POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 6. Narodna Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — DUBROVNIK 10. Veljače 1932. Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — D Rukopisi se ne povraćaju. ibrovnik PAPIN DAN. Slavno vladajući Papa Sv. Otac Pijo XI. bio je kao kaidinal Ahil Ratti izabran za Petrova namjesnika 6. veljače 1922. Slijedeće Nedjelje 12. veljače bila je svečana tradicionalna Papina krunidba uz ove riječi : »Primi tiaru sa tri krune urešenu i znaj da si otac knezova i kraljeva, upravnik svijeta, namjesnik na zemlji našega Spasitelja Isukrsta, komu čest i slava u sve vijeke Amen“, Od tada vlada Pijo XI. Crkvom Božjom punih već 10 godina. Vlada mudro i odlučno. Sa Njegove papinske irokrune, tiare, blista sjaj kao sa nijedne druge kraljevske krune ma zemlji. Toliko je već kra- ljevskih kruna bačeno u prah i zaborav, a papinska tiara blista eto u sjaju upravo sunčanom. To je onaj božanski sjaj, pred kojim se pregiba svaka druga kruna zemaljska. Kako smo mi katolici sretni, da sto- jimo u tom božanskom sjaju papinske tiare ! Ovom je prigodom naš preuzvišeni biskup izdao ovu kolorednicu : U nedjelju dne 14 veljače o. god. svečano ćemo proslaviti desctu obljetnicu sretnog Pontifikata sv. Oca Pape Pija XI. Deset punih godina upravlja Pijo XI. mudro i sa puno očinske ljubavi kormilom katoličke Kristove Crkve te usrećuje čovječanstvo onim vrhu naravnim darovima, što su Mu od Krista Gospoda povjereni. U teškim današnjim vremenima Sv. Otac tješi, bodri, pomaže i jača, daje sve što može da dade veliko očinsko sice, prožeto Božanskom ljubavlju za stado Kristovo, za čitavo čovječanstvo a osobito za bijedne i zapuštene. Crkveno-vjerski i socijalno-karitativni rad velikog savremenog Pape Pija XI. podigao je danas Papinstvo do najvišeg ugleda u historiji. Vladari svijeta traže veze s Namjesnikom Kri- stovim na zemlji; uspavani katolički svijet se budi i tisuće se duša odazivlju na glas Kristovog Namjesnika pripravne i na najteže žrtve. I danas se dakle obisti- njuje ona divna i nepokolebiva riječ; ,72 si Petar, stijena, i na toj stijeni sagradit ću crkvu svoju i vrata poklena ne će je nadvladati“. Uzdignimo dakle u nedjelju pobožno naša srca dragom Bogu i molimo za čestit bitak i zdravlje sv. Oca Pape Pija XI. Stoga odredjujemo, da se u predvečerje same proslave naime 13. veljače imade svečanost obznaniti puku svečanom zvonjavom kroz četvrt sata. U našoj katedrali kao i svim župskim crkvama ima se po dovršenoj svečanoj misi i propovjedi, koja će biti u 10 sati pr. p. ispjevat pred izloženim Svetotajstvom ! »Tebe Boga Hvwalimo“ sa propisanim molitvama. Vjerska i katolička udruženja neka ovom prigodom po mogućnosti prirede svečane akademije i priredbe, a dobrovoljni doprinosi, neka se upotrebe za dobro- tivorne svrhe, a posebno za prehranu nezaposlenih radnika. U Dubrovniku se ovi prilozi imaju predati Dobrotvornom Odboru »Milosrgje“. Od Biskupskog Ordinarijata + JOSIP M. Bp. Braća Damić Zastupstvo u Gružu. (Poslovnica kod g. Kap. Iva Hagjije) Samoprodnja ndiena iz držao, rudniku Skladište Zagrebačka Obala. Ugljen za kućnu potrebu dostavlja se u stan, a može se kupiti i na skladištu. Narudžbe se primaju i telefonski na telefon br. 6. (47) ii Proslava svečanosti sv. Vlaha u Dubrovniku i vani. Tradicionalna crkveno-narodna svečanost sv. Vlaha obavila se je ove godine tačno po odregjenom pro- gramu, Lijepo vrijeme, krasni, vedti sunčani dani bez vjetra i studeni mnogo su doprinijeii, da je došao lijepi broj stranaca iz bliže i daljnje okolice. Pohvalno je, što je Dubrovačka Plovidba udijelila 60%, popusta na vožnjama prigodom ove svečanosti, te je omogu- ćilo, da dogju mnogi iz Splita, Korčule i sa poluotoka Pelješca. Šteta da ovo nije bilo malo prije oglašeno u javnosti. Prostor lista ne dopušta nam da se upuštamo u pojedine tačke ove ganutljive svečanosti. Ističemo samo da je rasvjeta bila ukusna; sa reflektorima bio je osvjetljen zvonik Male Braće i kupola katedrale. Pro- cesija bila je impozantna, veličanstvena. Istoj je sudje- lovalo preko 40 barjaka, 4 glazbe: cavtajska, sokolska, općinska i vojnička. Ganutljivo je bilo gledati kako uz ovogodišnje festanjule stupa i jubilarac festanjuo gospar Dr. Baldo Podić uz svog sina festanjula Dr. Mata. — Svečanoj poniifikalnoj Misi i procesiji pri- sustvovao je izaslanik bana podban g. M. Ivanišević sa pratnjom. Treba još istaknuti, da su se uz ostale stare barjake vigjeli i neki novi iz Konavala izragjeni u krasnom narodnom konavoskom vezu. Bilo im na čast, a drugima na izgled. Barjaktari i njihovi pratioci hvalili su se ovog puta, da su bili gospodski počašćeni, što služi na čast našim festanjulima. — Kroz trodnevlje kao kroz dane svečanosti crkva sv, Vlaha bila je pre- tjesna, tako da je bila prava gužva od maogobrojnog naroda a i naša katedrala bila je prepuna naroda za vrijeme svečanih vespera i pontifikala. Sa velikim za- nimanjem publika je slušala pohvalno slovo, koje je kroz tri večeri držao mp. O. Markolin Padovan. Razno- vrsni i birani komadi crkvenog pjevanja, koje je izvodio Pjev. crkv. zbor u katedrali i u crkvi sv. Vlaha zaslu- žuju opće priznanje i pohvalu, što služi na čast revnom vodstvu ovog našeg zbora i pjevačima. — Koncerat mlade cavtajske glazbe svakoga je ugodno iznenadio svojom preciznom izvedbom i dotjeranošću. Igra tombule bila je vrlo zanimiva i veoma dobro posjećena. Zgoditke su dobili siromašniji ljudi, što je svakomu bilo milo, a glazbe bi ih propratile veselim koračnicama. Po starom običaju u nedjelju u jutro bio je po- hod gradskih barjaka sv. Vlahu na Gorici uz brojnu četu lumbardijera sv. Vlaha iz grada i Gruža. Bilo bi puno bolje, kad bi se naši vrijedni lumbardijeri za ovu prigodu obukli u naša lijepa narodna odijela mjesto kojekakvih fantastičkih kostima itako sačinjavali jedin- stvenu četu na udivljenje strancima. Sv. Misu na Gorici služio je po običaju gruški parok preč. Dn Gjuro Krečak te preko iste održao lijepi redoljubni govor. Iz raznih mjesta primili smo opise ove svečanosti i van Dubrovnika, pak ih redom donosimo : U STONU: Kao što u svim mjestima na terito- riju bivše dubr, republike, tako i u Stonu slavi se svečanost sv. Vlaha osobitim slavljem, jer je i naša Matica posvećena Velikom Svecu. Svečancst je započela na Svijećnicu u 2 s. po p., preuzimanjem barjaka od Bratovštine Presvetog Sakramenta. U 4 s, bijaše ve- čenja u Svečevom hramu, a poslije iste grličanje. Poslije toga izvela je na trgu pred Svečevom crkvom vrlo uspjeli koncerat glazba ,, Jadranske Straže“ sa bi- ranim programom. Kasnije se razvila povorka sa glazbama Sokola i Jadranske Straže kroz grad, koji je plivao u moru svijetla, jer svi domovi bijahu krasno osvijetljeni, a ulice sa petromax lampama. U 8 s. bijaše svečana akademija u Sokolskom društvu. U rano jutro uz zvonjavu zvoma i gruvanje mu- žara sa tvrgjave ,Kaštio“ muzike obilaze gradom na uranak, U sedam sati počeše stizati barjaci iz čitave naše prostrane općine, Kasnije ulaze svi barjaci skupa u Svečev grad. To bijaše impozantni momenat a bijaše oko 40 barjaka. Svi barjaktari odjeveni u naše krasne narodne nošnje, ulaze u grad uz paljbu mužara i pištolja te pozdravljaju Svečev grad. Uz sviranja glazba bar- jaktari izvijaju barjacima i pozdravljaju općinu i Svečevu Crkvu koja bijaše ukusno okićena. Tačno u 10 s. počela je svečana služba Božja, koju je uz asistenciju još trojice svećenika obavio naš dični stonjanin Monsignor Don Miro Taljeran. Isti je održao poslije evangjelja krasnu propovijed, tako da su se mnoga lica or suzama radosnicama, a njegovi mu Stonjani harni za sve ono, što je za njih učinio. Poslije Božje razvila se prekrasna procesija u kojoj je lovalo preko 3000 duša. Pravi (riumf našem velik zaštitniku. U procesiji sudjelovaše i glazbe. Poslije podne razvio se je ples u svim društvima, kao i rodno kolo pod otvorenim nebom. Pri zapadu sun bijaše svečani otpraćaj barjaka, a ma večer rasv, povorka glazba oko građa. Zatim bijaše svečani ; priregjen od festanjula, koji je vanredno uspio. Da ova svečanost ovako veličanstveno prošla velika je zasluga naših dičnih festanjula gosp. Vlaha Buška not. kandid. i Draga Cvjetanović porez. činov., koji s neumorno i požrtvovno radili, da ova naša domoć narodna svečanost tako lijepo uspije, što im sl čast i diku, Sa pravom naši stari kažu, da se ov svečanosti ne spominju, i da misle, od kada je Ston utemeljen, da ovakvog slavlja na sv. Vlaha nije još bilo. Nek sv. Vlaho udijeli svoj blagoslov svima, ko su ma bilo na koji način potpomogli, da je ova sve čanost preko svakog očekivanja uspjela. Stonjanin. U JANJINI NA PELJEŠCU. Svečanost sv, Vlah: zaštitnika župe obavljena je najsvečanije osobito crkvi. Svakog mora zadiviti fini red u procesiji, ka ozbiljnost maroda. Preko mise pjevao je pjevački zi dosta ljepo tešku misu od Cantalucio, koja je donekle više koncertna negoli liturgijska kompozicija i traži veliki zbor. Inače je puna slatke melodije dapače odviše — mjestimice fali joj crkvene serioznosti, Čast pjevačima osobito poznatome g. kapelniku Čingriji, koji imadu tolikog zanosa i ljubavi, da se ne plaše naučiti tako komplicirane komade, osobito kad se radi za čast Božju i diku crkve. — Svaka čast na- šem dičnom i neumornom župniku Don Ivu Kinkel=, koji već 29 godina upravlja ovom župom kao dobri pastir stada svoga. K. NA GRUDI se je ove godine proslavio blagdan sv. Vlaha na osobiti način. Mp. Don Pavo Brajnović za prvi put imenovao je festanjule za ovu svečanost i to gg. Nika Bratoš, brata našeg načelnika i Iva P. Glavića. Kod naroda pobudio se je osobiti interes. Cijelo je mjesto bilo svečano iskićeno, a crkva prepuna naroda kao malo kada. Mnogo je doprinijelo i lijepo vrijeme, ali još više živa 1iječ našeg župnika, te je svak napeto slušao njegovu propovijed o životu sv. Vlaha. Slijedila je iza sv. Mise veličanstvena procesija preko cijele Grude uz pratnju mužara. Na koncu je bio blagoslov, a svak je bio razdragan, da se je ova svečanost tako lijepo proslavila što služi na čast našem zauzetnom župniku kao i gg. festanjulima. LUKA ŠIPANJSKA. Čitajući članak g. V. Vuletić Vukasović u vašem listu br. 4—5., smatram umjesno da dadem ovo: U našem mjestu, u predjelu Senj, nalaze se i sada ruševine starinske crkvice sv. Vlaha, koju u našem mjestu narod zove pod imenom sveti Vlasi. Po na- rodnoj predaji ta je crkvica još prije trešnje 1667 postala neuporabiva za službu, dočim drugo se o njoj nezna. Na putu od Luke do Sugjurgja na lijepom po- ložaju nalazi se knežev dvor, te vrhu vrata predvorja nalazi se kip sv. Vlaha. U crkvi matici, kao i u svim župama Dubrovačke Republike, ima starinska slika sv. Vlaha, koja se na Svečev dan, na velikom oltaru osobitim načinom štuje. Ovo dodavam da se vidi, da se još i sada, kod nas uzdrži bogoljubnost prama velikom svecu i Du- brovačkom braniielju. PB. S U SPLITU. Proslava je započela svetom misom u crkvi svetog Dominika, kojoj je prisustvovao vrlo lijep broj Dubrovčana. Pjevačko društvo Sv. Cecilija pjevalo je četveroglasnu Giitlerovu misu vrlo lijepo. Na večer je u Hotelu Slavija g. Jozevića priregjena zajedniška večera, koja je protekla u najljepšem raspo-