POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — DUBROVNIK 24. Veljače 1932. ne God. XIV. dna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun PI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Papin apel za mir. Sv. Otac Papa Pijo XI. celebrirao je na 10-go- dišnjicu svoga vladanja svečanu sv. misu za svjetski mir. Njegov govor i tok mise emitirala je vatikanska radio stanica na kratkom valu, a velike svjetske stanice prenosile su kontinentima riječi Sv. Oca. Sv. Otac je rekao preko radia : Svidilo se Božanskoj Dobroti i Milosrgju da nas je dovela još jedamput, poslije desete godine ponti- iikata, k ovoj godišnjici, koju vaše prisustvo i pobožno vladanje Nama čine još svečanijim i utješljivijim, slat- kim i dragocjenim olakšanjem ogromnc g tereta milosti i odgovornosti prema Bogu i prema ljudima nakon ovog navršenog decenija. [| udesila je Božanska Pro- vidnost da se sve ovo zbuđe u času opće tjeskobe, u času tako teških patnja za mase naroda, u času teških briga za njihove upravljače, u vrijeme tako tjeskobne potrage za mirom i sredstvima, koji bi ga mogli osi- gurati, Znamo da uprav zbog susreta s takvim prilikama mnogi Naši sinovi velike katoličke obitelji, dapače, cijele ljudske obitelji, žele čuti i oni s dalekih valova zemaljskih, kao i vi, koji ste tako blizu, glas Oca, i dobiti od Kristovog N&smjesnika jednu svijetlu i ohra- brujuću riječ. Presveta Bezgrešna Djevica, koje smo jučer slavili blagoslovljeno ukazanje u Lourdesu, ma- dahnula Nas je, da udovoljimo pobožnoj želji, pozi- vajući sve, blize i daleke, da se obrate molbom Bogu, Stvoritelju, Gospodinu i Vrhovnom Upravljaču svijeta i naroda, sjećajući se i oplakujući u duhu pokajanja naše grijehe koje izazivlju božansku pravdu, prikazu- jući naše bolove Njegovom beskrajnom Milosrgju, Njemu i Njegovim nadahnućima tražeći onaj mir i ona sredstva za nj, koja izgledaju kao da bježe ispred traženja ljudi. , , Pozivamo Vas da to učinite s istim riječima, koje nam u svetoj liturgiji sveta Crkva, neusporediva Uči- teljica molitava stavlja u usta i u srce, te preporučuje našem razmišljanju. Molimo, dakle, u savršenom jedinstvu pameti i srdaca — ovaj mir prvi i najpotrebitiji — molimo, Oremus ! Ko je otkrio Mont-Everest ?* Pravo ime Mont Eerestu, tome najvišem vrhuncu svijeta u Tibetu, jest Čomo-/ungma, a znači u tibet- skom jeziku božica, majka gora. To je iza 70 godina ieške muke napokon uspjelo ustanoviti engleskoj ekspediciji od g. 1921. A je li baš istina, da je ta ekspedicija našla to ime prva? Knjige su doduše engleske pune slave i veličanja nad otkrivenim Mont-Everestom, a ipak Čomo-lungma bio je otkriven već godine 1717! — Od koga? — Od misionara Jezuite, koji je proputovavši Tibet, prvi izradio zemljopis te zemlje u Pekingu, i na toj zemljo- pisnoj karti, koia je 1733 štampana u Parizu nalazimo za brdo Mont Everest ime Čomo-lungma. To potvrgjuje i glasoviti prirodoznanac Sven He- din, Švegjanin protestant, u svome djelu Mont Everest, Moji na jednom mjestu te knjige piše ovo: ,Sasvim je neispravno, da je engleski pukovnik E-erest, koji je izvagjao mjerenje i po kome se nazvao Mont E -erest, otkrio to brdo. Nije mi nakana, da mu vmanjim tu slavu ili pače, da bih ga htio lišiti te časti; aline mogu drugo već da iznesem istinu na. javu, da je Mont- Everest nagjen već u zemljopisnoj karti, što ju je izra- dio francuski Jezuit u Pekingu 1717, i to pod pravim imenom Čomo-lungma, Ove sv zemljopisne ka'te tiskane u Parizu i izdane ged, 1773.“ — I nastavlja dalje: ,... i kad već u Londonu toliko slave ovu ekspediciju, bilo bi lijepo, da se sjete i onih, koji su prije 200 godina prošli istim potem. Istina, ne da se popnu na najviše vrhunce gora, već svetom nakanom da propovijedaju Evangjelje u Tibetu...“ Zatim spominje dva Jezuita O. Grvebera i O. Al- berta u' Orville, koji su ostavili Peking god. 1661. i prošli Tibetom noseći sobom znanstvene sprave za istraživanje krajeva — prva peznata znanstvena ekspe- dicija, kamo su prispjeli Englezi istom iza punih 200 godina. N. Š. * Donosimo ovaj članak iz mjesečnika »Katoličke Misije“ (br. 8 god. 1931.) što izlazi u Zagrebu, Ovaj periodik lijepo i zanimljivo uregjivan, sa finim ilustracijama iz Indije i Afrike, preporučujemo svakomu ko želi doprinijeti bar nešto za : e njemu će naći i učena klasa nešto znanstvena, na- pose | (je tiče indijske folklore, Godišnja je pretplata D. 10. Adresa: Uprava ,Katol. Misija" Zagreb 1. p. p. 147. — q Dr. Ante Starčević. Prigodom obljetnice smrti (28. 1I.) Dr. Ante Star- čevića pravo je da osvježimo uspomenu na ovog velikog narodnog vogju i borca. Za dugi niz godina bio je on politički vogja hrvatskoga naroda, a cijeli svoj vijek posvetio je bu- gjenju narodne svijesti i pri tom je vodio neprestanu borbu s onima, koji su od Hrvatske htjeli učiniti žu- paniju magjarsku_ ili pokrajinu austrijsku. U istu je svrhu osnovao i ,stranku prava“, kojoj je dao geslo »Bog i Hrvati“, Jer u borbi ni pobjednik ne ostaje bez udaraca to je i Starčević dosta takvih primio, ali sve to nije ni za čas moglo pokolebati njegovu čvrstu volju za na- rodnu stvar. Njegov je rad bio okrunjen probugjenjem narodne samosvijesti a i zahvalnošću naroda, koji ga je slijedio kao svog vogju. Dr. Ante Starčević rodio se 23.V. 1823. blizu Gospića. Prve je škole pohagjao kod kuće a kašnje pošao je u Zagreb. — Kao vatreni llir sudjelovao je 1845. na Markovom trgu u ,krvavom sukobu“. Na jesen iste godine stupio je u sjemenište u Senju te kao klerik bio poslan na dalnje nauke u Budimpeštu, gdje je doktorirao u filozofiji. — Prije regjenja osta- vio je sjemenište i došao u Zagreb kao privatni na- mještenik. God. 1861, bio je imenovan bilježnikom riječke Županije. Slijedeće godine dolazi pod istragu radi jedne predstavke, koju je on sastavio i cijela žu- panijska skupština primila. Izgubi službu i dobije mje- sec dana zatvora. God, 1871. dogje opet u istražni zatvor jer je bio osumnjičen da je sudjelovao sa Kva- ternikom u rakovačkom ustanku. Radi pomanjkanja dokaza bio je pušte» na slobodu, Bez službe živio je dosta oskudno a uz to žilavo radio na političkom polju. Najprije na Sušaku pak kašnje u Zagrebu izdavao je pravašku ,Slobodu“ a poslije ,Hrvatsku“. Već god. 1861. zajedno sa Kvaternikom udario je temelj , stranci prava“, koja se tek kasnije jače razvila. Bio je zastup- nik na hrvatskom saboru od god. 1861. pa dalje skoro kroz cijeli život. U saboru je majviše i razvio svoju političku djelatnost. — God. 1895. nastanio se je u Zagrebu u ,Starčevićevom domu“ što mu ga je podigao u zahvalu hrvatski narod. Ondje je već 28. II. 1896. umro, — Po vlastitoj želji pokopan je u Šestinama, gdje mu je narod 1903. postavio krasan nadgrobni spomenik. Slava Dr. Anti Starčeviću ! Natolički svećenik — kandidat za američkog presidenta. Američka se javnost u posljednje vrijeme u velike zanima za kat. svećenika rev. Jamesa Coxa, rodom iz Irske, koji se je postavio na čelo ogromnoj većini ne- zaposlen h u Americi, te ga stoga oni kandiduju za predsjednika repoblike. — On vodi danas najbrojniju radničku organizaciju, naime 8 milijuna američkih ne- zaposlenih radnika. Biskup u Pittsburgu Hugh Bcyle, podčiju juris- dikciju spada C x, rekao je jednome novinaru: ,Kada bi svaki kat. svećenik učinio to, što je postigao Cox, izvela bi doskora kat, Crkva radnika iz Il, i III, inter- nacionsle, te bi putem mira provela najveću socijalnu revoluciju u svijetu“. Rev. C:x je danas najpopvlarniji čovjek u Ameri, više nego li sam president Hoover. Prije malo vremena upriličio je C:x javnu skupštinu u Pittsburgu, i tu se bilo sabralo oko 70.000 ljudi. I na toj skupštini on je svojom besjedom očarao sve prisutne i svi su mu burno odabrali: katolici, -pravo- slavni, protestanti, židovii pogani, koji su složno pro- glasili rev. C xa kandidatom za izbor presidenta dne 8. novembra, Značajna je izjava Ccxova jednome novinaru : »Glavni problem američki nijesu reparacije, niti društvo naroda, pa ni pitanje mira, već socijalna reforma — i to korienita na temelju zasada kršć, moralke“. TO posto zo zube je najbolje. : SAMO 5 DINARA stoji pretplata na naš list mjesečno. : Konferencija za razoružanje. Nakon propale konferencije za konačnu likvida- ciju reparacija u Lausani, započela je u Ženevi kon- ferencija za opće razoružanje. Teška politička atmosfera koja je zadaju godinu dana pritisla sve velesile i Evropu nalazi plodno tlo i na ovoj kouferenciji, jer su se na njoj sukobila dva različna stanovišta obzirom na razoružanje. Na jednoj strani Francuska sa nekim manjim državama Evrope t. j. sa svojim dobrim sa- veznicima, zauzimlje stanovište, da se najprije mora osigurati garancija za sigurnost, obrane slabijega od jačega u slučaju sukoba dviju država, a onda tek da se može govoriti o konačnom razoružanju, Drugo stanovište zauzima Italija, Engleska, Ame rika, Rusija i Njemačka. Oni zahtijevaju apso razoružanje, jednakost svih država potpisnica Versalj skog ugovora u naoružanju. Pošto se Njemačka već razoružala to je zahtjev ovog drugog stanovišta, dz sve države u razoružanju slijede primjer Njemačke i to bez ikakovih klauzula o prethodnom ugo: i gurnosti. Naročito se zapazilo na ovoj konferenci Francuska nudi svu svoju vojnu snagu Ligi na koja bi na taj način dobila vojnu snagu i u sl sukoba cna bi sama posredovala u korist napadnuto To je sistem obrane francuske teze, ali ni jedna druga svjetska država izuzev neke države saveznice Francus ne posvećuju ovome predlogu veću važnost, neg otvoreno opredjeljuju za drugo stanovište t. j, za pot- puno razoružje, Ova konferencija očekivala se sa nestrpljivošću i radi toga, što se mislilo da će ma njoj predstavnik Njemačke lupiti šakom o stol i doviknuti svim silama, da će tražiti otvoreno naoružanje u slučaju da konferencija ne uspije. Uz to bi takogjer bilo vezano pitanje plaćanja reparacija. Njemački predstavnik bio je Biiining i on je na taktičan način rekao isto, ali bez lupanja šakom o stol tako, da je čitava svjetska javnost kao i diplomacija u Zenevi razumila njegov govor u pravom smislu, t. j. da Njemačka odsada neće plaćati, da Njemačka traži razoružanje za sve države, a u slučaju, da se princip razoružanja ne primi, tada će se Njemačka naoružati, da uzmogne sačuvati sigur- nost svojih granica. Ali on je naglasio, da je Njemačka apsolutno za razoružanje i za mir. Briiningov govor ostavio je dubok utisak na svu javnost i dobiva sve više pristaša, te po svemu izgleda, da će Njemačka iz ove boibe izaći ojačana povjerenjem svjetske diplo- macije. Ova konferencija u Ženevi, kako se predvigja, trajaće nekoliko mieseci, * izlazi svaki dan osim nedjelje i do- nosi osim aktuelnih članaka iz svih područja katoličkog života i najnovije informacije o javnim domaćim i svjet- skim događajima. Katolički Dnevnik »Hrvatska Straža“ stoji na mjesec samo Din. 40, četvrtgodišnje Din. 120, polugodišnje Din. 240 i naručuje se na adresu: Hrvatska Straža, Zagreb, Trenkova ul. 1./II. Borba protiv pro- tukatoličkih i nekatoličkih dnevnika vodit će se uspješno jedino tako, da katolici posve odbace te dnevnike i da nastoje proširiti i učvrstiti ,HRVATSKU STRAŽU“! IBN ken SL AČA Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure popravlja i | i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Duorovnik — Prijeki 11. mea vele- lili Cijene umjerene /