: POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br.

35.

 

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK 26. Augusta 1931.

VE God. XIII.

dna Svijest

 

| cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno

| PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
| “Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,

Izlazi svake Srijede
. Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1č& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

=

: e vw e e

Put za riješavanje kriza.
Teška ekonomska kriza, koja je zahvatila skoro
države svijeta te se konkretno javlja u velikoj ne-

pm radnika, postala je pravi megjunarodni

     

(problem. Jer dok su prije to velevažno pitanje tretirale
pojedine države, danas postaje sve jasnije, da ono ima
lopće gospodarski i megjudržavni značaj, Zato se u

| zadnje vrijeme bavi s njime sama megjunarodna orga-

nizacija Lige Naroda u Ženevi.

= Uzrok ovom velikom socijalnom zlu treba tražiti

u prvome redu u današnjem kapitalističkom sistemu,
(apitalizam je danas kao sistem iskorišćavanja prak-

i no veliko socijalno zlo, jer on s jedne strane kuša

da iz pohlepnosti za profitom prisvoji sve i diže rad-

ničima zasluženu platu, a s druge strane nastoji pri-
lobiti za sebe gospodarsku supremaciju te socijalno
flipolitičko gospodstvo, što ga opet upotrebljava za

[swoje bogaćenje.
= Vogjen tim načelima kapitalizam se je iza rata

(požurio da u svim državama, osobito agrarnim, podigne

(industriju, kako ne bi trebao uvažati industrijske pro-

(dikte izvana. Nekoliko godina ta je industrija odlično

redovala i mnogo zasluživala, ali pomalo se je

te premapunilo. Ni prekomorska trgovina nije

ogo pomogla, jer se otkrilo, da su i kolonije, u

ilastitim tvornicama, počele izragjivati surovine radije

nego ih skupo od evropskog trgovca kupovati. A čim

tome Rusija bacila na tržište velike množine dobre
itine robe, morala je evropska industrija da bes-
0Hisno sprema svoje produkte u skladišta,

|, Nadalje se je sve više počelo osjećati pomanj-

nje kapitala, Već sam rat je uništio ogromne go-

podarske vrednote; a države-su stale preuzimati šve
ie obveza. Posljedica je bila, da je država sve više
orala da pritiska porezne obvezanike, koji u takovim
ikama nijesu mogli da daju izdatnijeg kapitala.
strijske investicije bile su veoma velike, ogromno
je zidalo već radi toga, što ljudi nijesu imali po-
enja u stabilnu vrijenost novca. To je sve imalo

2 posljedicu, da nije bilo pokrića za novu industriju,

toja bi uposlila sve veću radničku masu. Osim toga

vlasnici prijašnju industriju silno racijonalizirali
jevima i otpustili mnogo već zaposlenih radnika.

_ Današnja ekonomska kriza bila bi sigurno manja

i nezaposlenost ograničenija, kada bi kapitalizam uzi-

Mo u obzir, da je faktor produkcije uz kapital takogjer

Prema tome ide i jednome i drugome faktoru

jeran dio zaslužka. Kapitalizam, kakav je danas,

du (radniku) ne priznaje toga, nego dobitak hoće

i sebe, jer je po njegovu shvatanju jedini kapital

(lovac, zemlja, sirovine, strojevi it. d.) koji producira.
To je protivno načelima kršćanskog morala, ato

| posljednje vrijeme izričito istaknuo i Pijo XI u

I Žnici ,Quadragesimo anno“. Nije ispravno ni ono
jo uči Marx i s njime komunizam, da je rad, jedini
liktor: vrijednosti i dobitka.

|, Treba staviti u harmoniju kapital i ljudski rad.
lasnik kapitala t. j. poslodavaoc treba da zabaci ma-

tijalističku racijonalizaciju industrije strojevima a da

e vogjen djelotvornom kršćanskom ljubavi, koja će

nati radniku, da je i on čovjek, koji ima pravo da

i koji treba da pristojno uzdržaje sebe i obitelji
uporno raditi na tome da bude sve — i poje-

lc i država — ovisno od njega — vlasnika kapitala.

dnik će opet na temelju načela vjere i morala
edno priznati da je poslodavac onaj, koji omogućuje
iposlenje. Zato vlasnici kapitala moraju izbjegavati

W budu zadojeni poganskim duhom kapitalizma, a

lidnici bezbožnog i destruktivnog komunizma i bolj-

tlizma, Jedne i druge treba da vode načela kršćan-

log solidarizma. Dr. I. B.

  
 

 

 
 
 
  

   
    
  
 
 
  

 

 

     

  
  
  
  
    

 

 

 

Katoličke priredbe u Francuskoj.

Katolički sveučilištarci imali su ove godine svoje
»dane molitve i nauke“ u starinskom gradu Mont-
pellieru. Ovaj tečaj je posjetilo preko 700 sveučilišta-
raca. Svaki dan bila je sv. misa sa zajedničkom pri-
češću, a iza toga kratka meditacija. Teme sjednica
imale su za sadržaj kršćansku ljubav u njezinim raz-
nim oblicima. Prof, Martel sa sveučilišta u Lillu go-
vorio je o ,zvaničnoj valjanosti i duhu ljubavi“, a prof.
Cipriani o ljubavi kršćanskog učitelja prema svojim
učenicima.

U savezu sa svojom glavnom skupštinom prire-
dilo je društvo katoličkih spisatelja književničko ho-
dočašće u Montmartre. U hodočašću je učestvovalo
preko 700 članova. Propovijed u bazilici Srca Isusova
održao je dominikanac p. Janvier. On je govorio o
ljubavi prema Bogu, prema istini i.prema bližnjemu.
Glasoviti Georges Goyau pročitao je pred oltarom
posvetnu molitvu Presv. Srcu Isusovu.

Na četvrtom kongresu društva katoličke mladeži
»Noel“ ustanovljeno je, da se društvo u zadnje vrijeme
naročito povoljno razvija. Osnovano je 200 novih sek-
cija; za svećenička sjemeništa skupljeno je 1,000.000
a za župske općine 2,000.000 franaka.

U sporazumu s pariškim nabiskupom, kardinalom
Verdierom, osnovana su dva odbora, koja se imaju
brinuti, da se u Parizu podigne zavjetna crkva na
čast francuskoj narodnoj svetici Ivani Arškoj. ,La
Croix“ od 18. lipnja objelodanjuje proglas jednoga
od ovih dvaju odbora, u kojem se pozivaju svi Fran-
cuzi bez razlike stranaka i svi ostali štovatelji Orle-
anske Djevice, pripadali oni bilo kojem narodu, da
potpomognu gradnju ove zavjeine crkve, koja će pokraj
svoga historijskog značenja biti i spomenik mira, i
spomenik palim irancuskim borcima.

 

Filmska umjetnost.

Kako djeluje kino. Jedan učitelj u Mikulšicu, u
Gornjoj Šleskoj, proveo je zanimivu anketu. Na svoje
učenike, dječake i djevojčice od 12 do 14 godina,
upravio je slijedeća pitanja: Da li idete u kino; Koja
vam se vrsta filmova najviše svigja i zašto?

Rezultat, što ga pružaju ovi odgovori, porazan
je. Gotovo su sva djeca izjavila, da idu, kadgod im
je moguće, u kino, a najradije na zabranjene filmove.
51.2 posto dječaka i 43.5 posto djevojčica priznalo je,
da novac za kino pribavljaju na nedozvoljen način.
15 posto dječaka i 13 posto djevojčica izjavili su, da
u kino idu iz erotičkih razloga“. Jedan 14-godišnji
dječak napisao je, da se njemu najviše svigjaju ženske
noge, a jedna 13-godišnja djevojčica: ja najradije
gledam gospogje s napudranim licima, s namazanim
usnicama i duboko izrezanim odijelima, 4.4 posto
dječaka i 16.5 posto djevojčica izjavljuju, da ne idu u
kino, jer je to zabranjeno. Jedna djevojčica piše: ,Ja
ne mogu ići u kino, jer dečki hoće da s nama
nešto rade“.

Eto, to su iskreni, ali vrlo žalosni odgovori na
postavljena pitanja. Pa onda, neka se kaže, da kino
ne kvari mladež!

Stroga cenzura filmova. Karakteristično je za
moralni nivo današnjih filmova, da irska državna cen-
zura, koja je, čini se, pod jakim uplivom katoličkih
ideja, zabranjuje do 80 posto filmova, jer se u njima
ili prikazuju zločini ili iznose seksualne prljavštine. —
Sličnu strogost pokazuje i filmska cenzura u Australiji.
Ne bi bilo zgoreg, da se i drugdje usvoji makar nešto
od ovih zaštitnih mjera za javno ćudoregje, koje
filmska spekulacija podrivava i upropašćuje.

»Najskuplji grad !“

Kroz nekoliko zadnjih godina čitali smo u raznim
novinama i čuli na mnogim stručnim konferencijama
da je Dubrovnik ,najskuplji grad“ u mašoj državi,
Osim toga, tužbe stranaca i raznih organizacija i dru-
štava koje su pohodile ovaj naš grad to su potvrdile,
a nijesu zaostali u tome ni domaći gosti kao ni naše
vigjenije ličnosti i osobe ma položaju.

Dali nam ovaj lijepi i zvučni naziv služi za re-
klamu i korist ili za našu privrednu i ekonomsku
štetu, to prepuštamo nadležnim i javnosti da prosudi,
Mi obični gragjani ovoga grada, koji živemo samo o
svom džepu, dobro znamo da je ovaj naslov zbilja
istinit, jer ga dnevno osjećamo na našem džepu i na
našoj ekonomiji. Uvjereni smo takogjer da nije koristan
niti dobrom glasu našega grada a niti mu donosi one
blagodati, osobito od stranaca, koje bi mogao i morao
imati prema ostalim gradovima koji rade sa prome-
tom stranaca.

I na zadnjoj konferenci za unapregjenje turizma
čuli smo jakih tužaba o pretjeranosti cijena u našem
gradu, a takove tužbe su se većinom odnosile na ži-
votne namirnice, vodu, svijetlo itd.

Da skupoća vlada i u drugim gradovima naše
države, koji imaju mnogo bolja i povoljnija nabavna
tržišta od našeg grada, to čitamo skoro svakog dana
u raznim novinama, ali ujedno čitamo, kako razne
vlasti, a u prvom redu općine, poduzimlju sve moguće
mjere da se ta skupoća suzbije. Imenuju se stručni
odbori, drže se sjednice i ankete na kojim se struč-
njački proučavaju ovakova pitanja i nastoji radikalno
doskočiti svye'većoj skupoći.

"Spominjemo specijalno dva primorska grada Split
i Sušak, da ne govorimo o Zagrebu, gdje se živo radi
na tome i gdje se sama općinska uprava trudi kako
bi snizila svoje izdatke samo da olakša terete obrtni-
cima i ostalima, kako bi ovi mogli sniziti cijene raz-
nim artiklima. :

A što je kod nas poduzimano u tom pravcu ili
što se namjerava poduzeti da se suzbije vladajuća sku-

. poća ? Moramo ma žalost kazati: uprav ništa, a niti

itko o tome vodi računa, kao da smo grad milijonera
u kome svak živi u obilju.

Kad bi htjeli nabrojiti sve ono što bi ovamo spa-
dalo i istaknuti sve što je razlog našoj poznatoj sku-
poći, nebi sigurno bio dovoljan jedan novinski članak
a nije nam to ni namjera, jer mislimo da i nadležni
znadu i čuju sve ono što govori gladna raja. Jedino
smo htjeli ovim člankom napomenuti pozvanim, da bi
i u našem građu hitno trebalo nešto poduzeti, kako
bi mu se ako ne skinuo, ali barem ublažio onaj ne
baš lijepi naziv ,najskuplji grad u Jugoslaviji“ |

 

zive

Figol idealno sredstvo za čišćenje stomaka
ouenukamau i crijeva. Cijena flaši Din. 35.—

Proizvađa Apoteka u Gružu. (495)

 

 

Kuničić & Domić
Spediterska radnja

Telefon br. 6 Dubrovnik 2 Telefon br. 6

Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe
ve selidbe (prenos pokućstva) ima vješte ljude.
\

i

 

 

N>O-UC>IMO PZ-a>

ZA GOTOVO!

 

Eleganini štofovi za

Kostime i
Qaijela.
Ruhlje po mjeri

(348a)

zn=ZEaOZnDTO O<AGVCANPN

NA OTPLATU!