 100.000 učitelja (ica) franc. laičkih škola su komunisti. I kod nas imađe pristaša laičke škole, No ovaj žalosni primjer Francuske vrlo je poučan. Stoga se ne smije dozvoliti, da ova kuga dogje do nas, na veliku propast naroda i njegove budućnosti ! &Bečki Velesajam 6. do 12. septembra 1931. (rotunda do 13. septembra) SPECIALNE PRIREDBE: : Sajam pokućstva / Sajam reklame / Fotogra- fija u reklami / Izložba savremenih plinskih potrebština / ,Elektrika u kućanstvu“. Krzneno modni salon / Bečka pletena moda. SAJAM RADIA I SLABE STRUJE. Izložba uredskih potrebština, željeza i patent- nog poknćstva. Gragjevna i cestogragjevna izložba. Tehničke novosti i izumi. Izložba živežnih i delikatesnih namirnica. Austrijska izložba zimskog sporta. Poljoprivredna i šumska izložba uzoraka Bez vizuma putnice. Sa iskaznicom zbora i putnicom slobodan prelaz granice u Austriju. Magjarski prolazni vizum podjeljuje se uz predočenje Prisnio veliki izbor BLATOBRANA za automobile Chevrolet svih tipa. Originalne američke cijene vrlo povoljne — Obratiti se na AMERICAN MOTORS AGENGY — DUBROVNIK (Ploče) e a Si zbora na granici. Znatni popusti na jugoslavenskim, magjarskim i austrijskim željeznicama, na Dunavu, na Jadranskom moru i u zračnom prometu. Sve izvještaje, kao i iskaznice zbora (po Din. 50—) mogu se dobiti kod Wiener Messe A. G., Wien VII. kao i za vrijeme trajanja jesenske izložbe u Leipzigu, kod obavještajne ispo- stave u Leipzigu, austrijska izložbena kuća, i kod počasnih zastupstva u Dubrovnik : Društvo za promet stranaca ,Putnik“ Placa Kralja Petra Danas svak traži i pije bezalkoholno piće CHAMPUS jer je najzdravije jer je najukusnije jer je uopće najbolje. Pijte ga i Vi! (179) eo Q 8608908809898 Pokućstvo drveno i gvozdeno u solidnoj izradbi, spavaće sobe, Blago- vaone, kuhinje, saloni, gospodske sobe, UZ VRLO UMJERENU CIJENU. GRAMOFONI 34 i ploče elektr. snimljene najnoviji šlageri kod M. SEZ i Sin, Dubrovnik GQS0026086880809 OQOQ80QQQG60GG60086 | KSPO=Ur>MO PZ-RPS ZA GOTOVO! REKORD. Elegantni štofovi za Kostime i Quijela. Rublje po mjeri (348a) : z=ZegOnnDCoO O<AiVnTCAV>N uzmROMNm sa NA OTPLATU!