Str. 2.

Ekonomska kriza.

Sve što je naprijed izložene, sve su to stare
stvari u privredno-ekonomskom svijetu, Nema tu ništa
nova, Ali kad je tome tako, nameće še pitanje, zašto
da se kod nas odmah me uđari tim putem? Zašto
da se u tom duhu i pravcu ne započne i ne pregne
što se može jače i bolje?

Ne može se reći, da se na tome ne radi. Radi
se, ali samo taj rad ide pomalo, sporo i teško. I ono
što se u tom smislu uradi, tako je malo i slabo prema
postojećem naopakom sistemu, koji se razvio i učvrstio,
da on sve brzo i lako poruši ili barem paralizira, tako
da od uragjenoga dobrog djela ne osjećamo dobrih
posljedica.

Trebalo bi pregnuti mnogo opsežnije, mnogo
energičnije i složnije. Naopaki privredno - ekonomski
sistem je stvorio mnoge svoje kule, pak bi trebalo
početi oprezno ali energično razgragjivati te kule, te
podizati kule zdravog i dobrog sistema, koji se hoće
da uspostavi.

Ništa ne bi bilo pogrešnije nego misliti, da sav
taj golem posao može da započne i obavi samo dr-
žavna uprava. Državna uprava je čedo naroda i ona
je onakova, kakovu je hoće ili dopušta narod. Posao
bi trebao da započne i da se vodi iz naroda, a dr-
žavna uprava da mu samo pomaže i to izdašno, jer
je ona eksponent narodnih snaga i narodnih želja
i volje.

Zato prve i ishodne uzroke našoj sadašnjoj pri-
vredno - ekonomskoj krizi moramo tražiti najprije u
sebi samima i megju nama i te uzroke liječiti i
otstranjivati.

Neka tako započne i savjesno i energično nastavi
svaki od nas, pa ćemo brzo uvigjeti, da je krize ne-
stalo. I tako bi doisia bilo, kad bi se tako radilo. Ali
na žalost, sve je ovo samo jedna teoretska pouka i
uputa, koju će u najboljem slučaju vrlo malo tko htjeti
da počne provoditi i ostvarati, Svak je pripravan, da
te nauke prizna, izjavi i preporuči, ali niko neće da
sa samim sobom započne. Jer iu se radi o odricanju
i žrtvovanju, a to niko ueće, kad se njega samoga
tiče. Niko meće da počne prvi. U najboljem slučaju
će reći: neka drugi pa ću i ja, a pošto tako svaki
kaže, tom radu nema početka.

Takav rad i nastojanje pojedinaca od svoje po-
bude i volje bile bi nešto idealnoga. Ali znamo dobro,
da se ideali ne stvaraju sami od sebe, već da se
stvaraju samo dugim i napornim borbama. Nu i za
borbu treba da se magje neko, koji će ju pokrenuti,
organizovati i voditi.

Najčešći i najjači pokretač čovjeka na borbu je
neka nevolja i nužda. Pošto današnja kriza nevolju i
nuždu gomila na sve strane i već mnoge upravo za
gušu hvata, možemo logično i posve pozitivno raču-
nati s time, da do započetka borbe nijesmo daleko.
Mnogi misle, da već vide simptome ozdravljivanja od
krize. Ne, dotični, ako to iskreno govore, možda se
varaju. Tih siptoma nema. Naprotiv, čini se. da se
vide simptomi saturiranosti, zasićenosti sadašnjeg nao-
pakog privredno - ekonomskog sistema, iz čega će —
kao prva pojava njegova raspadanja —  nefaljivo
proizaći borba.

Gdje će nastati borba, što će joj biti neposredni
povod i koje će oblike zauzeti, o tome je danas iz-
lišno išta govoriti, jer je sve to još potpuna nepozna-
nica. Sigurno je samo to, da do borbe mora doći
i da će doći.

Borbi bi se moglo izbjeći samo na taj način,
kad bi državna vlast, koja je, kako rečeno, eksponent
narodnih snaga i narodne volje, mudro i energično
bez oklijevanja intervenisala, i oma u svoje ruke pre-
uzela, da provodi liječenje i ispravljanje moralnih i
materijalnih prilika i faktora te stvaranje novih u
duhu i pravcu, kako je to naprijed izloženo, ujedno
upućujući i zgodnom organizacijom povezujući čitavo
gragjanstvo, da na tom poslu saragjuju i doprinose
ono što gragjani mogu i treba, da doprinesu i urade.

Istini i pravdi za volju i za nas svijuh utjehu
treba priznati i istaći, da je ogromna većina našega
naroda doista dobro odgojena prema načelima, što
su već unaprijeda istaknuta i preporučena, te se
prema njima i vlada, radi i živi, Što smo u prkos
tome zapali u ovako tešku privredno-ekonomsku krizu,
to dolazi odatle, što ekonomski dobra svojstva i dobre
snage danas nijesu organizovane i u sistem povezane,
nego odijeljeno postoje i djeluju, pak za to njihovo
djelovanje nema i ne može da ima uspjeha. Naprotiv
tome, kako smo naprijed izložili, organizovana su i
sistematski razvijena ona druga svojstva i sile, koje
ne stvaraju nego onemogućuju zdrav i dobar pri-
vredno -ekonomski život i napredak. Dr. Gj. Supilo.

»NARODNA SVIJEST«

Pisma iz naroda.

LIMA (Perd). Proslavu dana narodnog ujedi-
njenja \, decembra o. g. nije mogla naša mala kolo-
nija da onako svečano proslavi kao drugih godina,
Uzrok je tomu opća kriza, koja je zahvatila i ove
negda bogate krajeve. Nije bilo zabave niti su se po-
zivali gosti, ali se je ipak cijela kolonija okupila na
sastanak kod našeg konsulata. Tu je starina g. Nikola
Lale, kao najstariji član kolonije pozdravio našeg kon-
sula g. Antuna ĆGurlica, hvaleći toplim riječima njegov
mesebični rad. Tad je g. Mato Kesovija kazao lijepu
prigodnu pjesmu. G. Ćarlica najljepše se je zahvalio
i naglasio potrebu sloge u koloniji itd. te je počastio
prisutne kupicom našega vina i cigaretama našeg her-
cegovačkog duhana. Španjolski list ,Il Comercio“ do-
nio je lijepi članak o ovoj našoj proslavi. M. K.

KONAVLI. Jedan plemeniti apel. Obnašam službu
poštanskog listonoše na Grudi kroz 8 sela, ima već
6 mjeseci i kroz ovo vrijeme opazio sam koliki broj
vjernika nema uprav nikakova dobra štiva. Eto Vam
selo Kuna, tu imade 19 obitelji a nema niti jednoga
pretplatnika kojoj dobroj novini ili časopisu, premda
su dobrim brojem pismeni. Ja sam dobrotom mp.
Don Pera Brajinovića župnika na Grudi razdijelio me-
gju ove preko 30 komada starih glasnika i kalendara,
i ova su čeljad zahvalna, ai drugima sam donosio
koje vidjeh da žele imati a nijesu u stanju da mogu
kupiti. Sad mi se preporučila jedna žena da joj do-
bavim .Kruh Nebeski“ (a najposlije sve je kruh ne-
beski bilo koji molitvenik) a druga žena želi imati
kakvu svetu sliku. Eto dakle oni koji mogu neka po-
šalju na mene rabljenih molitvenika, dobrih knjiga,
glasnika itd., a ja ću razdijeliti onima, koji žele imati
a nemogu kupiti. Gjuro Vuičić - Gruda.

TRPANJ. Zadušnice za pok. Iva Cibilića. Na
14 t. m. bile su u našoj župskoj crkvi održane svečane
zadušnice za našeg zaslužnog domoroca značajnog
rodoljuba i aktivnog pobornika katoličkih načela Iva
Cibilića, koji je preminuo u Aleksandriji, dne 26. XII.
kako je već bilo javljeno u ovom listu. Sv. Misu je
odpjevao ijesni župnik Don N. Subotić, koji je iza
sv. Mise udjelio svečano odriješenje. Katafalak je bio
okićen cvijećem. Tužnom obredu su prisustvovali uz
svojtu svi predstavnici mjesnih društava sa općinskom
upravom _na čelu, Na zadušnicama su takogjer uče-
stvovala braća Gospe od Karmela u svojim nošnjama
i sa gorućim dupljerima.

Ove zadušnice za upokoj milog pokojnika na
opću želju vigjenijih mještana, priredilo je društvo za
poljepšanje Trpnja, kojemu je društvu bio pokojni
Ivo Cibilić, najveći moralni podupiratelj i bodrioc, koji
se zanimao, kao malo tko, za sve što je društvo po-
duzimalo za poljepšanje Trpnja. Naročito se zanimao
za rad veleč. Don Dinka Suljage, oko krasne skalinade
sv. Roka i šnjime je bio u neprestanom dopisivanju.

Stranac, koji dogje u Trpanj i stane pred ulazom
spomenute skalinade, koja vodi do na glavicu sv. Roka,
moći će donekle razumjeti, koliko je ovaj odlični sin
naše varošice ljubio svoj rogjeni zavičaj, kad pročita
imena roda Cibilića ma 25 skalina i kad na pročelju
dvaju paralelnih stupova pročita nadpis ,Svom rodnom
mjestu Trpnju sinovskom ljubavlju poklanja I. Cibilić“.
Neka mu je vječna uspomena kao izglednom i dragom
našem domorocu u našoj sredini. S

La Civilta Cattolica“. Dvomjesečna rimska
revija ,La Civilta Cattolica“ ulazi u 83. godinu života
ostajuć kao uvijek na megdanu, a da se za dugi niz
godina nije ništa umanjila njezina stalna i čvrsta volja,
da diže visoko barjak istine na raznim područjima
znanosti i kulture. Oaa raspravlja o vjeri, znanosti,
filozofiji, umjetnosti, povijesti i književnosti. I ova
pitauja razvija strogim kritičnim izražavanjem, lijepim
stilom i pravilnim jezikom, a opet jednostavnim nači-
nom, da se približuje i čitaocu manje pripravnom za
visoke probleme. ,Civilta Cattolica“ hoće ne samo da
služi intelektualnim potrebama klera, nego i svjetovnja-
cima, pa se obraća zavodima, bibliotekama, društvima,
a osobito ocima obitelji, kojima više nego drugima
treba dobre štampe, koja će im donijeti savjeta u
velikim dnevnim pitanjima, a ujedno im udahnuti i
raspaliti vjersku ljubav. 'Povjerenik ove poznate revije
za Jugoslaviju je g. Petar Šperac, Split, Dubrovačka
ul. 5a. Pretplata je godišnja, iznimno za Jugoslaviju,
Lira tal. 60 (ili Din. 180), a polugodišnja L. 30 (ili
Din. 90). Novac, točna adresa, slovo i broj ma pašici
neka se šalje povjereniku. — Molimo sve katol. no-
vine da ovo pretiskaju.

ŠENOA O

&

 

 

 

Glasovire, orgulje, harmoniume,
violine i tambure popravlja i
i intonira najsavjesnije
Bartunćk Antun
orguljar i tidesitelj glasovira
Dubrovnik — Prijeki 11.

Cijene umjerene !

 

Br. 3

BLATO. Misijska priredba. U ružnim danima
sebičnosti i materijalizma imali smo ipak jedan lijepi
i svjetao dan i brazde njegova značenja zasjekle su se
duboko u src& oko 300 članova ,Počasne Straže Is.
Srca*, koji su toga dana plamtili zanosom i ljubavlju
za velebnu i savremenu misijsku ideju, Uočivši prilike
u mjestu i naše slabe sile bojale smo se za uspjeh
naše priredbe, ali našu bojazan rasplinuše nastojanja
i zauzetnost čč. Sestara našeg mjesta, koje su pokazale
šta sve ljubav može. Časne Sestre pripremiše čuvenu
dramu u V. čina iz života sv, Elizabete, koja je po
režiji i izvedbi mogla stati na boljim gradskim pozor-
nicama. Ovaj naš misijski dan započeo je na blagdan
sv. Triju Kralja sa sv. Misom u kapeli čč. Sestara,
središtu Počasne Straže, preko koje je vIč. upravitelj
održao lijepi prigodni govor. :

Popodne je uslijedila Misijska zabava na kojoj
je vič. Don. P. Poša održao sočni proslov o značenju
i cilju naše misijske priredbe. Crnačka djeca izvedoše
jedno pjevanje u Hindu jeziku i Hindu ples uz glasovir
i pjevanje. Uspjeh je bio zavidan. Najbolji je dokaz
uspjehu što je zabava još dva put ponovljenu uz ne-
opisivi interes javnosti. Prigodom ovog dana sakupila
se obilna kita duhovnog blaga i oveća novčana svota
namjenjena našim misijonarima. Za uspjeh ove priredbe
hvala Don P. Poša na njegovoj lijepoj zamisli i toplim
govorima. Hvalu čč. Sestrama na njihovoj ljubavi
zauzetnosti i žrtvama. Našu zahvalnost i svim dobrim
dušama, koje su doprinjele bilo u čemu, da ova pri-
redba onako lijepo uspije. Neka im madomjesti plata
zajedničkog nebeskog Oca. A utjeha i zadovoljstvo,
koje je onog dana provejavalo našu dušu i srce bili
nam podstrek za daljno pregnuće u duhovnom i ma-
terijalnom radu za blagotvornu misijsku ideju.

HVAR. Križari. Osganizacija ,Malih Križara“,
provedena je ovdje pred Božić. Imađe preko 30 čia-
mova i svoju upravu pod duhovnim nadzorom preč.
Don Jurja Dulčića. Dobre su nade u ovu organizaciju
pogotovo, što se uvijek novih članova javlja. Neće
proći vele, organizovati će se ovdje i ,Velike Križari“.
Momci već to željno čekaju. Bili bi organizovani i do
sada, da nije bilo nekih malih tehničkih, da se ovako
reče, poteškoća. Neće ni otezanje škoditi. Što je veća
želja i čekanje, bit će jače i oduševljenje.

Prosvjetno društvo ,Strossmajer“. Nedavno osno-
vano uprlo je, da se dade na rad u smislu svog
velikog Imenjaka: sve za vjeru i za domovinu. Iza-
brana je za novu godinu uprava i pročelnici sekcija
zacrtan je program rađa, koji će do ne duga pokazati
svoje plodove. Tomu se možemo pogotovo nadati
s toga, što je u društvu lijep broj sposobne inteligencije
i mladeži. Jedni i drugi spojeni i popunjujući se kao um
i srce, kao znanje i polet dati će, rradamo se, jaka impulsa
prosvjetnom životu na kršćanskoj bazi ovomu gradu.

,Kongregacija sv. Josipa“. Nedavno su došle u
ovaj grad tri čč. sestre ovoga udruženja, koje imadu
svoju maticu u Marsilji, a rašireno je po Levantu.
Svrha mu je karitativna i misijska, pa i prosvjetna. U
ovom gradu imadu školu francuskog i njemačkog jezika
na veliko zadovoljstvo gragjanstva. Čć. su naime sestre
usposobljene za sve struke svoga zvanja. Ovih dana
preuzele su pohvalno i upravu pučke kuhinje zvape:
,Mensa sv. Josipa“, koju je uveo preuzv. biskup pot-
porom i sudjelovanjem vlasti, svećenstva i karitativnih
gragjana. Mensa dijeli hranu i potporu u novcu
oskudnim obiteljima ovoga grada. Ovdje se može
napomenuti i to, da je stiglo od Vlade 200 kvintala
kukuruza za prehranu siromaha, što će se dijeliti po-
najviše prigodom javnih radnja. Stiglo je i 20 kvintala
pšenice od ,Central. Odbora Crv. Križa“, za mjesni
Crveni Križ“, kojim upravljaju prehranjujuć siromašnu
školsku djecu nastavnici i nastavnice ovdješnjih škola.

 

Bolovi i pritisak želudca, začepljenosti, slaba
probava, glavobolja, oblog jezika, blijedoća, uklanja
se upotrebom Franz-Jozetove gorke vode. Ima se
uzeti jedna čaša kratko prije spavanja. Specijalisti za
bolesti organa za varenje izjavljuju da se Franz- Jo-
zefova voda kao dobro kućno sradstvo može preporučiti.

 

Drvodjelsko - mehanička radionica

ANTUN MIŠI6 — Dubrovnik - Gibaća

Preuzima naručbe na veliko i malo svih drvodjelskih
radnja gradjevne konstrukcije, kao vrata, prozora,
persijana i t. d. uz najumjerenije cijene.
Jamči se za solidnost. — Konkurencija
isključena. — Sve informacije, mogu
se dobiti u kancelariji ulica
Kraljice Marije kuća br. 2
— I. kat desno —
Uvjerite se!

S sat