POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 6.

Narodna

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. —

DUBROVNIK 10. Veljače 1932.

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — D
Rukopisi se ne povraćaju.

ibrovnik

 

PAPIN DAN.

Slavno vladajući Papa Sv. Otac Pijo XI. bio je
kao kaidinal Ahil Ratti izabran za Petrova namjesnika
6. veljače 1922. Slijedeće Nedjelje 12. veljače bila je
svečana tradicionalna Papina krunidba uz ove riječi :
»Primi tiaru sa tri krune urešenu i znaj da si otac
knezova i kraljeva, upravnik svijeta, namjesnik na
zemlji našega Spasitelja Isukrsta, komu čest i slava u
sve vijeke Amen“,

Od tada vlada Pijo XI. Crkvom Božjom punih
već 10 godina. Vlada mudro i odlučno. Sa Njegove
papinske irokrune, tiare, blista sjaj kao sa nijedne
druge kraljevske krune ma zemlji. Toliko je već kra-
ljevskih kruna bačeno u prah i zaborav, a papinska
tiara blista eto u sjaju upravo sunčanom. To je onaj
božanski sjaj, pred kojim se pregiba svaka druga
kruna zemaljska. Kako smo mi katolici sretni, da sto-
jimo u tom božanskom sjaju papinske tiare !

Ovom je prigodom naš preuzvišeni biskup izdao
ovu kolorednicu :

U nedjelju dne 14 veljače o. god. svečano ćemo
proslaviti desctu obljetnicu sretnog Pontifikata sv. Oca
Pape Pija XI.

Deset punih godina upravlja Pijo XI. mudro i
sa puno očinske ljubavi kormilom katoličke Kristove
Crkve te usrećuje čovječanstvo onim vrhu naravnim
darovima, što su Mu od Krista Gospoda povjereni. U
teškim današnjim vremenima Sv. Otac tješi, bodri,
pomaže i jača, daje sve što može da dade veliko
očinsko sice, prožeto Božanskom ljubavlju za stado
Kristovo, za čitavo čovječanstvo a osobito za bijedne
i zapuštene. Crkveno-vjerski i socijalno-karitativni rad
velikog savremenog Pape Pija XI. podigao je danas
Papinstvo do najvišeg ugleda u historiji.

Vladari svijeta traže veze s Namjesnikom Kri-
stovim na zemlji; uspavani katolički svijet se budi i
tisuće se duša odazivlju na glas Kristovog Namjesnika
pripravne i na najteže žrtve. I danas se dakle obisti-
njuje ona divna i nepokolebiva riječ; ,72 si Petar,
stijena, i na toj stijeni sagradit ću crkvu svoju i
vrata poklena ne će je nadvladati“. Uzdignimo dakle
u nedjelju pobožno naša srca dragom Bogu i molimo
za čestit bitak i zdravlje sv. Oca Pape Pija XI.

Stoga odredjujemo, da se u predvečerje same
proslave naime 13. veljače imade svečanost obznaniti
puku svečanom zvonjavom kroz četvrt sata. U našoj
katedrali kao i svim župskim crkvama ima se po
dovršenoj svečanoj misi i propovjedi, koja će biti u
10 sati pr. p. ispjevat pred izloženim Svetotajstvom !
»Tebe Boga Hvwalimo“ sa propisanim molitvama.
Vjerska i katolička udruženja neka ovom prigodom
po mogućnosti prirede svečane akademije i priredbe,
a dobrovoljni doprinosi, neka se upotrebe za dobro-
tivorne svrhe, a posebno za prehranu nezaposlenih
radnika. U Dubrovniku se ovi prilozi imaju predati
Dobrotvornom Odboru »Milosrgje“.

Od Biskupskog Ordinarijata
+ JOSIP M. Bp.

Braća Damić

Zastupstvo u Gružu.

(Poslovnica kod g. Kap. Iva Hagjije)

Samoprodnja ndiena iz držao, rudniku

Skladište Zagrebačka Obala.
Ugljen za kućnu potrebu
dostavlja se u stan, a može
se kupiti i na skladištu.

Narudžbe se primaju i telefonski
na telefon br. 6. (47) ii

 

Proslava svečanosti sv. Vlaha u Dubrovniku i vani.

Tradicionalna crkveno-narodna svečanost sv. Vlaha
obavila se je ove godine tačno po odregjenom pro-
gramu, Lijepo vrijeme, krasni, vedti sunčani dani bez
vjetra i studeni mnogo su doprinijeii, da je došao
lijepi broj stranaca iz bliže i daljnje okolice. Pohvalno
je, što je Dubrovačka Plovidba udijelila 60%, popusta
na vožnjama prigodom ove svečanosti, te je omogu-
ćilo, da dogju mnogi iz Splita, Korčule i sa poluotoka
Pelješca. Šteta da ovo nije bilo malo prije oglašeno u
javnosti.

Prostor lista ne dopušta nam da se upuštamo u
pojedine tačke ove ganutljive svečanosti. Ističemo samo
da je rasvjeta bila ukusna; sa reflektorima bio je
osvjetljen zvonik Male Braće i kupola katedrale. Pro-
cesija bila je impozantna, veličanstvena. Istoj je sudje-
lovalo preko 40 barjaka, 4 glazbe: cavtajska, sokolska,
općinska i vojnička. Ganutljivo je bilo gledati kako
uz ovogodišnje festanjule stupa i jubilarac festanjuo
gospar Dr. Baldo Podić uz svog sina festanjula Dr.
Mata. — Svečanoj poniifikalnoj Misi i procesiji pri-
sustvovao je izaslanik bana podban g. M. Ivanišević
sa pratnjom. Treba još istaknuti, da su se uz ostale
stare barjake vigjeli i neki novi iz Konavala izragjeni
u krasnom narodnom konavoskom vezu. Bilo im na
čast, a drugima na izgled. Barjaktari i njihovi pratioci
hvalili su se ovog puta, da su bili gospodski počašćeni,
što služi na čast našim festanjulima. — Kroz trodnevlje
kao kroz dane svečanosti crkva sv, Vlaha bila je pre-
tjesna, tako da je bila prava gužva od maogobrojnog
naroda a i naša katedrala bila je prepuna naroda za
vrijeme svečanih vespera i pontifikala. Sa velikim za-
nimanjem publika je slušala pohvalno slovo, koje je
kroz tri večeri držao mp. O. Markolin Padovan. Razno-
vrsni i birani komadi crkvenog pjevanja, koje je izvodio
Pjev. crkv. zbor u katedrali i u crkvi sv. Vlaha zaslu-
žuju opće priznanje i pohvalu, što služi na čast revnom
vodstvu ovog našeg zbora i pjevačima. —  Koncerat
mlade cavtajske glazbe svakoga je ugodno iznenadio
svojom preciznom izvedbom i dotjeranošću.

Igra tombule bila je vrlo zanimiva i veoma dobro
posjećena. Zgoditke su dobili siromašniji ljudi, što je
svakomu bilo milo, a glazbe bi ih propratile veselim
koračnicama.

Po starom običaju u nedjelju u jutro bio je po-
hod gradskih barjaka sv. Vlahu na Gorici uz brojnu
četu lumbardijera sv. Vlaha iz grada i Gruža. Bilo bi
puno bolje, kad bi se naši vrijedni lumbardijeri za ovu
prigodu obukli u naša lijepa narodna odijela mjesto
kojekakvih fantastičkih kostima itako sačinjavali jedin-
stvenu četu na udivljenje strancima. Sv. Misu na Gorici
služio je po običaju gruški parok preč. Dn Gjuro
Krečak te preko iste održao lijepi redoljubni govor.

Iz raznih mjesta primili smo opise ove svečanosti
i van Dubrovnika, pak ih redom donosimo :

U STONU: Kao što u svim mjestima na terito-
riju bivše dubr, republike, tako i u Stonu slavi se
svečanost sv. Vlaha osobitim slavljem, jer je i naša
Matica posvećena Velikom Svecu. Svečancst je započela
na Svijećnicu u 2 s. po p., preuzimanjem barjaka od
Bratovštine Presvetog Sakramenta. U 4 s, bijaše ve-
čenja u Svečevom hramu, a poslije iste grličanje.
Poslije toga izvela je na trgu pred Svečevom crkvom
vrlo uspjeli koncerat glazba ,, Jadranske Straže“ sa bi-
ranim programom. Kasnije se razvila povorka sa
glazbama Sokola i Jadranske Straže kroz grad, koji je
plivao u moru svijetla, jer svi domovi bijahu krasno
osvijetljeni, a ulice sa petromax lampama. U 8 s. bijaše
svečana akademija u Sokolskom društvu.

U rano jutro uz zvonjavu zvoma i gruvanje mu-
žara sa tvrgjave ,Kaštio“ muzike obilaze gradom na
uranak, U sedam sati počeše stizati barjaci iz čitave
naše prostrane općine, Kasnije ulaze svi barjaci skupa
u Svečev grad. To bijaše impozantni momenat a bijaše
oko 40 barjaka. Svi barjaktari odjeveni u naše krasne
narodne nošnje, ulaze u grad uz paljbu mužara i pištolja
te pozdravljaju Svečev grad. Uz sviranja glazba bar-
jaktari izvijaju barjacima i pozdravljaju općinu i Svečevu
Crkvu koja bijaše ukusno okićena. Tačno u 10 s. počela
je svečana služba Božja, koju je uz asistenciju još

trojice svećenika obavio naš dični stonjanin Monsignor
Don Miro Taljeran. Isti je održao poslije evangjelja
krasnu propovijed, tako da su se mnoga lica or
suzama radosnicama, a njegovi mu Stonjani
harni za sve ono, što je za njih učinio. Poslije
Božje razvila se prekrasna procesija u kojoj je
lovalo preko 3000 duša. Pravi (riumf našem velik
zaštitniku. U procesiji sudjelovaše i glazbe. Poslije
podne razvio se je ples u svim društvima, kao i
rodno kolo pod otvorenim nebom. Pri zapadu sun
bijaše svečani otpraćaj barjaka, a ma večer rasv,
povorka glazba oko građa. Zatim bijaše svečani ;
priregjen od festanjula, koji je vanredno uspio. Da

 
 
  
 
   

ova svečanost ovako veličanstveno prošla velika je
zasluga naših dičnih festanjula gosp. Vlaha Buška
not. kandid. i Draga Cvjetanović porez. činov., koji s

  
  
  

neumorno i požrtvovno radili, da ova naša domoć
narodna svečanost tako lijepo uspije, što im sl
čast i diku, Sa pravom naši stari kažu, da se ov
svečanosti ne spominju, i da misle, od kada je Ston
utemeljen, da ovakvog slavlja na sv. Vlaha nije još
bilo. Nek sv. Vlaho udijeli svoj blagoslov svima, ko
su ma bilo na koji način potpomogli, da je ova sve
čanost preko svakog očekivanja uspjela. Stonjanin.

U JANJINI NA PELJEŠCU. Svečanost sv, Vlah:
zaštitnika župe obavljena je najsvečanije osobito
crkvi. Svakog mora zadiviti fini red u procesiji, ka
ozbiljnost maroda. Preko mise pjevao je pjevački zi
dosta ljepo tešku misu od Cantalucio, koja je donekle
više koncertna negoli liturgijska kompozicija i traži
veliki zbor. Inače je puna slatke melodije dapače odviše
— mjestimice fali joj crkvene serioznosti,

Čast pjevačima osobito poznatome g. kapelniku
Čingriji, koji imadu tolikog zanosa i ljubavi, da se ne
plaše naučiti tako komplicirane komade, osobito kad
se radi za čast Božju i diku crkve. — Svaka čast na-
šem dičnom i neumornom župniku Don Ivu Kinkel=,
koji već 29 godina upravlja ovom župom kao dobri
pastir stada svoga. K.

NA GRUDI se je ove godine proslavio blagdan
sv. Vlaha na osobiti način. Mp. Don Pavo Brajnović
za prvi put imenovao je festanjule za ovu svečanost i
to gg. Nika Bratoš, brata našeg načelnika i Iva P.
Glavića. Kod naroda pobudio se je osobiti interes.
Cijelo je mjesto bilo svečano iskićeno, a crkva prepuna
naroda kao malo kada. Mnogo je doprinijelo i lijepo
vrijeme, ali još više živa 1iječ našeg župnika, te je
svak napeto slušao njegovu propovijed o životu sv.
Vlaha. Slijedila je iza sv. Mise veličanstvena procesija
preko cijele Grude uz pratnju mužara. Na koncu je
bio blagoslov, a svak je bio razdragan, da se je ova
svečanost tako lijepo proslavila što služi na čast našem
zauzetnom župniku kao i gg. festanjulima.

LUKA ŠIPANJSKA. Čitajući članak g. V. Vuletić
Vukasović u vašem listu br. 4—5., smatram umjesno
da dadem ovo:

U našem mjestu, u predjelu Senj, nalaze se i sada
ruševine starinske crkvice sv. Vlaha, koju u našem
mjestu narod zove pod imenom sveti Vlasi. Po na-
rodnoj predaji ta je crkvica još prije trešnje 1667 postala
neuporabiva za službu, dočim drugo se o njoj nezna.

Na putu od Luke do Sugjurgja na lijepom po-
ložaju nalazi se knežev dvor, te vrhu vrata predvorja
nalazi se kip sv. Vlaha.

U crkvi matici, kao i u svim župama Dubrovačke
Republike, ima starinska slika sv. Vlaha, koja se na
Svečev dan, na velikom oltaru osobitim načinom štuje.

Ovo dodavam da se vidi, da se još i sada, kod
nas uzdrži bogoljubnost prama velikom svecu i Du-
brovačkom braniielju. PB. S

U SPLITU. Proslava je započela svetom misom
u crkvi svetog Dominika, kojoj je prisustvovao vrlo
lijep broj Dubrovčana. Pjevačko društvo Sv. Cecilija
pjevalo je četveroglasnu Giitlerovu misu vrlo lijepo.
Na večer je u Hotelu Slavija g. Jozevića priregjena
zajedniška večera, koja je protekla u najljepšem raspo-