Sua 2

Vid Vuletić Vukasović.

Grkve i oltari sv. Vlahu u Dubrovačkomu

Sveti je Vlaho bio odmah štovan iza svoje mu-
čeničke smrti kao svetitelj, najprije u Sebisti, onda
po svim zemljama u Europi, a Dubrovčani su ga iza-
brali za svoga zaštitnika oko god. 942., kad su Mle-
čići navalili da osvoje Grad na prevaru.

Harni su mu Dubrovčani sagradili crkvicu blizu
manastira koludrica sv. Klare na Placi (utočištu Du-
brovačkih vladičica, palćela), na lijevomu uglu vrata
od Pila, kad se izlazi iz grada. God. 1348. zavjeto-
vaše se radi kuge, da će zgraditi crkvu svomu parcu.
Kad se gradila, odlučit će god. 1356., da bi se uz
crkvu podigla /uža, te bi se u luči držali narodni sa-
stanci, a zdvora bila zeljarica za narod, biva prodaja.
U toj su uži propovjednici držali vlasteli katkada go-
vore (conciones) o gragjanskim dužnostima. i t. d.

Crkva sv. Vlaha bila je slična stolnoj Gospi, koju
je razorila irešnja god. 1667., te je sv. Vlaho zamije-
pivao stolnu crkvu do prvih godina XVIII. v. Na 25.
maja god. 1706., u ponedjelnik Rusalja izgori veličan-
stveni hram sv. Vlaha, a sam kip (bassoriljev) ostane
neoštećen, ali zaplanut.

Ovdje mi je opaziti, da je kip sv. Vlaha izvaljan
od domaćega zlatara, a to, po svoj prilici, za zavje-
tovnu manju crkvu, te je bio prenesen u divni hram
kao paladij Grada. Ovo je moje uvjerenje.

Dubrovčani nijesu mogli bez crkve svome po-
krovitelju, te god. 1707. arćibiskup Toma Skot postavi
temeljni kamen sadašnjem hramu, što ga zgradi Mlečić
Marin Groppelli, arhitekt, u stilu baroko. Hram je
dovršen god. 1715.

To potvrgjuje spomen-medalja.

Ovo je zborna crkva uz upravitelja i četiri kapelana.

* +.

Ovdje ću napomenuti dvije  zlamenite slike
u Dubrovniku.

Prvaje u crkvi OO. Dominikanaca, te je na_ oltaru
kod riznice. Slika je, uz druge svece Nikole Dubrov-
čanina. Sv. Vlaho drži sliku Grada, a zlamenita je, jer
je uslikan grad prije velike trešnje god. 1667.

Druga je slika veoma starija od spomenute. Sad
je u gimnaziji, a prije je bila isto, od pamtivijeka u
Dubrovačkim školama OO. Piarista poslije Jezuita.
Slika je XIII. v.

Dobro je da se fotografiše za svetkovinu sv. Vlaha,

   

  
 

 

jer je ovo dragulj u Dubrovačkoj ikonografiji.

Sval će biti izmegju prvih, kad se napiše
rasprava ,Sv. Vlaho u slici i u predaji“.

Druga je crkva: Svu. Vlaho na Gorici (izvan grada).
Zgradio je god. 1347. Benedikt Marina Gundule (Gun-
dulića) ravljena je god. 1472., a god. 1857. za
zavjet uz priloge iz temelja pregragjena i proširena.

e spomenuta crkvica sv. Vlaha na Gorici od

te je bogoljut nici češće pohagjaju kao
srgja, što je tu blizu, a osobito u prvu
svetkovine sv. Vlaha slavi se sv. Vlaho
njavu i divan pohod odličnih gragjana.
io hospicij koludrica trećega reda, ali
trešnja god. 1667.

f gli grad Dubrovačke Republike, ima crkvu
sv. Vlaha. Bila je god. 1346., oko god. 1403. ukrašena,
te je ista radi trešnje g. 1667. pala, ali je senat iznova
podigao. je crkva g. 1874. iz temelja podignuta,
na 29. juna g, 1886. biskup-književnik

  
 
 
 
  
  

 

Nova

a

  

Vodopić
Dubrovčani stekoše Stoni Rat od Dušana Silnoga
i od Bana Bosanskoga. Dušanu su plaćali petstotina
perpera. Olada se već slavi sv. Vlaho u Stonu i okolici.
U Pridvorju, u Konavlima, stanovao je knez, te
upravijao konavoskom župom. Tu je uz manastir Male
Braće crkva sv. Vlaha, a parokija je sv. Sergija i Baka.
: U Slanomu je župa sv. Vlaha, od g. 1407. a crkva
je sagragjena g. 1758., popravljena g. 1902.
ČEZNE OJ ENA S

eV AL
Ane a
VALA No NA NN Noa A DN om A

ECCLESIA

IE AE GE SOTER TT RTA

 

 

ZAVOD ZA CRKVENU UMJETNOST

=== LJUBLJANA ===

 

 

»NARODNA SVIJEST«

Babinopolje (Mljet). Već se spominje XV. v.
parokijalna crkvica sv. Vlaha. Postala je od crkve sv.
Pankracija, što je bila XI. v, pa se još sada vidi tloris,
biva ruševine.

Janjina (Rat). Matica je sv. Vlaha od pamtivijeka.
Parokijalna crkva zgraglena g. 1877., a posvećena od
biskupa Josipa Marčelića 2. jula 1905."

Cavtat. U crkvi Male Braće otar je posvećen sv.
Vlahu.

Orebići. Tu je bila 7rstenica, sijelo kapetana Du-
brovačke Republike, otar sv. Vlahu.

Luka Šipanjska. Spominje se otar sv. Vlaha.

Koločep (Kalamota). U crkvici sv. Aatuna Pad.
(do župničke crkve) u otaru slika sv. Vlaha. Slična je
sv. Vlahu na dinarima Dubr. Republike XIII. v.

Sugjuragi (Šipan). U Pakljenoj (u Benediktin-
skoj crkvi) slika sv. Vlaha (u otaru).

Trsteno. U drevnoj crkvici Gospi od Snijega u
otaru je slika sv. Viaha (uz ostale svece).

** I

Gdjegod je bio knežev dvor i sijelo, tu je sv.
Vlahu podignuta u prvo doba: crkva, a najmanje barem
otar. Ne spominiem sadašnje slike i kipove. Gdjegod
bi se nalazili Dubrovčani, izvan svoje države, tu bi imali
crkvicu ili lik Gospe i svoga parca, pa mi je spomenuti
Peru (u Carigradu), naseobine: Jedrenu, Sofiju, Beo-
grad, Novi Pazar, Prokuplje, Novo Brdo itd. Ne isti-
čem, radi prostora, lialiju i ostale strane, gdje su Du-
brovčani trgovali,

Sveti Vlaho, i po moru i po suhu, bio njihov gonja-
lon (barjaktar), a pred Bogom moćni parac (zaštitnik).

 

Narodna gatanja o SVETOM VLAHU (BlažU).

Koga grlo boli, da ne može slinu progutati moli
sv. Vlahu (Blažu) Guturašu tri Očenaša i tri Zdrave
Marije od glavobolje. Zagreb - Hrvatska.

Proti vratobolji na dan sv. Vlaha (Blaža) speku
pogačicu do sunca, metnu je na oltar, gdje se sv. misa
govori, a poslije daju bolesnome, da jede. — Dalmacija.

Na sv. Vlaha (Blaža) narod nosi u crkvu dvije
jabuke da ih svećenik blagoslovi. Zaboli li kada koga
grlo, tad se ova posvećena jabuka na žeravici ispeče i
njenim dimom protjera glavobolja. Dalmacija.

U crkvi se takogjer složivši unakrst svijeće, mole
Bogu, da oslobodi ljude od grlobolje. Sveti Vlaho
(Blaž) je zaštitnik protiv grlobolje. Sarajevo, Bosna.

Sv. Vlahu (Blažu) svetkuje se i posti se radi bo-
lesti grla. Guturaš se zove zato da se istakne kakva je
sveza izmegju njega i gutur4 u grlu ljudi. O sv. Vlahu
(sv. Blažu Guturašu) nije jasno kako je došao do toga
nadimka, kad se u lijeku izrijekom ističe bolest
grla“ grlobolja. Vinkovci, Slavonija.
Sveti Blaž pomaže kad tko ima groznicu. Slavonija.

Rudolf barun Maldini - Sarajevo.

Braća Damić

Zastupstvo u Gružu.
(Poslovnica kod g. Kap. Iva Hagjije)

Mamoprodiia ljena iz držao, rudnik

Skladište Zagrehačka Obala.

 

 

Ugljen za kućnu potrebu
dostavlja se u stan, a može
se kupiti i na skladištu.

Narudžbe se primaju i telefonski
na teleron br. 6. (47) a li

Br. 4 i&

Iz Dubrovačke povijesti.

Važnost Dubrovnika u historiji Slavena. P.
Skok, profesor romanske f lologije na zagrebačkom
sveučilištu u praškoj reviji ,Slavia“ i u praškoj reviji
,Le Monde Slave“ objavio je dio svoje konferencije,
koju je održao na Sorbonni u Parizu, o postanku
Dubrovnika i o njegovoj važnosti u prošlosti Slaven-
stva. Nakon što je dokumentima analizovao romansko-
slavensku simbiozu koja je nastala na ovom dijelu
jadrauske obale, naučno je izveo odnosne posljedice
za slavensku civilizaciju. Beogradska ,La Yougoslave“
u izvodu donosi ovo predavanje.

Najglasovitiji numizmatičar u Europi bio je
u svoje doba benediktinac dubrovčanin Anselmo Ban-
dur (1671—1742.). On je izdao u Parizu god. 1711.
kojigu o bizantinskim starinama, uz posebne numi-
zmatične tablica pod imenom: ,Imperium Orientale“ ;
a god. 1718. drugu pod imenom ,Numismata Impe-
ratorum Romanorum a Trajano Decio ad Palaeologos
Augastos“. (2 sv. in folio.) Interesantno je ispostaviti
da su najbolja numizmatičaa djela 18. vijeka ugledala
svijetlo tek nekoliko godina iza kako je štampana
prva knjiga našega Bandura. On je, kao prefekt gla-
sovite laurencijanske biblioteke u Firenci, sprovodio
svoj život stranom u sabiranju starinskih novaca, o-
ružja, posugja, palimpsesta itd, stranom pak radeći
oko svojih djela.

Dubrovnik i Bugari. U 17. broju zagrebačkoga
,Obzora“ od 23. ov. mj. napisao je Dr. Ivan Esih
zanimljiv članak pod naslovom ,Dubrovnik i njegovo
značenje za Bugare“. Tu je osvijetljen opsežan rad
inače slabo poznatoga Dubrovčanina Pavla Gjorgjiča
u korist oslobogjenja Bugarske od turskoga jarma.
Ovaj je Gjorgiić koncem XVI. vijeka živio dulje vre-
mena u Bugarskoj, te je imao i svoju kuću u Plov-
divu. God. 1595. poslao je memorandum sedmograd-
skomu knezu Sigismundu Batoriju, pozivljući ga, da
navali na Turke i tako oslobodi Bugarsku, a ujedno
zaštili sebe i svoju domovinu; Bugaii da će ga svim
silama pomoći. Jedan drugi Dubrovčanin, Sorkočević,
bio je Gjorgjiću u ovoj odvažnoj akciji desna ruka.
Batory je bio sklon da se odazove: ali do njegove
pomoći ipak nije došlo, pa su Bugari ostali osamljeni
i njihov je ustanak bio od Turaka krvavo ugušen. Nu
zato je živo nastojanje ove dvojice čestitih Dubrovčana
bilo od velika značenja za uzdržanje i razvitak naci-
jonalne ideje u Bugarskoj. Nekoliko bugarskih pisaca
hvali i veliča blagotvoran kulturni, socijalni i politički
upliv Dubrovnika na Bugare, megju njima i Bojan
Penev u svojemu dijelu ,Povijest nove bugarske knji-
ževnosti, Sofija 1930“. Oun rekapituliše svoja razma-
tranja u ove tri tačke: 1. Dubrovnik je svojom opsež-
nom trgovinom znatno doprinio materijalnom napretku
bugarskih gradova, osobito Plovdiva. — 2. Dubrovnik
je svoju visoku humanistićku kulturu prenašao u Bu-
garsku, koja se je tako i u duhovnom smislu pridi-
zala. — 3. Dubrovnik se je i na političkom polju
brinuo za južne Slavene (dakle i Bugare) i sve po-
duzimao, da od njih odvrati ili barem ublaži tursku silu.

 

HNJIGOVEŽNICA
10$. BAMBASEK | Druo

Dubrownik, Antuniska ul. 5.
Preporučuje svoju moderno uređenu
radionu privatnicima, društvima,

školama.

CIJENE UMJERENE.

uredima i

(21)

 

FRANZ - JOZEFOVA gorka voda
oživljuje brzo rad u stomaku i crijevima.

 

ROZO LN AAN NAN AAN
SOVRLNA LOVNO VALNA LN Na A NA LN U <

 

Preporuča veleč. svećenstvu priznato prvoklasne proizvode
svojih radionica za paramente i kovinske predmete.

Izvolite pravodobno naručiti za Uskrs barjake, baldakine
i druge crkvene potrepštine. :

ENA u popravak sve crkvene kovinske predmete te
i popravljamo uz veoma umjerene cijene solidno i točno.
a cij. želju šaljemo našu robu neobavezno na ogled.

S odličnim poštovanjem ECCLESI

   
 

govačke.

vrpce

o

kao, karbon pap