POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
8roj čekovnog računa našeg lista
DUBROVNIK 16. Septembra 1931. jest 4153 Podružnice Sarajevo. au God. XIII.
| Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
WW PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
(| _ Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč& — Dubrovnik
JUAN A: Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Pojedini broj Din. 1:50 Rukopisi se ne povraćaju.
3 pi Pp j
|Počeci rada za socijalno uregjenje.
e
| Prošlih dana zasjedao je u Utrechtu megjuna-
| rodni katolički radnički kongres. Megju izaslanicima
\raznih evropskih država bio je i izaslanik hrvatskog
| katoličkog radništva O. B. Perović, koji je zastupao
| katoličke radnike u Jugoslaviji. Poslije pozdrava nje-
|mačkog narod. zastupnika Joosa, koji je otvorio kon-
|gres, pri izvještajima delegata prvi je izvijestio izaslanik
hrv. kat, radništva ne o kat. radničkim staleškim or-
|ganizacijama, kojih kod nas nema, nego uopće o po-
ložaju radnika, a napose o katol. radnicima u Jugo-
| slaviji. Izvještaj je hrv. delegata saslušan sa najvećim
| interesom.
Nakon izvještaja raznih delegata evropskih država
| slijedio je referat o obnovi društvenog poretka prama
enciklici ,Quadragesimo anno“, a držao ga je holand-
narodni zastupnik Dr. Hermans. Njegove su glavne
misli : Teški savremeni društveni položaj skoro je ne-
\moguć. Posljedica je kapitalističkog sistema rastave
|izmegju proizvodnje, kapitala i rada. Koncentracija
| \kapitala u rukama nekolicine u proizvodnji traži samo
[| zaradu, — profit; a ogromne mase proletarijata do-
M vedene su u nesigurnost opstanka. Zlo povećaje razvoj
| tehnike sa racijonalizacijom rada, po kojoj su strojevi
i | stisli radnike, ali uza sve skraćenje radnog vremena
[[ profit se kapitala nije smanjio, već povećao.
Temeljnu dakle pogrešku naime rastavu kapitala
irada treba ostraniti socijalnim ugovorom, kako traži
| enciklika _,Quadragesimo anno“, a to znači više nego
sudjelovanje radnika u prihodima poduzeća: radnici
polako imaju da postanu suvlasnici poduzeća u kojem
rade, Ova suuprava mora počivati na \organiziranoj
profesiji (»Ordines“). Slobodna Bi utakmica imala biti
zamijenjena uregjenom .konkurencijom, koja bi se te-
meljila na nacijonalnom poretku i organiziranim sta-
ežima, naravnim organima države. Tim bi se postigao
\dlj služiti općem blagostanju t. j. zadovoljiti oprav-
dane potrebe i budno paziti na moralni razvoj pro-
iz vodnih organizama. ,Katolička radnička internacijo-
ua a“ ima biti pionir ove ekonomske i socijalne reforme.
| Za njim je govorio g. Colsen, Holangjanin o
tiješavanju ekonomske krize. Milijuni nemaju ni naj-
nužnije, a polovica produkata pamučne industrije hoće
da se uništi ili da se u Braziliji lokomotive tjeraju
lavom ! To je vrhunac bezglavosti, kaosa i zločinstva !
= Kaos suvremenog ekonomskog režima proizlazi
|| idejnog kaosa. Apsolutna sloboda čovjeka, koja
isključuje svaki moralni princip i samog Boga, to je
onaj otrovni korijen, iz kojeg niču parasitne biljke
koje guše socijalni život.
| Treba se dakle obratiti višim, plemenitijim prin-
tipima socijalne pravde i socijalne ljubavi, koji će
preuzeti strogi nadzor nad ekonomskim životom.
= Socijalna pravda mora prodahnuti sve društvene
stitucije i život naroda. Njezini plodovi moraju se
na ročito odraziti u uregjenju jednog pravnog i soci-
(dilnog poretka, koji bi bio normativan za čitav
nomski život.
Oslanjajući se na encikliku , Quadragesimo anno*,
| wcijalni katolici usvajaju kao pozitivni, i ako se može
|ieći, ofenzivni program za reformu socijalnog i eko-
(lomskog poretka :
| 1. javno-pravne organizacione profesije , Ordines“.
2. katoličke organizacije socijalnih staleža.
= Ne može se više ostaviti individualnoj samovolji,
go orgamičkoj suradnji svih faktora, koji djeluju u
Modukciji (poslodavac, tehničari, radnici) nacionalno i
inlemacijonalno sankcioniranoj, kako se ima urediti
produkcija, u koliko se to odnosi na formu, količinu
jin koliko se imaju odrediti cijene produktima, visina
rlaće i t. d.
= Organizacione struke (profesije) ostvarit će se i
IU postati blagodat za čovječanstvo istom onda, kad budu
logjene socijalnim ljudima t.j. inteligentnim i krepos-
lin m, kaže P. Colsen.
g _ Megjutim se nailazi na istu poteškoću, na koju
imi nailazimo t, j. kojim će se putem pripraviti ne-
ip učeno radništvo na ovu delikatnu i tešku zadaću !2
=
More i naša narodna tradicija. Kriza Velike Britanije.
Lijepi članak pod ovim naslovom od P. G, do- Finansijska kriza u Velikoj Britaniji potječe iz
naša ,Hrvatska Straža“ iz kojega prenosimo u glav. tri razloga: manjka u državnim finansijama, industrij-
nom, što se odnosi na Dubrovnik. More je prepleteno Ske krize i krize engleske funte. Zbog velikog raz-
našom narodnom dušom bezbrojnim vezama. Još i maha krize i njeno je liječenje teško, tako da ni veliko
danas živi u nama epopeja Domagoja, koga su lakomi britansko blagostanje, koje još uvijek postoji, ne može
tugjinci u svojoj zavisti nazvali ,najopakijim knezom da krizu izliječi, pa se Velika Britanija morala obratiti
Slavena“. Čuva se predajom pripovijedanje bizantin: Za pomoć Sjedinjenim Državama i Francuskoj.
skog cara o snazi kralja Tomislava, za .koga je Hr- Sadanja koncentraciona vlada Velike Britanije
vatska bila velevlastna moru. Mlečani oteše naše luke, ima da riješi u glavnom krizu budžeta i krizu funte,
uništiše naše solane i postaše gospodari našega izvoza dok se riješenje industrijske krize mora prepustiti bu-
u svijet. dućnosti. Može se čak očekivati, da će se industrijska
U to žalosno doba pokazao je Dubrovnik što znači — kriza još zaoštriti, i to iz dva razloga: jer je opća
imati slobodu i otvoren put na more. Čitamo u jednoj Svjetska konjunktura još uvijek u opadanju, i jer će
francuskoj putopisnoj knjizi, da su Dubrovčani bili tako Štednja u državnim finansijama i novi teret smanjiti
ponosni, te su gledali s visoka i na Mlečane i na sve Potrošačku snagu britanske publike. Radi toga nije
druge pomorske narode. Koliko se tiče Mlečana, imali Sključena mogućnost, da će uslijed poduzetih mjera
su potpuno pravo da dižu glavu iznad njih. Dubrov- štednje podbeciti predvigjeni budžetski prihodi, tako
čani nijesu otimali tugjega zemljišta niti su vodili 4a Će se opet pokazati deficit, iako siguro manji
osvajalačkih ratova, nego su branili svoje i živjeli na 94 sadanjega.
svome. Nema primjera u povijesti Dubrovčana, da bi Kao svuda u svijetu, tako ni u Velikoj Britaniji
oni razorili koji grad, samo da unište njegovu kon- sama štednja ne može da ukloni krizu, već je samo
kurenciju. A ako su oni donosili kući zlato i srebro, može ublažiti. Kriza se može ukloniti samo sa povećom
nijesu ga upotrebljavali samo za kratkotrajan užitak potrošnjom i stabilizacijom cijena, dakle poboljšanjem
ili samo za nove trgovačke spekulacije, nego i za po- konjunkture, a to su uvjeti, koji kraj današnje pove-
dizanje velike kulture, a osobito za stvaranje književ- zanosti čitave svjetske privrede prelaze mogućnosti
nosti, na kojoj se još i danas griju srca cijeloga jed- svake, pa i britanske vlade. Može se dakle reći, da su
noga naroda. Mleci su imali svoje slikarstyo i gradi- mjere štednje koje poduzima britanska vlada zapravo
teljstvo, ali nijesu imali dubrovačke književnosti. Gun- pokušaji, da se stanje ustali na nižem nivou, na kojem
dulić, Bunić, Vučićević, Držić i Gjorgjić nemaju u svoje bi se opet našli proizvodnja i potrošnja, i tako omo-
vrijeme ravnih takmaca u Mlecima. Primjer Dubrovnika gućili vraćanje konjunkture. Štednja je potrebna i radi
jest najbolji dokaz, šta naš narod može i hoće učiniti toga, da se državni izdaci priltgode sniženim sjetno
sa slobodom i slobodnim metems« =i<i02 >> ; majvećeg dijela robe. . |
Još je razmjerno najlakše riješenje treće Tra
I radi ove, kao i radi drugih poteškoća, koje je nente: krize funte. Ne može se zanijekati analognost
nemoguće najednom odstraniti, socijalni katolici po- krize funte i krize njemačke marke, no ipak je Velika
stavljaju kao drugu točku svog programa, koja je Britanija u meprispodobivo boljem položaju \od Nje-
vremenski prva: organizacija kat, socijalnih staleških mačke, jer je njezin kredit još uvijek veoma jak, tako
organizacija, a naročito radničke staleške organizacije. da joj ne će biti teško da nagje potrebna sredstva za
Jedino ako pojedine individue naročito radnike po- Osiguranje funte. Do krize funte je došlo uslijed sma-
učimo i formiramo pomoću staleških organizacija, u njenja zlatne podloge kod Engleske banke, Taj proces
idejnom, moralnom, socijalnom i ekonomsko-tehničkom traje već nekoliko godina, mo on _se neobično za-
smislu, te pomoću njih unesemo u čitavo društvo u oštrio nakon finansijske krize u Njemačkoj, gdje se
javno mnijenje naše ideje i naš program, bit će mo- Stiču i opet raspodjeljuju krediti iz svih strana svijeta.
guća realizacija našeg plana. Prva dakle i najnužnija Pored britanskog kapitala London je posrednik
potreba našeg socijalnog rada, jest stvoriti od katolika, i za francuski, američki i drugi kapital. Sticajem okol-
socijalne katolike. Jer kako zapaža, Mgr. Walterbach, nosti dogodilo se nešto slična kao u Njemačkoj, krat-
iz Miinchena, Španjolskoj nije falilo ni klera, ni re- koročni krediti bili su brže otkazivani, nego što su se
dovnika, ni kongregacija, ali im je falilo socijalnih mogla unovčiti potraživanja: nastala je velika ponuda
katolika... Španjolska je živa opomena svim katoli- funte, koju je Engleska banka morala i mogla pobijati
cima svijeta. To su idejne smjernice II. int, kat. rad- jedino prodajom zlata i deviza. Konačno je nastala
ničkog kongresa. Dne 6. rujna, promarširala je ulicama opasnost, da funta ostane bez pokrića, pa se morala
Utrechta ogromna povorka od 60.000 katoličkih rad- zatražiti pomoć Francuske i Sjedinjenih država. Ne-
nika iz Holandije. Ova golema manifestacija katoličkog davno je Eugleska banka dobila prvi kredit od 50
radništva upriličena je prigodom kongresa, kao pro- milijuna funti. Taj je kredit već gotovo iscrpljen, pa
slava 40-godišnjice ,Rerum novarum“ i nove enciklike _je morao biti zaključen novi dijelom kredit, a dijelom
»Quadragesimo anno“, a u isto vrijeme prigodom zajam u visini od 80 milijuna funti (oko 22 milijarde
skorog zasjedanja holandskog parlamenta... Moramo dinara). Polovicu toga kredita daje Francuska, a po-
naime znati, da je holandski miinistar rada Vershuur lovicu daju Sjedinjene države.
(katolik) podnio pred neko vrijeme drž. savjetu rada, Nema sumnje da se tim neizravno kreditira i
gdje su zastupani poslodavci i radnici, nacrt reforme Njemačka, pa i Rusija preko Njemačke, jer je Velika
za industriju u smislu plana, koji smo malo prije iznijeli. Britanija, u nemogućnosti da dobije svoja ,zamrzla“
Zaslugom socijalnih demokrata nacrt je na potraživanja od Njemačke, i sama morala da traži pomoć.
državnom savjetu rada odbijen. Megjutim ministar
=
i Ik 98/99 */
o
Vershuur ne odustaje, već će nacit podnijeti parlamentu
i ,učiniti sve moguće, da bude primljen u parlamentu““
rekao je u svom govoru. Ovo je dakle bila manifesta-
Za autogeno svarivanje i rezanje od:
Neugodan zadah iz ustiju Tvornice kisika , &1B“ d.d. u Splitu
dielaje odvratno. Ružna boja zanomarenih E ; ( dobavlja uz najnižu dnevnu cijenu.
cija u prilog tog novog specijalnog nacrta. Mi pratimo
s najvećim interesom ovaj kršćanski socijalni pokušaj u
čiščeni đ Zastupstvo i skladište
RO AC Ted nakoM bolio dbo se p
Holandiji, koja danas prednjači katolicima svih naroda.
poput slonokosti. Boo rije
izda po rečrani ji i ali il rova roke, Cio plnnie : p. Poparić um Dubrovnik 2. (384)