Sua 2 Vid Vuletić Vukasović. Grkve i oltari sv. Vlahu u Dubrovačkomu Sveti je Vlaho bio odmah štovan iza svoje mu- čeničke smrti kao svetitelj, najprije u Sebisti, onda po svim zemljama u Europi, a Dubrovčani su ga iza- brali za svoga zaštitnika oko god. 942., kad su Mle- čići navalili da osvoje Grad na prevaru. Harni su mu Dubrovčani sagradili crkvicu blizu manastira koludrica sv. Klare na Placi (utočištu Du- brovačkih vladičica, palćela), na lijevomu uglu vrata od Pila, kad se izlazi iz grada. God. 1348. zavjeto- vaše se radi kuge, da će zgraditi crkvu svomu parcu. Kad se gradila, odlučit će god. 1356., da bi se uz crkvu podigla /uža, te bi se u luči držali narodni sa- stanci, a zdvora bila zeljarica za narod, biva prodaja. U toj su uži propovjednici držali vlasteli katkada go- vore (conciones) o gragjanskim dužnostima. i t. d. Crkva sv. Vlaha bila je slična stolnoj Gospi, koju je razorila irešnja god. 1667., te je sv. Vlaho zamije- pivao stolnu crkvu do prvih godina XVIII. v. Na 25. maja god. 1706., u ponedjelnik Rusalja izgori veličan- stveni hram sv. Vlaha, a sam kip (bassoriljev) ostane neoštećen, ali zaplanut. Ovdje mi je opaziti, da je kip sv. Vlaha izvaljan od domaćega zlatara, a to, po svoj prilici, za zavje- tovnu manju crkvu, te je bio prenesen u divni hram kao paladij Grada. Ovo je moje uvjerenje. Dubrovčani nijesu mogli bez crkve svome po- krovitelju, te god. 1707. arćibiskup Toma Skot postavi temeljni kamen sadašnjem hramu, što ga zgradi Mlečić Marin Groppelli, arhitekt, u stilu baroko. Hram je dovršen god. 1715. To potvrgjuje spomen-medalja. Ovo je zborna crkva uz upravitelja i četiri kapelana. * +. Ovdje ću napomenuti dvije zlamenite slike u Dubrovniku. Prvaje u crkvi OO. Dominikanaca, te je na_ oltaru kod riznice. Slika je, uz druge svece Nikole Dubrov- čanina. Sv. Vlaho drži sliku Grada, a zlamenita je, jer je uslikan grad prije velike trešnje god. 1667. Druga je slika veoma starija od spomenute. Sad je u gimnaziji, a prije je bila isto, od pamtivijeka u Dubrovačkim školama OO. Piarista poslije Jezuita. Slika je XIII. v. Dobro je da se fotografiše za svetkovinu sv. Vlaha, jer je ovo dragulj u Dubrovačkoj ikonografiji. Sval će biti izmegju prvih, kad se napiše rasprava ,Sv. Vlaho u slici i u predaji“. Druga je crkva: Svu. Vlaho na Gorici (izvan grada). Zgradio je god. 1347. Benedikt Marina Gundule (Gun- dulića) ravljena je god. 1472., a god. 1857. za zavjet uz priloge iz temelja pregragjena i proširena. e spomenuta crkvica sv. Vlaha na Gorici od te je bogoljut nici češće pohagjaju kao srgja, što je tu blizu, a osobito u prvu svetkovine sv. Vlaha slavi se sv. Vlaho njavu i divan pohod odličnih gragjana. io hospicij koludrica trećega reda, ali trešnja god. 1667. f gli grad Dubrovačke Republike, ima crkvu sv. Vlaha. Bila je god. 1346., oko god. 1403. ukrašena, te je ista radi trešnje g. 1667. pala, ali je senat iznova podigao. je crkva g. 1874. iz temelja podignuta, na 29. juna g, 1886. biskup-književnik Nova a Vodopić Dubrovčani stekoše Stoni Rat od Dušana Silnoga i od Bana Bosanskoga. Dušanu su plaćali petstotina perpera. Olada se već slavi sv. Vlaho u Stonu i okolici. U Pridvorju, u Konavlima, stanovao je knez, te upravijao konavoskom župom. Tu je uz manastir Male Braće crkva sv. Vlaha, a parokija je sv. Sergija i Baka. : U Slanomu je župa sv. Vlaha, od g. 1407. a crkva je sagragjena g. 1758., popravljena g. 1902. ČEZNE OJ ENA S eV AL Ane a VALA No NA NN Noa A DN om A ECCLESIA IE AE GE SOTER TT RTA ZAVOD ZA CRKVENU UMJETNOST === LJUBLJANA === »NARODNA SVIJEST« Babinopolje (Mljet). Već se spominje XV. v. parokijalna crkvica sv. Vlaha. Postala je od crkve sv. Pankracija, što je bila XI. v, pa se još sada vidi tloris, biva ruševine. Janjina (Rat). Matica je sv. Vlaha od pamtivijeka. Parokijalna crkva zgraglena g. 1877., a posvećena od biskupa Josipa Marčelića 2. jula 1905." Cavtat. U crkvi Male Braće otar je posvećen sv. Vlahu. Orebići. Tu je bila 7rstenica, sijelo kapetana Du- brovačke Republike, otar sv. Vlahu. Luka Šipanjska. Spominje se otar sv. Vlaha. Koločep (Kalamota). U crkvici sv. Aatuna Pad. (do župničke crkve) u otaru slika sv. Vlaha. Slična je sv. Vlahu na dinarima Dubr. Republike XIII. v. Sugjuragi (Šipan). U Pakljenoj (u Benediktin- skoj crkvi) slika sv. Vlaha (u otaru). Trsteno. U drevnoj crkvici Gospi od Snijega u otaru je slika sv. Viaha (uz ostale svece). ** I Gdjegod je bio knežev dvor i sijelo, tu je sv. Vlahu podignuta u prvo doba: crkva, a najmanje barem otar. Ne spominiem sadašnje slike i kipove. Gdjegod bi se nalazili Dubrovčani, izvan svoje države, tu bi imali crkvicu ili lik Gospe i svoga parca, pa mi je spomenuti Peru (u Carigradu), naseobine: Jedrenu, Sofiju, Beo- grad, Novi Pazar, Prokuplje, Novo Brdo itd. Ne isti- čem, radi prostora, lialiju i ostale strane, gdje su Du- brovčani trgovali, Sveti Vlaho, i po moru i po suhu, bio njihov gonja- lon (barjaktar), a pred Bogom moćni parac (zaštitnik). Narodna gatanja o SVETOM VLAHU (BlažU). Koga grlo boli, da ne može slinu progutati moli sv. Vlahu (Blažu) Guturašu tri Očenaša i tri Zdrave Marije od glavobolje. Zagreb - Hrvatska. Proti vratobolji na dan sv. Vlaha (Blaža) speku pogačicu do sunca, metnu je na oltar, gdje se sv. misa govori, a poslije daju bolesnome, da jede. — Dalmacija. Na sv. Vlaha (Blaža) narod nosi u crkvu dvije jabuke da ih svećenik blagoslovi. Zaboli li kada koga grlo, tad se ova posvećena jabuka na žeravici ispeče i njenim dimom protjera glavobolja. Dalmacija. U crkvi se takogjer složivši unakrst svijeće, mole Bogu, da oslobodi ljude od grlobolje. Sveti Vlaho (Blaž) je zaštitnik protiv grlobolje. Sarajevo, Bosna. Sv. Vlahu (Blažu) svetkuje se i posti se radi bo- lesti grla. Guturaš se zove zato da se istakne kakva je sveza izmegju njega i gutur4 u grlu ljudi. O sv. Vlahu (sv. Blažu Guturašu) nije jasno kako je došao do toga nadimka, kad se u lijeku izrijekom ističe bolest grla“ grlobolja. Vinkovci, Slavonija. Sveti Blaž pomaže kad tko ima groznicu. Slavonija. Rudolf barun Maldini - Sarajevo. Braća Damić Zastupstvo u Gružu. (Poslovnica kod g. Kap. Iva Hagjije) Mamoprodiia ljena iz držao, rudnik Skladište Zagrehačka Obala. Ugljen za kućnu potrebu dostavlja se u stan, a može se kupiti i na skladištu. Narudžbe se primaju i telefonski na teleron br. 6. (47) a li Br. 4 i& Iz Dubrovačke povijesti. Važnost Dubrovnika u historiji Slavena. P. Skok, profesor romanske f lologije na zagrebačkom sveučilištu u praškoj reviji ,Slavia“ i u praškoj reviji ,Le Monde Slave“ objavio je dio svoje konferencije, koju je održao na Sorbonni u Parizu, o postanku Dubrovnika i o njegovoj važnosti u prošlosti Slaven- stva. Nakon što je dokumentima analizovao romansko- slavensku simbiozu koja je nastala na ovom dijelu jadrauske obale, naučno je izveo odnosne posljedice za slavensku civilizaciju. Beogradska ,La Yougoslave“ u izvodu donosi ovo predavanje. Najglasovitiji numizmatičar u Europi bio je u svoje doba benediktinac dubrovčanin Anselmo Ban- dur (1671—1742.). On je izdao u Parizu god. 1711. kojigu o bizantinskim starinama, uz posebne numi- zmatične tablica pod imenom: ,Imperium Orientale“ ; a god. 1718. drugu pod imenom ,Numismata Impe- ratorum Romanorum a Trajano Decio ad Palaeologos Augastos“. (2 sv. in folio.) Interesantno je ispostaviti da su najbolja numizmatičaa djela 18. vijeka ugledala svijetlo tek nekoliko godina iza kako je štampana prva knjiga našega Bandura. On je, kao prefekt gla- sovite laurencijanske biblioteke u Firenci, sprovodio svoj život stranom u sabiranju starinskih novaca, o- ružja, posugja, palimpsesta itd, stranom pak radeći oko svojih djela. Dubrovnik i Bugari. U 17. broju zagrebačkoga ,Obzora“ od 23. ov. mj. napisao je Dr. Ivan Esih zanimljiv članak pod naslovom ,Dubrovnik i njegovo značenje za Bugare“. Tu je osvijetljen opsežan rad inače slabo poznatoga Dubrovčanina Pavla Gjorgjiča u korist oslobogjenja Bugarske od turskoga jarma. Ovaj je Gjorgiić koncem XVI. vijeka živio dulje vre- mena u Bugarskoj, te je imao i svoju kuću u Plov- divu. God. 1595. poslao je memorandum sedmograd- skomu knezu Sigismundu Batoriju, pozivljući ga, da navali na Turke i tako oslobodi Bugarsku, a ujedno zaštili sebe i svoju domovinu; Bugaii da će ga svim silama pomoći. Jedan drugi Dubrovčanin, Sorkočević, bio je Gjorgjiću u ovoj odvažnoj akciji desna ruka. Batory je bio sklon da se odazove: ali do njegove pomoći ipak nije došlo, pa su Bugari ostali osamljeni i njihov je ustanak bio od Turaka krvavo ugušen. Nu zato je živo nastojanje ove dvojice čestitih Dubrovčana bilo od velika značenja za uzdržanje i razvitak naci- jonalne ideje u Bugarskoj. Nekoliko bugarskih pisaca hvali i veliča blagotvoran kulturni, socijalni i politički upliv Dubrovnika na Bugare, megju njima i Bojan Penev u svojemu dijelu ,Povijest nove bugarske knji- ževnosti, Sofija 1930“. Oun rekapituliše svoja razma- tranja u ove tri tačke: 1. Dubrovnik je svojom opsež- nom trgovinom znatno doprinio materijalnom napretku bugarskih gradova, osobito Plovdiva. — 2. Dubrovnik je svoju visoku humanistićku kulturu prenašao u Bu- garsku, koja se je tako i u duhovnom smislu pridi- zala. — 3. Dubrovnik se je i na političkom polju brinuo za južne Slavene (dakle i Bugare) i sve po- duzimao, da od njih odvrati ili barem ublaži tursku silu. HNJIGOVEŽNICA 10$. BAMBASEK | Druo Dubrownik, Antuniska ul. 5. Preporučuje svoju moderno uređenu radionu privatnicima, društvima, školama. CIJENE UMJERENE. uredima i (21) FRANZ - JOZEFOVA gorka voda oživljuje brzo rad u stomaku i crijevima. ROZO LN AAN NAN AAN SOVRLNA LOVNO VALNA LN Na A NA LN U < Preporuča veleč. svećenstvu priznato prvoklasne proizvode svojih radionica za paramente i kovinske predmete. Izvolite pravodobno naručiti za Uskrs barjake, baldakine i druge crkvene potrepštine. : ENA u popravak sve crkvene kovinske predmete te i popravljamo uz veoma umjerene cijene solidno i točno. a cij. želju šaljemo našu robu neobavezno na ogled. S odličnim poštovanjem ECCLESI govačke. vrpce o kao, karbon pap