DD PLAĆENA U GOTOVU
roj čekovnog raćuna našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK 14. Oktobra 1931.
i. God. XIII.
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FIč — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Papin poziv na karitativnu akciju.
U Petak 2. o. mj. izašla je nova encikika sv.
Oca Pape Pija XI. koja se bavi teškom gospodarskom
krizom, nezaposlenošću radnika i sve većim naoru-
žavanjem.
Sv. Otac poziva u njoj sve biskupe svijeta ma
križarsku vojuu dobrotvornosti i pomoći te ih potiče,
neka se stave na čelo dobrotvornoj akciji i pomoći
besposlenima, a vjernike pozivlje, neka se odazovu
pozivu, svojih biskupa.
Papa ponajprije konstatira, da financijsko-gospo-
darska kriza, od koje svijet boluje, napose prouzrokuje
strahovit porast nezaposlenosti. Sv. Otac veli: ,Novi
bič prijeti, šta više već je većim dijelom i zahvatio
povjereno Nam stado, i to najokrutnije onaj nježni
dio, koji Mi stoga još nježnije ljubimo, djecu, koja su
skromna i najsiromašnija megju radnicima i preleterima.
Teška oskudica i financijalna kriza, koja leži nad svim
narodima, donosi neprestani i sve veći porast neza-
poslenosti.
Vidimo stoga, da je prisiljeno ma nerad i po
lome osugjeno na skrajnu neimaštinu zajedno s obi-
leljima toliko mnoštvo radnika, poštenih i voljnih rada,
koji ništa drugo ne žele, nego da pošteno u znoju
lica svoga prema božanskoj zapovijedi zarade kruh
(voj svakiđašnji, koji svakoga dana mole od Gospoda.
Njihovi jecaji diraju Naše očinsko srce, Mi mo-
amo s istom nježnošću i sažaljenjem nad gladnim
ljudstvom opetovati riječi, koje su izašle iz preljublje-
noga srca božanskoga Učitelja: ,Žao mi je naroda“.
| No još bolnije se očituje Naše sažaljenje nad
ieizmjernim mnoštvom djece, nmajnevinijih žrtava ovih
režalosnih prilika, ,koja traže kruha, a nema, tko da
ga dade“ i koja su u najskrajnijoj bijedi osugjena,
M gledaju, kako nestaje ona radost i onaj posmjeh,
lloji njihova bezazlena duša nesvijesno traži oko sebe.
| — Sada se približava zima i s njome sve one po-
lljedice, koja sa sobom donosi hladno vrijeme, patnje
tskudijevanja, osobito malim siromasima, koji su u
težnoj dobi. Bojati se, da će se još više pogoršati
tanje, koje je prouzročila već prevelika nezaposlenost
liko da će, ako se ne doskoči oskudici tolikih siro-
lnašnih obitelji i njihove napuštene djece, oni biti
lutjerani — što Bog ne dao — na očaj.
Na sve njih sa strepnjom misli Naše očinsko
ie i zbog toga, kao što su to učili Naši predšasniei
najzadnji Naš neposredni predšasnik Benedikt XV.,
emo svoj glas i upravljamo poziv na sve one, koji
zadahnuti kršćanskom vjerom i ljubavi, te ih po-
liiljemo na pravu križarsku vojnu ljubavi i pomoći.
| Ta akcija, dok će nasititi tijelo, istodobno će
tnijeti utjehu i pomoć duši, tako da će u njoj uskrs-
iti vedra nada, da će žalosne misli biti odagnane.
Imut će se plameni mržnje i strasti, koje rastavljaju
jide, a potaći će i ojačati osjećaje ljubavi i sloge u
kužim i najplemenitijim vezama mira te individual-
tg i socijalnog blagostanja.
| Zatim enciklika dokazuje, da su svi dužni kao
linovi jedne obitelji da sudjeluju u toj križarskoj
tini samilosti i ljubavi, jer je zapovijed ljubavi prva
lnajveća koju je proglasio Isus. Ispunjavanje te za-
tvijedi ne smije biti samo dužnost, već i ideal duša,
bje teže kršćanskom savršenstvu.
M Ne smatramo — nastavlja enciklika — da moramo
lome mnogo riječi trošiti, jer je tako jasno, da samo
la plemenitost srca, ovaj žar kršćanskih duša sa
lovim pregnućem, da se posvete i žrtvuju spasu
vrednijih i najpotrebnijih sažaljenja, a to su nevina
tta, može svladati u naporu jednodušne sloge sve
lileškoće današnjih prilika,
= Budući pak da je strastvena utakmica u naoru-
nja s jedne strane posljedica rivaliteta izmegju na-
a, a s druge strane uzrok ogromnih izdataka, koji
i oduzimaju javnom blagostanju, ne možemo se
tdržati, a da me opetujemo dalekovidne opomene
Siuega predšasnika i Naše, žaleći, što do sada nijesu
e poslušane, i ne potaknemo Vas sve, časna braćo,
prim PoE koja imate na raspoloženju : pro-
im
FADA
AMERIKANSKA TVORNICA
iz
Chicaga
sa ovogodišnje jesenske izložbe
stižu naskoro posljednji
Modeli direktno
u DUBROVNIK.
povijedima i štampom, nastojite prosvijetliti umove i
otvoriti srca, da budu pristupačna razborima zdravoga
razuma i još više kršćanskoga zakona“.
Konaćuo sv. Otac pozivlje biskupe, neka svaki
od njih svim sredstvima poradi oko organizacije kari-
tativne (dobrotvorne) akcije.
Eaciklika se zaključuje pozivom na molitve, da
se skrati ovo vrijeme briga. Božanski Spasitelj rekao
je, da se Njemu samome čini, što se učini kojemu
od siromašnih. Neka se prigodom skoroga blagdana
Krista Kralja uz darove Božje zamole i misli mira.
Proslava velikog fizičara Mihajla faraday m Londonu.
Ovijeh dana navršilo se sto godina otkako je
Irac Mihajlo Faraday otkrio zakon električne induk-
cije, i tako omogućio sadašnji razvoj elektrotehnike.
Tu su godišnjicu svečano proslavili naučenjaci prošlih
dana u glavnom gradu Engleske.
Kao što Volta i Ampćre, tako je i Faraday bio
duboko osvjedočen kršćanski vjernik. Te tri zvijezde
u znanstvenome svijetu jesu prava dika kršćanstva.
Sav se moderni fizični napredak ima pripisati toj trojici
velikih kršćanskih umova; i zato ko kaže, da je Vjera
protivna znanstvenomu napretku, ili je neuk, ili je
njezin klevetnik i neprijatelj.
O vjerskom ubjegjenju Volte i Ampčra nećemo
se baviti: njihov praktični kršćanski život i njihovi
spisi to potvrgjuju, da su bili ne samo ubjegjeni
nego i pobožni vjernici.
Faraday nije bio katolik poput Volte i Ampčra;
on je pripadao sljedbi Glasita ili Sandemanija,
koji nijesu irskoj nikako pripadali anglikanizmu ili
presbiterijanizmu, i koja su držali osnovicom kršćan-
stva vjeru u božanstvo Isukrstovo. Ovaj genijalni uče-
njak, koji je po sudu Tyndalla bio najveći eksperi-
mentator šio ga je svijet imao, u svojim je znanstvenim
govorima i privatnim pismima često spominjao božju
moć i mudrost; divio se djelu stvaranja, koje nas,
veljaše on, upućuje na svemogućega Tvorca; držao je
bibliju za riječ božju, i tako je poštivao vjerski auto-
ritet, da nije niti trpio da se dovode u sklad prirodne
nauke s naukom vjere, smatrajući da je to neumjesno
i nepotrebno. O njemu je pisao njegov nećak Frank
Bernard Dru Gladstonu, da je tako bio učvršćen u
vjeri pogledom na bezgraničnu moć božju, te je ma
prigovore protiv vjere pogledom na mozajičku nauku
o postanku svijeta odgovarao riječima Apostola: ,Zar
je Bogu bilo ikad što odveć teško!“ A drugda je
pisao: ,Ja nosim veliko poštovanje bibliji, jer je držim
riječi Božjom“.* Ovako su mislili o bibliji i vjeri prvaci
u fizičnim naukama ! — Y. —
* Isp. Jones: The life and letters of Faraday II 129 kod
Krelera. u knjizi: Das Christentum und die Vertreter der
neweren Naturwissenschaft, Freiburg i B. 1904, str. 123, 127.
RADIO
APARATA
Posljedice krize engleske funte.
Prema pisanju nekih engleskih listova izgleda,
da Englezi misle i na trajno odstupanje od zlatne va-
lute i da spremaju još neka iznenagjenja. Oni očito
nastoje, da nagju neko riješenje bez oslona na ziato,
koje nemaju i koje ih stavlja u trajnu ovisnost o
Francuskoj i Sjedinjenim Državama. Ove dvije zemlje
sakupivši većinu zlata što ga ima ma svijetu u svojim
blagajnama i držeći ga u njima ne puštaju da zlato
vrši svoju normalnu funkciju i zbog toga druge zemlje
ne mogu da održe stabilnost tečajeva. Izgleda, da se
je sada situacija donekle okrenula i da Francuska
banka ima naročiti interes na održanju zlatnog stan-
darda i tečaja funte.
Francuska banka ima naime u svom tresoru još
uvijek funti za 10 milijardi franaka. Ako je funta samo
za 5 posto slabija, onda francuska banka gibi 500
milijuna franaka, koliko iznosi njen kapital i iskazane
rezerve. Dalje sniženje funte znači da gubici prelaze i
na tihe rezerve, koje se cijene na daljih 500 milijuna
franaka. Momentano dakle pokazuje Francuska banka
veći interes na održanju tečaja funte nego i sama
Engleska banka.
Odatle se vidi, kako su interesi sviju zemalja
usko povezani megjusobno. To pokazuje još jedna
druga činjenica. Uslijed pada funte postala je engleska
industrija veoma sposobna za konkurenciju i jedna za
drugom počinju da rade engleske tvornice, koje su do
sada bile zatvorene. To je nova briga za druge zemlje,
jer industrijska proizvodnja je i do sada bila veća od
potrošnje i industrije su teško održavale i onako ogra-
ničeni rad. Ako se pojavi engleska konkurencija, to će
ona izazvati dalju obustavu rada, dakle i veću meza-
poslenost u drugim zemljama, a to će opet nepovoljno
djelovati na englesku industriju. I odatle se vidi da se
nacionalnim mjerama ne može postići ravnoteža, već
da je za to potreban internacionalni sporazum.
Kriza je opća i samo opće mjere mogu da je
liječe. Pojedinačne mjere raznih država samo poveća-
vaju nesregjenost u proizvodnom procesu. Vjerojatno
će dakle doći do megjunarodnih savjetovanja kako da
da se regulira proizvodnja i kako da se omoguće nov-
čana sredstva za ovako reguliranu proizvodnju.
(473)
Neugodan zadah iz ustiju
djeluje odvratno. Ružna boja zanemarenih zubi iznakazuje i
najljepše lice. Obe ove mane ljepote mi da se odstrane često i
jednim jedinim jem zubi sa SORE osvježujućom pastom
za zube Chlorodont. Već nakon kratke upotrebe dobivaju zubi
krasni bijeli i sjajni izgled poput slonokosti. Učinite najprije
pokus sa malom tubom za Din &— Velika tuba Din 13—
Dobiva se svagdje.
ITO pasta za zube je najbolje.