POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU _ Br. 39. k Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK 23. Septembra 1931. "RE God. XII. | Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno = PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. | Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Anlun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. | Hitna pomoć Dalmaciji. Zadružna Matica u Splitu uputila je kr. vladi predstavku o hitnoj pomoći koja je potrebna vino- rodnoj Dalmaciji. U predstavci se kaže: Dok smo lanjske godine mogli da izvoznu kam- nju započnemo pod dobrim auspicijama zbog lošeg da u Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj i naše iz- ozne premije od 100 dinara, ove nam godine za predstojeću kampanju fale svi ovi preduvjeti. Francuska ekuje daleko bolji rod (70 mil. hl.), a uvela je po- \išenu uvoznu carinu na vino od 84 franka po hl., dočim je Italiji i Grčkoj podijelila velik kontingent po staroj tarifi od 52 franka. Švicarska, Austrija i Nje- mačka i Čehoslovačka imaju dobri rod, djelomice re- kordan. Madjarska, naš najveći konkurent, imat će llakogjer rekordan rod. Cijene vinu od 12 stupnjeva [danas su tamo po 1.20 do 1.40 dinara po litri. K tome |madžarsko vino uživa besplatan povoz do Bucha (za (Švicarsku), a u drugim državama do mjesta odredišta je u gotovu po 4 pengo ma hl kao izvoznu premiju. Kao konkurente vina za križanje imamo Italiju, Grčku, Španjolsku, a djelomice i sovjetsku Rusiju. Budući pak sve ove države raspolažu sa moderno uregjenim velikim uzornim podrumima, tranzitnim skladištima u većim prodajnim centrima, to mogu da kupcu stave na raspolaganje dobro uregjena i tipizirana vina prve vrsti, uz jako povoljne cijene i kondicije. Mi se sa tvima ni u vrsti, a još manje u cijeni ili platežnim tondicijama ne možemo mjeriti, pa stoga nije teško aključiti da su naši izgledi za izvoz, pod današnjim ovima apsolutno nemogući. _ Baza za prodaju naših vina uvijek je bio izvoz. igjuiim radi prevelike konkurencije na stranim trži- tima moramo nastojati u samoj državi stvoriti bazu prodaju, a izvozom se baviti samo za naša najbolja ina i vina za fabrikaciju konjaka. Prvo, u cilju da ponovno uspostavimo renome dalmatinskom vinu u instranstvu, te da ono bude moglo i uz bolje cijene prodavati. Drugo, u cilju da iskoristimo naša vina slabije vrsti, koja se u primitivnim konobama naših lžaka ne dadu u ljetnim mjesecima zdrava sačuvati. U vezi stime, a da se izbjegne teškoj katastrofi, javne radove koje kraljevska vlada i banska uprava kane poduzeti, predlažemo još slijedeće hitne mjere : \ Da se za žitarice snizi željeznička tarifa do krajnje granice, a siromašnije pučanstvo opskrbi žitom uz gniženu cijenu. = IH. Da se hitno pristupi ostvarenju makar samo jednog modrnog uregjenog centralnog vinskog po- duma u Splitu, kao središte za izvoz vina i prodaju u našoj državi. Ovaj centralni podrum morao bi se baviti i sa lombardiranjem vina svojih zadrugara - čla- nova, jer će težak ove godine više nego obično biti upućen na kredit za prehranu. Ovaj podrum ima da stvori bazu za izvoz i za prodaju u državi. On će naime moći vino u tipove sastaviti, dobro sačuvati i pcu uvjek stavljati na raspolaganju kvalitativno ega- izirana vina. U uskoj vezi sa Privilegovanim izvoznim \ d., odnosno njegovim vinskim odjeljenjem, postala i ova ustanova najvažnijim faktorom za izvoz na- ega vina. II. Za izvoz naših dalmatinskih vina preko 11 upnjeva morala bi se izvozna premija povisiti na 120 dinara po hl, te ova premija isplaćivati i za vinski etilat u istoj visini, razmjerno po stepeno alkohola koje se upotrebljava uz alkoholiziranje vina za fabri- kaciju konjaka. IV. Da se od francuske vlade isposluje jedan veći kontingent vina za uvoz uz istu pogodovnu ca- rinu kao što je to postignuto sa strane Grčke i ltalije. Francuska je naime jedina država koja bi mogla velike količine naših dalmatinskih vina ove godine uvesti. V. Da se za unutrašnju prodaju posvema ukinu ili na 50 para po litri svedu svi nameti (državni, ba- novinski i općinski) na vino. Isto tako da se snize prevozne tarife za vino za unutrašnjost naše države, budući smo od prodajnih centara preveć udaljeni. — Predstavnici vinorodnih općina iz sjeverne Dalmacije održali su 8. septembra u Šibeniku veliku konferenciju, na kojoj su donijeli odluke sa sličnim zahtjevima. Što su bile državne Grkve ? (Sud protesiantskih pisaca). »Državne Crkve u pravom smislu riječi jesu izum protestanske reforme. Bojeći se ova svoga načela, za- niječe ga u činjenici nakon što ga je proglasila rije- čima. Reforma otcijepivši se od rimske Crkve, koja ne bijaše ni mnoštvo, ni gragjanska vlast, morala je, da bi našla nekoga glavara, obratiti se puku ili civilnoj vlasti. Prema svome načelu imala se je okrenuti puku ; no uopće ona se na to ne usudi; a da bi dobila neku vlast nazočnu i vidljivu, obrati se državnoj vlasti, te je učini biskupom. Ovo je obilježje državnih crkava; one se mogu ovako označiti; Episkopat gragjanske vlade... Prema tome prave državne Crkve nijesu baš stare, kad postoje od XVI. stoljeća, i mogu da se na- "zovu abortom protenstantizma“. (Vinet, Essai elč), »Neka sljedba, koja u svakome kraju ima posebnu vrhovnu glavu, valja da ubrzo osjeti uticaj državne nužde; ona će naličiti bilo kojoj drugoj ustanovi po- litičkoj, za primjer, pošti ili divoni, izgubit će obilježje božanske ustanove, i svršit će tako, da će se preobličiti u financijsku ustanovu ili u policijsku stražu“. (Oken, Neue Bewaffnung, eic.). »Podijeliti supremaciju i veto, u stvarima religi- joznim, nekome suverenu koji nije crkovnjak, teška je pogrješka, u koju se je za nesreću upadalo, i čemu bi trebalo što prije doskočiti“. (Cazs Garms, Tkeses). »Suveren na kraju konca ostaje uvijek lajikom, mada se i nazivlju summus episcopus“. (Gazeta cr- kvena iz Darmstadta, 1829. br. 172.). »Valja da ima jedan vrhovni poglavica vjeroza- kona, a da uzbude mira i jedinstva izmegju njegovih članova“, (Okme, nav. dj.) »No onaj, koji ima supremaciju i definitivni veto u stvarima vjere, a bez kontrole bilo kojega suverena, to je uprav papa“. (Harms, Satze etc. Jena.) =Y. Radiona pletiva izragjuje iz prvoklasnog engleskog i bečkog materijala sve vrsti vunenih odijela, kao gjem- pera, poulowera, kupaćih kostima, sportskih maja za odrasle i djecu itd. u svim bojama i fasonama. Narudžbe se izvršuju solidno i brzo. Preporučam se veleštovanjem R. Osvaldini - Dubrovnik Strosmajerova 7. (Posat) (405) Za klasičnu izobrazbu. Jedan apel za izobrazbu mladeži u klasič. pravcu. Utorak 15. o. mj. proslaviše maturanti splitske Velike Gimnazije od g. 1891. četrdesetu godišnjicu ispita zrelosti. U 8 sati u jutro sakupiše se pred zgra- dom Klasične Gimnazije i odatle se uputiše korpora- tivno u Stolnu Crkvu gdje je odslužio Sv. Misu njihov kolega kan. H. Luger, koji je poslije sv. Mise držao prigodnu pripovijed i spomenuo njihove pokojne ko- lege — ujih 15 na broju — te im izmolio obredne molitve. Poslije toga svi se, pred carevim mauzolejem, dadoše fotografirati skupa sa svojim negdašnjim pro- fesorom Mons. Fr. Bulićem. Zatim se upitiše u Gimna- ziju u onaj isti osmi razred iz kojega izagjoše pred 40 godina. U dvorani je bio izložen portret Mons. Bulića, izragjen za ovu prigodu od slikara Bakovića i namjenjen splitskoj galeriji slika. Kad je Don Frane stupio u razred, očito ganut, pozva učenike na običnu molitvu. Zatim učenik prof. Josip Barač podignu ruku i zamoli profesora da mu dozvoli progovoriti nešto prije lekcije. Na to je pro- fesor Barač održao jedan topli govor, pun osjećaja i reminiscencije iz lijepih učeničkih dana i zaključio ga prigodnom safičkom odom. Nakon toga prikazao je isti profesor Barač svoje predavanje o ,Rimljanima i Rimskoj Državi“, koje će se štampati napose. Mons. Bulić je prihvatio predavanje i ispitivanje svojih gjaka, osobito iz Tacita i Horaca, uz vesele odgovore i prekidanje. Tu je pala mnoga riječ, ga- nutljiva i puna mladenačke -nostalgije, - i- iskreni: izrazi + priznanja i zahvalnosti. Bila je prava radost i duševno uživanje u onom razgovaranju tih skladnih duša, uje- dinjenih u uspomeni na prošli nauk i zajednički duševni život. Na svršetku sata bio je prihvaćen ovaj zaključak: Maturanti Splitske Gimnazije, slaveći ma 15. rujna 1931. četrdesetu godišnjicu ispita zrelosti, okupljeni u osmom razredu istoga zavoda oko svoga učitelja Don Frana Bulića, koji ih je zadahnuo ljubavlju za umo- tvorine grčkih i rimskih klasika i gajio u njima vječne ideale etike i estetike ma kojima se osniva prava civi- lizacija i humanitarnost, oplemenjene blagom Hristo- vom naukom, — izrazuju svome velikom odgojitelju duboko poštovanje i svesrdnu zahvalnost. Svjesni blagotvornoga upliva humanističkih nauka na odgoj narodne duše, marodnog jezika, njegove ljepote i euritmije, te na harmoničan napredak čovje- čanstva i njegove uljudbe, izrazuju živu želju da se nastava za našu srednješkolsku omladinu što više uputi u pravcu klasične izobrazbe, pa stoga upravljaju do- bronamjeran poziv svim roditeljima i narodnim pro- svjetiteljima da dadu svoju djecu i povjerenu im mla- dež i u klasične škole kao žarišta grsgjanskih vrlina i čovještva. Iz gimnazije odvezoše se svečari na Sustjepansko i Lovrinačko groblje da posjete svoje pokojne drugove. U jedan sat popodne otputovaše skupa u Po- stire, gdje kao gosti svoga druga Dr. Frane Gospo- dnetića, zaključiše slavu drugarskom gozbom. Sve svoje potrebe namirite kod naših oglasivačal. U i i I Zastupstvo DUBROVNIK Marina Getaldića ul. 3. Manufakturna Trgovačka kuća 10 GODINA ne iraje jedno odijelo — no naši štoiovi, koje možete tlobiti uz mjesečno otplaćivanje su zaista irajni. Posietite nas! (348 c) Osvjedočite se !