ke k POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 36. 1 / Brbj čekovnog računa naseg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK 2. Septembra 1931. E God. XII. | Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUŠROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke \rvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. "Godišnji manevri kat. naroda. Svaka država priregjuje godišnje manevre svoje vojske, da je uzdrži budnu i spremnu te prokuša njene sile. wE I katolicizam je acies bene ordinata — dobro | nregjena duhovna vojska ideja i životnih načela — | Crkva vojujuća — pa i njoj trebaju godišnji manevri duha i savjesti, da okrijepi i osvježi svoje sile i zbije ih u neraspršive falange. Š Zato vidimo da svi katolički narodi priregjuju svoje velike godišnje macijonalne zborove, da ispitaju svoje kulturne i socijalno ekonomske potrebe, proku- _ šaju svoje sile i stvore program rada za budućnost. i Tako su Francuzi ove godine imali nekoliko katoličkih priredaba. Megju njima se ističe velebna “manifestacija VIII. nacijonalnog euharističkog kongresa u Lillu kao proslava 50 godišnjice I internacijonalnog euharističkog kongresa održanog u tom katoličkom industrijskom centrumu sjeverne Francuske. Zatim je svjetskog značenja uobičajena svake godine ,La Se- "maine sociale, održana ove godine u Mulhouse - u “imajući za, glavnu temu: ,La Morale chrčtienne et les Aifaiu %, želeći da u današnje trgovačko kapita- lističko doba prouči i pokaže granice dopuštenog i | nedopuštenog u poslovatiju, što je po svojim priznatim socijološkim stručnjacima najljepše uspjela. — Ne treba “k tome ni spominjati, da su nebrojene centrale bujno razvijenih kat, kulturnih i socijalnih udruženja u Fran- (uskoj imale svoje posebne zborove, da učvrste svoje pozicije i dadu novog elana svojim članovima. : I njemački katolici priregjuju svoje godišnje ma- nevre redovito obdržavajući svoje ,Katolikentage“. Ove godine baš prošlih dana sastdli su še na svoj 70. nje- mački katolički kongres u Niirnbergu, jednoj od naj- starijih kolijevki njemačke kršćanske kulture, a danas jednom od najmodernijih gradova s preko 400.000 stanovnika. Bili su se čuli glasovi, nek se ove godine radi gospodarske krize ne drži u Njemačkoj katolički dan. Ali je većina odlučila drukčije i doista po pravici, \Jer što bi zmačili kat. sastanci kad bi ih držali samo “u dobro vrijeme? Ništa drugo nego prazna parada! Naprotiv katolički zborovi imaju drugi cilj. To su dani ispitivanja narodne savjesti i pozivanja k novom radu pa njihov glas ne smije umuknuti nikada, a najmanje | kad je najveća potreba — u doba kriza. Zato ovogo- 'dišnji njemački katolički kongres raspravlja kao glavnu “temu: Kršćanski čovjek u socijalnoj stisci naših dana“. Njemački katolici žele u danima nevolje praktičnim '\lušćanstvom rada i djela sušiti suze i ostraniti zlo; što 'ga je nametlo marodu besavjesno doba krutog i ne- plodnog materijalističkog radikalizma. =. Pa i u Belgiji i Holandiji kao i u drugim drža- vama katolici priregjuju svoje godišnje sastanke, da prouče dosadašnje uspjehe svojih nastojanja i zacrtaju smjernice rada u budućnosti. = I kako su divni plodovi tih godišnjih manevri duhovnih sila i vrednota! Kolike koristi donose na- 1odu na svim poljima rada! =. I nama Hrvatima i ostalim katolicima u Jugosla- viji potrebiti su slični duhovni godišnji manevri! I, Bogu hvala, ta je ideja sazrela kod našega naroda. Lanj- ske godine održan je u Zagrebu veličanstveni Euha- tistički kongres, koji je najširim masama našega naroda ulio novog zanosa i oduševljenja za pra- djedovskim idealima kršćanske katoličke kulture. Taj osvježujući dah zanosa dao je podstreka da su ove godine u svim krajevima naše prostrane države katolici održali brojne predjelne euharističke zborove. Tako su priregjeni slijedeći veoma uspjeli kongresi: u Ljubuš- kom (Hercegovina), u Pridvorju (Konavli), Omišlju, Sibeniku, Visu, Sušaku, Križevcima, Subotici, Brezju (Slovenija) i Letnici (Srbija). Svuda je narod najodijv ševljenije išao na te zborove, te slušao i prihvaćao riječi orijentacije u savremenom kulturno moralnom propadanju i smjernice preporoda za čovjeka kršćanina dostojan život. Dao dragi Bog, da na tim zborovima kao na Žžaristima vjere i ljubavi naš narod crpe potrebite okrepe i snage, te se tim godišnjim duhovnim manevrima spremi, da svlada zlo koje nas bije i koje nam još teže prijeti od protukršćanskog i protukatoličkog duha bezbožnog komunizma i zlokobne framasonerije. Pravljenjem prijava za riješenje agrarnih odnošaja, ne bijasmo na čistu. Kada bi zapitao kojega činovnika, ovaj je odgovarao prama svom individualnom shvaća- nju. Ako bi pošao odvjetniku, tu je bio honorar feže prirode. Uslijed takovih prilika kmetovi su se sami mučili, ili je za to zamolio svog susjeda. Prijave smo imali štampane i poredane u 5 pri- mjeraka. : $. 24 agr. zakona glasi: ,Prijave se predaju u dva primjerka bilo pismeno bilo usmeno u zapisnik kod suda, te mora zadržavati zahtjev na svu zemlju koju dotični težak iz ruke svakoga zemljovlasnika drži. U prijavi treba da se navedu činjenice na kojima se osniva zahtjev, da se priklopi zemljišnički izvadak i posjedovni list odnosnih čestica, kao i druge potrebne pismene isprave..... Neuredne ili nepodpune prijave imaju se dopuniti na poziv suca do uredovanja, ili prigodom samog uredovanja na ča mjesta“ (mii kursiv). * e Prama spomenutom $ prijave su se imale praviti u dva primjerka, ali se taj propis nije vršio, već se pravilo u pet, a to je valjda moć blaženog pravilnika. Time je radnja išla sporije, a — jer dulja — i lašnje da imabude pogrešaka. U prijave se unosilo zemljišničko stanje, bilježeć i razloge koliko je ko razumijevao (posjedovni listovi, kašnje i ako pitani, nijesu dolazili) priklapalo se i zemljišnički izvadak, koji je kmet ili njegov susjed sam izvadio na arku za žurni predlog za izdanje zem- ljišničkog izvadka. Takav žurni predlog, netaknut je hodio u prijavu. Prvi rok za prikazivanje prijava nije mogao udo- voljiti, te se čekalo produljenje. Ovo je nama stiglo kada je prvi rok minuo. Kmetovi računajuć da produ- ljenje neće doći — da ne izgube pravo zakona — na vrat i ma nos pravljahu prijave, do prvoga roka, i ta žurba prouzrokova grešaka. Sud u Dubrovniku sada to revidira sa ureda, te pozivlje stranke da dadu razjašnjenje za sve što vidi da treba. Taj način suda, ne čini se praktičan, te se njime neće doći do željena cilja. Prijava je učinjena i iz mape, pram faktičnom posjedu kmeta. To je bila nužda u koliko je ovdje pogrešaka učinjeno pri osnivanju zemljišnika. Ima i spornih pitanja, a znam jedan slučaj neuknjižene do- sudnice na preko 30 godina. Prema istaknutim okolnostima lako da se nagje pogreška i gdje prijava postojeću odklanja, a — to se ne dade vidjeti. — Vjerujem da je prijava i pogrešnih, jer pravljene na brzu ruku i od ljudi slabo upućenih, ali u svakom slučaju, segurnije će slijedit razjašnjenje prigodom uredovanja na licu mjesta, kako dopušta zadnja lineja spomenutog $ 24, ili kod upravnih op- čina, u smislu prve stavke S 25 zak. Ovo pozvanim na razmišljanje. Orašac, 26. kolovoza 1931. Marko Beran. Što fali Europi: Rusija. U velikoj francuskoj ilustrovanoj reviji £? I/lustration od 15. augusta štampao je ugledni publicisia Ludovic Naudeau zanimljiv članak pod naslovom »Šta fali Europi: Rusija“ (Ce qui manque a |' Europe: Une Russle). Pisac nalazi da se ovoga ljeta 1931. na ne- sreću nalazimo vrlo daleko od duha Lokarna. Dva su tome uzroka: veliki izbor Hitlerovaca na njemačkim izborima, i drskost kojom su Nijemci učinili prvi korak za ostvarenje Anschlussa. Prva misao piščeva na do- gledi toga obraća se Čehoslovačkoj i njenom položaju. Prag je stanica na velikoj liniji Beč- Berlin. Čehoslo- vačka je danas slobodna, ali je ona mala slovenska predstraža, izložena na dugom i uskom teritoriju iz- inegju dva germanska bloka, od kojih je jedan pro- dužen Magjarskom. Predstraža ? Ali predstraža pretpostavlja vojsku koja iza nje stoji. A gdje je ta velika slovenska voj- ska, pred kojom je češki narod na mrtvoj straži? Na Žalost, iščezla je ova velika slovenska vojska, koja je u cijelom devetnaestom stoljeću vršila uticaj u korist zapadnih i balkanskih slovenskih naroda sad topovima, sad diplomacijom, sad tajnim konspiracijama, sad za- strašivanjem. Ona sada ide za novim i misterioznim udesima, tražeći jednu apstrakciju. Nema više Rusije, odane nacionalnim ciljevima. I tu je sva nesreća ovih vremena u kojima živimo. Tu je razjašnjenje svih poteškoća, koje snalaze i Fran- cusku. Ona je započela rat na strani Rusije, kada je ova pritekla u pomoć jednoj predstraži slovenske rase. I završila je rat bez Rusije, imajući kao glavne savez- nike anglosaksonske narode, - strane kontinentalnim problemima, koje ne shvaćaju, i spremne da je na- puste pošto su joj nametnuli svoju ideologiju. Nema više Rusije, da podržava u snazi i dostojanstvu slo- venske bastione, kojima je cijelog devetnaestog vijeka bila zaštitnik, inspirator, kadšto i tvorac. Nema više Rusije, a htjelo bi se da sve u Europi ide tako kao da je golema imperija ostala vjema svojim ciljevin:=. Ono što nam treba, pisao je 1918 Louis Leger, to je široka slovenska federacija, oslonjena s jedne strane na Francusku, s druge na Rusiju. A gdje je danas Rusija ? Ludovic Naudeau prikazuje razvoj bugjenja slo- venske svijesti, naročito kod Cehoslovaka, kao i od- nosa slovenskih naroda s Rusijom na dogledu ger- manske opasnosti. God. 1931. nema više Rusije, a masa ruska idući za novom zvijezdom udaljuje se s onih poprišta na kojima su njihovi djedovi htjeli odregjivati budućnost. Rusija od 1918. prestala je ići za nacionalnim i rasnim ciljevima, a čehoslovačka se nalazi u položaju predstraže u dodiru s neprijateljem sa tri strane, dok je vojska iza nje u povlačenju. Nema više Rusije. A ko bi se opet na drugoj strani Europe usugjivao s vremena na vrijeme tako bučno ugrožavati Jugoslaviju da još ima Rusije? Ali za to je tu u srcu Europe 80 milijuna Nijemaca. Poslije ostvarenja austro-njemačke carinske unije Naudeau vidi kao prirodnu posljedicu ostvarenje Mit- teleurope. Čehoslovačka bi bila prigušena. Magjarska bi pohitala da se podredi, a Jugoslavija bi bila izlo- žena neodoljivom pritisku. A pitanje je bi li ova ger- manska koncentracija odjeknula i u Alsaciji. Naudeau misli da bi Cehoslovačka morala tražiti bliže veze s Poljskom. Ova bi dva slovenska naroda, federirani, imali važnost velike sile. : Briand traži europsku ekonomsku kooperaciju. Traži se Europa. Hoće li se prije nego što bude pre- kasno naći ta Europa ? Ona je nenadoknadiva, da se u njenom krilu izglade svi sukobi. Ali ako je to još samo san, hoćemo li bar što prije naći Rusiju ? Figol idealno sredstvo za čišćenje stomaka mene | Clijeva. Cijena flaši Din. 35.— Proizvađa Apoteka u Gružu. (495) | REKORD | — Manufakturna Trgovačka Kuća Zastupstvo DUBROVNIK Marina Getaldića ulica br. 3. OTVORITE Vaše ormare i pogledajte dobro što Vam treba manujakturne robe za jesen i zimu. To možete već sada nabaviti kod nas. ZA GOTOVO! gu NA OTPLATU!