Str. 2. Ekonomska kriza. Sve što je naprijed izložene, sve su to stare stvari u privredno-ekonomskom svijetu, Nema tu ništa nova, Ali kad je tome tako, nameće še pitanje, zašto da se kod nas odmah me uđari tim putem? Zašto da se u tom duhu i pravcu ne započne i ne pregne što se može jače i bolje? Ne može se reći, da se na tome ne radi. Radi se, ali samo taj rad ide pomalo, sporo i teško. I ono što se u tom smislu uradi, tako je malo i slabo prema postojećem naopakom sistemu, koji se razvio i učvrstio, da on sve brzo i lako poruši ili barem paralizira, tako da od uragjenoga dobrog djela ne osjećamo dobrih posljedica. Trebalo bi pregnuti mnogo opsežnije, mnogo energičnije i složnije. Naopaki privredno - ekonomski sistem je stvorio mnoge svoje kule, pak bi trebalo početi oprezno ali energično razgragjivati te kule, te podizati kule zdravog i dobrog sistema, koji se hoće da uspostavi. Ništa ne bi bilo pogrešnije nego misliti, da sav taj golem posao može da započne i obavi samo dr- žavna uprava. Državna uprava je čedo naroda i ona je onakova, kakovu je hoće ili dopušta narod. Posao bi trebao da započne i da se vodi iz naroda, a dr- žavna uprava da mu samo pomaže i to izdašno, jer je ona eksponent narodnih snaga i narodnih želja i volje. Zato prve i ishodne uzroke našoj sadašnjoj pri- vredno - ekonomskoj krizi moramo tražiti najprije u sebi samima i megju nama i te uzroke liječiti i otstranjivati. Neka tako započne i savjesno i energično nastavi svaki od nas, pa ćemo brzo uvigjeti, da je krize ne- stalo. I tako bi doisia bilo, kad bi se tako radilo. Ali na žalost, sve je ovo samo jedna teoretska pouka i uputa, koju će u najboljem slučaju vrlo malo tko htjeti da počne provoditi i ostvarati, Svak je pripravan, da te nauke prizna, izjavi i preporuči, ali niko neće da sa samim sobom započne. Jer iu se radi o odricanju i žrtvovanju, a to niko ueće, kad se njega samoga tiče. Niko meće da počne prvi. U najboljem slučaju će reći: neka drugi pa ću i ja, a pošto tako svaki kaže, tom radu nema početka. Takav rad i nastojanje pojedinaca od svoje po- bude i volje bile bi nešto idealnoga. Ali znamo dobro, da se ideali ne stvaraju sami od sebe, već da se stvaraju samo dugim i napornim borbama. Nu i za borbu treba da se magje neko, koji će ju pokrenuti, organizovati i voditi. Najčešći i najjači pokretač čovjeka na borbu je neka nevolja i nužda. Pošto današnja kriza nevolju i nuždu gomila na sve strane i već mnoge upravo za gušu hvata, možemo logično i posve pozitivno raču- nati s time, da do započetka borbe nijesmo daleko. Mnogi misle, da već vide simptome ozdravljivanja od krize. Ne, dotični, ako to iskreno govore, možda se varaju. Tih siptoma nema. Naprotiv, čini se. da se vide simptomi saturiranosti, zasićenosti sadašnjeg nao- pakog privredno - ekonomskog sistema, iz čega će — kao prva pojava njegova raspadanja — nefaljivo proizaći borba. Gdje će nastati borba, što će joj biti neposredni povod i koje će oblike zauzeti, o tome je danas iz- lišno išta govoriti, jer je sve to još potpuna nepozna- nica. Sigurno je samo to, da do borbe mora doći i da će doći. Borbi bi se moglo izbjeći samo na taj način, kad bi državna vlast, koja je, kako rečeno, eksponent narodnih snaga i narodne volje, mudro i energično bez oklijevanja intervenisala, i oma u svoje ruke pre- uzela, da provodi liječenje i ispravljanje moralnih i materijalnih prilika i faktora te stvaranje novih u duhu i pravcu, kako je to naprijed izloženo, ujedno upućujući i zgodnom organizacijom povezujući čitavo gragjanstvo, da na tom poslu saragjuju i doprinose ono što gragjani mogu i treba, da doprinesu i urade. Istini i pravdi za volju i za nas svijuh utjehu treba priznati i istaći, da je ogromna većina našega naroda doista dobro odgojena prema načelima, što su već unaprijeda istaknuta i preporučena, te se prema njima i vlada, radi i živi, Što smo u prkos tome zapali u ovako tešku privredno-ekonomsku krizu, to dolazi odatle, što ekonomski dobra svojstva i dobre snage danas nijesu organizovane i u sistem povezane, nego odijeljeno postoje i djeluju, pak za to njihovo djelovanje nema i ne može da ima uspjeha. Naprotiv tome, kako smo naprijed izložili, organizovana su i sistematski razvijena ona druga svojstva i sile, koje ne stvaraju nego onemogućuju zdrav i dobar pri- vredno -ekonomski život i napredak. Dr. Gj. Supilo. »NARODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. LIMA (Perd). Proslavu dana narodnog ujedi- njenja \, decembra o. g. nije mogla naša mala kolo- nija da onako svečano proslavi kao drugih godina, Uzrok je tomu opća kriza, koja je zahvatila i ove negda bogate krajeve. Nije bilo zabave niti su se po- zivali gosti, ali se je ipak cijela kolonija okupila na sastanak kod našeg konsulata. Tu je starina g. Nikola Lale, kao najstariji član kolonije pozdravio našeg kon- sula g. Antuna ĆGurlica, hvaleći toplim riječima njegov mesebični rad. Tad je g. Mato Kesovija kazao lijepu prigodnu pjesmu. G. Ćarlica najljepše se je zahvalio i naglasio potrebu sloge u koloniji itd. te je počastio prisutne kupicom našega vina i cigaretama našeg her- cegovačkog duhana. Španjolski list ,Il Comercio“ do- nio je lijepi članak o ovoj našoj proslavi. M. K. KONAVLI. Jedan plemeniti apel. Obnašam službu poštanskog listonoše na Grudi kroz 8 sela, ima već 6 mjeseci i kroz ovo vrijeme opazio sam koliki broj vjernika nema uprav nikakova dobra štiva. Eto Vam selo Kuna, tu imade 19 obitelji a nema niti jednoga pretplatnika kojoj dobroj novini ili časopisu, premda su dobrim brojem pismeni. Ja sam dobrotom mp. Don Pera Brajinovića župnika na Grudi razdijelio me- gju ove preko 30 komada starih glasnika i kalendara, i ova su čeljad zahvalna, ai drugima sam donosio koje vidjeh da žele imati a nijesu u stanju da mogu kupiti. Sad mi se preporučila jedna žena da joj do- bavim .Kruh Nebeski“ (a najposlije sve je kruh ne- beski bilo koji molitvenik) a druga žena želi imati kakvu svetu sliku. Eto dakle oni koji mogu neka po- šalju na mene rabljenih molitvenika, dobrih knjiga, glasnika itd., a ja ću razdijeliti onima, koji žele imati a nemogu kupiti. Gjuro Vuičić - Gruda. TRPANJ. Zadušnice za pok. Iva Cibilića. Na 14 t. m. bile su u našoj župskoj crkvi održane svečane zadušnice za našeg zaslužnog domoroca značajnog rodoljuba i aktivnog pobornika katoličkih načela Iva Cibilića, koji je preminuo u Aleksandriji, dne 26. XII. kako je već bilo javljeno u ovom listu. Sv. Misu je odpjevao ijesni župnik Don N. Subotić, koji je iza sv. Mise udjelio svečano odriješenje. Katafalak je bio okićen cvijećem. Tužnom obredu su prisustvovali uz svojtu svi predstavnici mjesnih društava sa općinskom upravom _na čelu, Na zadušnicama su takogjer uče- stvovala braća Gospe od Karmela u svojim nošnjama i sa gorućim dupljerima. Ove zadušnice za upokoj milog pokojnika na opću želju vigjenijih mještana, priredilo je društvo za poljepšanje Trpnja, kojemu je društvu bio pokojni Ivo Cibilić, najveći moralni podupiratelj i bodrioc, koji se zanimao, kao malo tko, za sve što je društvo po- duzimalo za poljepšanje Trpnja. Naročito se zanimao za rad veleč. Don Dinka Suljage, oko krasne skalinade sv. Roka i šnjime je bio u neprestanom dopisivanju. Stranac, koji dogje u Trpanj i stane pred ulazom spomenute skalinade, koja vodi do na glavicu sv. Roka, moći će donekle razumjeti, koliko je ovaj odlični sin naše varošice ljubio svoj rogjeni zavičaj, kad pročita imena roda Cibilića ma 25 skalina i kad na pročelju dvaju paralelnih stupova pročita nadpis ,Svom rodnom mjestu Trpnju sinovskom ljubavlju poklanja I. Cibilić“. Neka mu je vječna uspomena kao izglednom i dragom našem domorocu u našoj sredini. S La Civilta Cattolica“. Dvomjesečna rimska revija ,La Civilta Cattolica“ ulazi u 83. godinu života ostajuć kao uvijek na megdanu, a da se za dugi niz godina nije ništa umanjila njezina stalna i čvrsta volja, da diže visoko barjak istine na raznim područjima znanosti i kulture. Oaa raspravlja o vjeri, znanosti, filozofiji, umjetnosti, povijesti i književnosti. I ova pitauja razvija strogim kritičnim izražavanjem, lijepim stilom i pravilnim jezikom, a opet jednostavnim nači- nom, da se približuje i čitaocu manje pripravnom za visoke probleme. ,Civilta Cattolica“ hoće ne samo da služi intelektualnim potrebama klera, nego i svjetovnja- cima, pa se obraća zavodima, bibliotekama, društvima, a osobito ocima obitelji, kojima više nego drugima treba dobre štampe, koja će im donijeti savjeta u velikim dnevnim pitanjima, a ujedno im udahnuti i raspaliti vjersku ljubav. 'Povjerenik ove poznate revije za Jugoslaviju je g. Petar Šperac, Split, Dubrovačka ul. 5a. Pretplata je godišnja, iznimno za Jugoslaviju, Lira tal. 60 (ili Din. 180), a polugodišnja L. 30 (ili Din. 90). Novac, točna adresa, slovo i broj ma pašici neka se šalje povjereniku. — Molimo sve katol. no- vine da ovo pretiskaju. ŠENOA O & Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i tidesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11. Cijene umjerene ! Br. 3 BLATO. Misijska priredba. U ružnim danima sebičnosti i materijalizma imali smo ipak jedan lijepi i svjetao dan i brazde njegova značenja zasjekle su se duboko u src& oko 300 članova ,Počasne Straže Is. Srca*, koji su toga dana plamtili zanosom i ljubavlju za velebnu i savremenu misijsku ideju, Uočivši prilike u mjestu i naše slabe sile bojale smo se za uspjeh naše priredbe, ali našu bojazan rasplinuše nastojanja i zauzetnost čč. Sestara našeg mjesta, koje su pokazale šta sve ljubav može. Časne Sestre pripremiše čuvenu dramu u V. čina iz života sv, Elizabete, koja je po režiji i izvedbi mogla stati na boljim gradskim pozor- nicama. Ovaj naš misijski dan započeo je na blagdan sv. Triju Kralja sa sv. Misom u kapeli čč. Sestara, središtu Počasne Straže, preko koje je vIč. upravitelj održao lijepi prigodni govor. : Popodne je uslijedila Misijska zabava na kojoj je vič. Don. P. Poša održao sočni proslov o značenju i cilju naše misijske priredbe. Crnačka djeca izvedoše jedno pjevanje u Hindu jeziku i Hindu ples uz glasovir i pjevanje. Uspjeh je bio zavidan. Najbolji je dokaz uspjehu što je zabava još dva put ponovljenu uz ne- opisivi interes javnosti. Prigodom ovog dana sakupila se obilna kita duhovnog blaga i oveća novčana svota namjenjena našim misijonarima. Za uspjeh ove priredbe hvala Don P. Poša na njegovoj lijepoj zamisli i toplim govorima. Hvalu čč. Sestrama na njihovoj ljubavi zauzetnosti i žrtvama. Našu zahvalnost i svim dobrim dušama, koje su doprinjele bilo u čemu, da ova pri- redba onako lijepo uspije. Neka im madomjesti plata zajedničkog nebeskog Oca. A utjeha i zadovoljstvo, koje je onog dana provejavalo našu dušu i srce bili nam podstrek za daljno pregnuće u duhovnom i ma- terijalnom radu za blagotvornu misijsku ideju. HVAR. Križari. Osganizacija ,Malih Križara“, provedena je ovdje pred Božić. Imađe preko 30 čia- mova i svoju upravu pod duhovnim nadzorom preč. Don Jurja Dulčića. Dobre su nade u ovu organizaciju pogotovo, što se uvijek novih članova javlja. Neće proći vele, organizovati će se ovdje i ,Velike Križari“. Momci već to željno čekaju. Bili bi organizovani i do sada, da nije bilo nekih malih tehničkih, da se ovako reče, poteškoća. Neće ni otezanje škoditi. Što je veća želja i čekanje, bit će jače i oduševljenje. Prosvjetno društvo ,Strossmajer“. Nedavno osno- vano uprlo je, da se dade na rad u smislu svog velikog Imenjaka: sve za vjeru i za domovinu. Iza- brana je za novu godinu uprava i pročelnici sekcija zacrtan je program rađa, koji će do ne duga pokazati svoje plodove. Tomu se možemo pogotovo nadati s toga, što je u društvu lijep broj sposobne inteligencije i mladeži. Jedni i drugi spojeni i popunjujući se kao um i srce, kao znanje i polet dati će, rradamo se, jaka impulsa prosvjetnom životu na kršćanskoj bazi ovomu gradu. ,Kongregacija sv. Josipa“. Nedavno su došle u ovaj grad tri čč. sestre ovoga udruženja, koje imadu svoju maticu u Marsilji, a rašireno je po Levantu. Svrha mu je karitativna i misijska, pa i prosvjetna. U ovom gradu imadu školu francuskog i njemačkog jezika na veliko zadovoljstvo gragjanstva. Čć. su naime sestre usposobljene za sve struke svoga zvanja. Ovih dana preuzele su pohvalno i upravu pučke kuhinje zvape: ,Mensa sv. Josipa“, koju je uveo preuzv. biskup pot- porom i sudjelovanjem vlasti, svećenstva i karitativnih gragjana. Mensa dijeli hranu i potporu u novcu oskudnim obiteljima ovoga grada. Ovdje se može napomenuti i to, da je stiglo od Vlade 200 kvintala kukuruza za prehranu siromaha, što će se dijeliti po- najviše prigodom javnih radnja. Stiglo je i 20 kvintala pšenice od ,Central. Odbora Crv. Križa“, za mjesni Crveni Križ“, kojim upravljaju prehranjujuć siromašnu školsku djecu nastavnici i nastavnice ovdješnjih škola. Bolovi i pritisak želudca, začepljenosti, slaba probava, glavobolja, oblog jezika, blijedoća, uklanja se upotrebom Franz-Jozetove gorke vode. Ima se uzeti jedna čaša kratko prije spavanja. Specijalisti za bolesti organa za varenje izjavljuju da se Franz- Jo- zefova voda kao dobro kućno sradstvo može preporučiti. Drvodjelsko - mehanička radionica ANTUN MIŠI6 — Dubrovnik - Gibaća Preuzima naručbe na veliko i malo svih drvodjelskih radnja gradjevne konstrukcije, kao vrata, prozora, persijana i t. d. uz najumjerenije cijene. Jamči se za solidnost. — Konkurencija isključena. — Sve informacije, mogu se dobiti u kancelariji ulica Kraljice Marije kuća br. 2 — I. kat desno — Uvjerite se! S sat