POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — DUBROVNIK _17. Veljače 19832. "ovi God. XIV. dna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Naš Općinski predračun. Protiv općeg očekivanja u budgetu naše općine za ovu godinu nema ni prave štednje u rashodima ni snižavanja opterećenja gradjana u općinskim prire- zima i nametima, uza sve što je ministar finansija u svom ekspozeu naglasio, da se fiskalna opterećenja samo upravnih tijela u novim budgetima snize do krajnjih granica mogućnosti. Donosimo ovo par redaka, da na vrijeme upo- zorimo nadležne na neke manjkavosti predračuna općine Dubrovačke. Nerealnost budgetiranja u našem općinskom pre- dračunu vidimo već u prvoj stavci rashoda, u sumi Dim. 15.000. za ekvivalent. Prema svoti Din. 15.000.- predračunatoj u tu svrhu, iznosila bi vrijednost općinskih nekretnina samo Din. 3.750.000. Medjutim sama općina prijavljuje vrijednost svih svojih mekretnina sa circa 33 mil. din., pa bi prema tome imala da plati Din. 132.000 za ovu a circa još toliko za prošlu godinu, dakle ukupno oko Dinara 250.000.- I sad nastaje pi- tanje odakle će se pokriti ta taksa u iznosu od četvrt mil. dim, kad je zato predračunato samo D. 15.000. ? Nadalje tvrdimo, da novi budget naše općine predstavlja faktično opterećenje gradjana za preko 615.000 dinara više nego li prošle godine, makar se u ekspozeu tvrdi, da je novi budget manji od lanjskog za Din. 1,443.909.- U budgetu naime za 1931 godinu imamo prihod od kuluka u iznosu Din. 486.000., dočim novi budget mema toga priheda, makar će se i taj teret i ove godine plaćati. Na taj način je budget za ovu godinu ispao za circa pola milijona dinara manji od lanjskoga, ali samo prividno manji, jer da se je i suma od kuluka unijela u novi budget, kao i u prošli, tad bi i ovaj budget bio za odnosnu sumu veći. Prema tome bi novi budget ispao samo za circa 1 mil. din. manji od lanjskog, ali i to je samo pri- vidno, jer novi budget doista nosi u sebi jedan teret, koji je za Din. 615.000 veći od prošlogodišnjeg. Faktični tereti za gradjanstvo t. j, takse (na sta- wove, trgarinu, obrt, table, trošarinu i uvoz te javno tlo) kao i nameti (općinski prirezi na tečevinu, kuća- rinu i ostale poreze te vatrograsni prirez), ne računa- jući ostale takse (na strance, auta, zabave, tramway i t. d.), iznosiće ove godine ukupno Din. 5,490 000., dočim su prošle godine iznosili samo Din. 5,120.000. a to znači da će se ove godine platiti iz tih naslova za Din. 370.000 više nego li lani. K tome dolazi još svota Din, 244.240., koju će vodovod i Električna centrala imati da plate ove godine u ime kamata na investi- cioni zajam više nego li lani, a da nema tog tereta mi bismo mogli imati vodu po blizu 2 din. kubik, a struju po Din. 4.50 kw sat, To je dakle teret, koji pada skoro na sve gradjane i kad se taj doda gornjoj svoti D. 370,000., dobijamo ukupnu sumu D. 615.000, za koju će gradjanstvo faktično biti ove godine više opterećeno nego li lani. Od tih općinskih prihoda (cca Din 5,500.000) ide ravno 14 ma plate i mirovine činovnika i to samo općinskih a posebno dolaze izdaci za namještenike vodovoda i elektrike te za ljekare i primalje, muzejske čuvare i pometače, Kod duga od 40 mil, din. i sa preko 3 milijuna dinara godišnjih kamata, to su nepodnosivi tereti. Još strašniju sliku prikazuju ti izdaci, kad se vidi kako oni od godine u godinu rastu ovo par zadnjih godina. Godine 1926 bilo je svega skupa za personal, bez elektrike i vodovoda, Din. 774.000 izda- taka. Ti izdaci su porasli do godine 1929 za 150.000 dinara, dočim od 1929 do danas izdaci za personal su porasli za čitavih 558.000 dinara i to bez troškova za uzdržavanje policije i bez onih za personal vodo- voda i elektrike, gdje imade 49 namještenika sa ukupno Dinara 953.120,- godišnje, Sveukupno imamo dakle 116 činovnika i drugih namještenika, za koje općina plaća Din. 2,070.517.- godišnje. Troškovi za nauk iznosili su godine 1929 Din. 250.000 a za ovu godinu su ti troškovi povišeni ma Din. 773.000 i od toga nema ni najmanje svote, kojom bi se moglo spasiti našu djecu iz jedne jame, u kojoj općinska uprava već nekoliko godina drži jedan razred osnovne škole u Gružu. Godine 1929 je izdato za popravak puteva Din. 1,125.000 a u budgetu za ovu godinu imamo za gradnje puteva samo D. 272.000, dočim D. 250.000 apsorbira općinska kavana, a javni zahodi D. 150.000. Troškovi za redarstvo iznosili su godine 1926 Din. 318.000 godine 1929 Din. 346.000, a za godine 1931 je pred- vidjeno Din. 584.000. Troškovi za vatrogasce iznose Dinara 132.400, (prošle godine samo Din. 58.000.), dočim općina na- meće kućevlasnicima iz toga maslova teret u iznosu Din. 323.780., dakle 20% na kućarinu, dočim bi bilo dovoljno i samih 10%. Za javnu rasvjetu se troškovi od 1929 do sada povisuju za Din. 224 000. Općinski prirezi su povišeni od prošle na ovu godinu za Din. 493.000 i to sve na teret kućevlasnika, koji su time opterećeni za 28 % više nego li lani. Kuda na ovaj način idemo, ne trebamo ni da se pitamo. I kako će se općina prevariti u predvidjanju tih prihoda, ako nadležni odobre ovaj budgetski predlog, to najbolje vidimo iz predloga državnog budgeta. Baza za općinske namete, prireze na tečevinu, kućarinu i ostale poreze;?kao i za vatrogasni prirez, je državni osnovni porez po svim tim poreskim oblicima. I, dok vidimo, da je država vodila računa o oslabljenju po- reske snage čitavog maroda, pa u svom predlogu budgeta predvidja prihode od tečevine za 20 milijona manje od lani, a za skcro 97 mil. din. manje nego što je bilo lani naplaćeno. i dok država predvidja, da će joj prihod od poreza nma' rente“ biti-za 25 odn. 37 mil. dinara slabiji nego li lani, i napokon, dok predlog državnog budgeta ima za 80,000.000 din. manje nego li lanjski budget od društvenog poreza odm. za 221 mil. din. manje nego li je lani bilo naplaćeno, sve to kao da se ne tiče naše općine, Kao da joj nije poznato kako je nazadovao promet stranaca, kako nema ni uvoza ni izvoza u našoj luci, kako su se smanjili ulošci kod novčanih zavoda i kako se je zbog privredne krize smanjila aktivnost svih preduzeća pedložnih društvenom porezu. Naš općinski budget najviše računa na prihod od prireza na kućarinu i uzima kao osnovicu prošlo- godišnje oporezovanje a pri tome gubi s vida što je svakome poznato, t. j. da je prošle godine u Dubro- vniku poreska osnovica kućarine bila za 25 do 50% previsoko ccijenjena, što je izazvalo u Gradu bezbroj Žalba, tako da će se ta osnovica morati sniziti, Pa i ako se u državnom budgetu ne predlaže niži prihod od kućarine negoli lani, nema dvojbe, da će se u samom Dubrovniku ta osnovica sniziti. Tako, zatvarajući oči, pred faktima, koji nas biju, pred krizom, u kojoj se gušimo, općina je sastavila svoj nerealni budget, A ne poprave li nadležni tu pogrešku i ne bude li se pri odobravanju ovog općinskog budgeta konsekventno sprovodilo načelo kraljevske vlade t. j.: realno budgetiranje i štednja i ne počne li se štediti u prvom redu na personalnim izdacima, neće nam drugo preostati nego li da počnemo prodavati gradske zidine, jer gradjanstvo nemcže da snosi ova- kove terete; e Dr. B. Maričić. Za obranu Stona — vojnički znakovi. — Bilo je godine 1371. na 7. juna, kada je Nikola pl. G.orgjić- Kaboga, knez dubrovački, suglasno sa Malim Vijećem zapovijedio Ratku pl. Basellu, da odmah otputuje na Lopud i tu smjesta popiše sve muške sposobne za oružje i za ikoju obranu. Neka zatim strcgo naredi odabranima, da ne smiju ponipošto kamogod otploviti s otoka, već da pripravni čekaju zapovijed, da skupa s njime otputuju na obranu ugroženom Stonu. Knez dalje objašnjuje Ratku pl. Basellu, da će mu on javiti odlazak u Ston pismeno po posebnom poslaniku, ali pošto bi mogao biti slučaj, da mu ne bude mogao tako javiti, upućuje ga zato na znakove dima i ognja, što će mu biti kao zapovijed bezovlačnog polaska u Ston. Naregjiva mu zato knez, da netom stigne na Lopud, postavi odmah na najviše brdo otoka stražu, koja će morati budno gledati, da li će po danu opa- ziti dim na više mjesta na brdu stonske straže ili na brdu Šipana ili na onom svetoga Srgja poviše Dubrov- nika. Kad to ne bi bilo po danu, neka straža gleda onda po noći, da li će ugledati oganj, gdje gori ma više mjesta jednoga od već spomenutih brda. Netom straža spazi to, neka ga odmah dogje izvijestiti, da tako bezodvlačno otputuje u Ston sa spomenutim voja- cima. Dok mu knez dakle ne javi odnosno na jedan ili drugi način, neka se on ponipošto ne odalečuje s Lo- puda. — Dva slična povjerenstva sa istim naredbama i uputama bila su poslata: jedno na Šipan sa Jakobom pl. Prodanello, a drugo na Koločep sa Lovisijem pl, Gjorgjićem. — (Iz ,Monumenta sp. H. SI. M. volumen XXVIII. — Monumenta Ragusina - Libri Reformationum. Tomus IV. Zegabriae 1896. str. 84.) Vladislav Vukšić, sin Stjepana Hercega, kneza Bosne, bježeći godine 1464. ispred Turaka, bio se je nastanio sa svojom obitelji na Koločepu. Nakon krat- kog vremena bila je njegova obitelj primljena u Dubrovnik, ali njega nije htio primiti Senat iz obzira prama Turcima, već mu je dozvolio, da se po volji nastani na kojem od tri dubrovačka otoka maime Koločep, Lopud i Šipan. Tako piše Ivan Gundulić, (Monumenta sp. H. Slav. M. volumen XXV. Scriptores. Volumen II. Chronaca Ragusina Juri Resti item Joannis Gundulae. Zagabriae 1893. Str. 371.) Mornar dubrovačke Republike. — Dubrovački je mornar u domovini uživao ne mali ugled osobito u neka doba godine, kada su svi pogledi bili na obraćeni. Ako se je ord m. pr. povratio s brodom na dan Uskrsa ili u oči Božića, to je bila velika domaća radost; bilo je narodno veselje. Neka se pomisli na ona vremena, u kojim je religija bila temelj svakoga pothvata, pak će se vidjeti brojan narod sakupljen na Žalu, da uživa prizor brodova, koji su se borili s ele- mentom, da postignu neznatnu nsgrađu odregjenu od državnog erara onomu, koji se prvi bude usidrio na domaćem sidrištu. Drugi prizor ne manje privlačiv, što ga je domaća mornarica pružala dubrovčanima, bijaše obred badnjska (Ceppum). Svi pomorci, ne isključivši kapetana, koji bi se one večeri nalazili u luci, imali su da ga sve- čano odnesu u Dvor, te da ga uz obične kolende nalože na veliko ognjište Kneza, od kojega bi u zamjenu primali čašu vina i dvije perpere za kolende, To ipak nije bio jedini dar ponugjen dubrovačkim mornarima na božićnu večer: Uprava skladišta soli darivaše svakomu od njih druge dvije perpere, a dvije primahu od blagajne stolne crkve. Ti su darovi bili malena počast zahvalnosti, koju su država, trgovina i crkva htjeli, da iskažu stališu, od kojega su proizlazile velike koristi. (Izvagjeno iz knjige: ,Velle instituzione maritime e sanitarie delia Republica di Ragusa. — Inf rmazione storica documentata del Prof. Giuseppe Gelcich. Trieste 1882.“) O dušnostima brodova pod Republikom dubro- gačkom. Dubrovački i mletački brodovi, a tako isto oni iz Ancone, Bari, Termoli, Barlette, Sipunta, Ortone, Moifette, lovenacia, Bestice, Sinigalije i Fana, koje su bile uzajamno usporegjeni sa dubrovačkim, uživali su oprost pristojbe za boravak u luci i za brodski uregjaj ; ali su naprotiv morali, da plate neke male doprinose knezu, biskupu, stvlnoj crkvi i njezinom zakristijanu, (koji je bio svećenik). : Doprinosi isplaćeni od mornarice biskupu i za- kristijanu Stolne crkve odregjivali su se na taj način, da je prvi primao dvostruko od drugoga, nu ipak uz uvjet, da je sakristijan morao u zamjenu dati dupljere (voštanice) za rasvjetu pri večerama, koje bi tijekom godine priregjivali na brodovima kapetani ili posada. (Izvagjeno iz knjige: ,Delle insfituzione maritime e sanitarie della Republ:ca di Ragusa. — Informazione storica documentata del Prof, Giuseppe Gelcich. Trieste 1882. Vicko Lisičar. ITO pasta za zube je najbolja.