Su. 2 Kao sjajno izgrađena duševna ličnost stainih na- zora Vojnović je svojim pedagoškim radom s katedre pirio pravi patriotizam u srce svojih slušača, Ali je silazio s katedre u političku arenu da izvojšti pobjedu svojih uzvišenih načela, O. 1878 izabraše ga zastupnikom Mažuranićeve narodne stranke Za Djakovački kotar, Za tog je saborskog zasjedanja ušao u regnikolarnu deputaciju za produljenje financijalne nagodbe s Ugar- skom, te je kao takav napisao svoj posebni votum. Nije se slagao sa onim svojim drugovima u toj depu- taciji, koji su pred Magjarima udesili politiku uvijanja i popuštanja. U pismu na Jurja Bjankina piše u toj prigodi: ,Zagrezli smo odavna, moj Don Jure, u blato od kojega ne bisme se mogli nego s čudom izvaditi“. Kad je g. 1880 ravnatelj David izdao okružnicu, s kojom je najavio uvedenje besplatnog tečaja ma- gjarskog jezika za činovnike, Vojnović znajući kuda ta naredba cilja, ustane odlučno proti toj novotariji u saborskoj konferenciji na 5 lipnja. Išla je deputacija k banu da mu razloži protuzakonitost ove Davidove okružnice. U deputaciji je bio i Vojnović. Tom je pri- likom došlo do secesije u narodnoj stranci zbog ba- nova postupanja. Vojnović uđe u novu ,nezavisnu“ narodnu stranku. Radi svog nastupa proti Davidovoj okružnici pade u vladinu nemilost. Kad je pak Vojnović u di- skusiji o obnovi financijalne nagodbe držao proti vladi uspjelu ioštru filipiku glede riječkog pitanja, vlada ga dne 8 kolovoza suspendira od službe i plaće i uputi proti njemu disciplinarnu istragu, iz koje se je teško izvukao. God. 1881 izabraše ga rodoljubi u djakovač- kom kotaru svojim zastupnikom, a tek susljednje ga godine vlada reaktivira na sveučilištu. Za bana Khuena Hedervaiya koji je silom htio ugušiti parlamentarnu opoziciju, u kojoj se nalazio i Vojnović, koji je uz sjajni govor dae 15 siječnja izra- dio adresu manjine ,neodvišnjaka“, svanu za našeg borca najteži dani kušnje i progonstva. Te godine (1884) Khuen zakrči put u sabor opozicionalnim za- stupnicima žandarskim bajunetama. Tako je terorom Khuenovim opozicija 1887 izašla decimirana i te je godine u izborima propala Vojnovićeva kandidatura. Napokon ban Hedervary g, 1891 baci Vojnovića u mirovinu. Taj ga je udarac teško kosnuo. Počne pobolijevati. Morila ga je srčana bolest, od koje se nikad više nije mogao oporaviti. Još jednom ga rodo- ljubi pozvaše na političko poprište: g. 1901 - dubro- vački ga veleporeznici izabraše za sabor. Radi bolesti nije se mogao odazvati tome časnom pozivu. Pri otvoru sabora u Zadru stari borac poručuje : Bolestan ne mogoh da dogjem. Nu netom ozdra- vim, pohitat ću na staro poprište u borbu za narodna prava!“ Oci su u saboru bili ganuti. Ona poruka bila je samo jedna dobra i posljednja želja narodnog ve- terana. Dvije godine nakon te poruke Kosta Vojnović zamjeni vremenito sa vječnim na 20 svibnja 1903. (Slijedi). N. Sić. »pKHAKI CAMPBELL Pačijih jaja garanti- rano iz H landije importiranih pataka 2 dinara do ko- mađu, svežih, mogu se dobiti u svakoj količini. Na imanju imamo 250 komada nosilica i 50 mužjaka. Jaja razašiljemo u naročitim patent kutijama postav- ljenim vatom uz originalnu fabričnu cenu sa doplatom. Kutije su sa 25, 50 i 100 jaja. Garantiramo za čistoću rase pataka i svežinu jaja. Ekonomija Lobl St. Sivac, Bačka. Ekspresna pruga ZA SJEVERNU AMERIKU m/v ,SATURNIA« 8. marta iz SPLITA rrees Putnička praga ZA JUŽNU AMERIKU s/s BELVEDERE“ 21. marta iz SPLITA rave Informacije besplatno kod : »GOSULIGH LINE“ - DUBROVNIK 2 Telefon br. 16. »NARODNA SVIJEST« Petstota obljetnica osnutka brovačkog nahodišta. ve se godine vrši 500. godina, otkada je du: brovačka Republika osnovala zaklonište za nezakonitu djecu, Taman na 9. februara 1432. sastalo se Veliko Vijeće od 123 člana i odlučilo sagraditi ovo zaklonište — prvu i do tada jedinu ustanovu ovake vrsti u cijeloj Buropi. Drugi su po redu Francuzi, koji su sagradili ovakovo zaklonište kasnije više od sto godina naime 1546. Dubrovačka Republika ovaj svoj čin motivira s razloga, jer je sramotno i nečovječno bacati na ulicu melena ljudska stvorenja, koja mnogo puta ginu bez sakramenta krštenja, ili se s njima postupa nečovječno. I taj zavod nazivlje Zakloništem Milosrgja, a u isto vrijeme sastavlja odnosni Ordo et providimentum hospitalis pro creaturis, quae abjiclebantur inkuma- niter*. (,Red i uredba zakloništa za djecu, koja su se nečovječno odbacivala.“) E Veliko Vijeće odregjiva odmah u istoj sjednici kuću za ovu ustanovu, koja je bila vlastnosti Jakova Kotruljića, a nalazila se je prama samostanu Male Braće ua Stradunu sada ,Placi kralja Petra“ (la casa o casale, il quale ha per opposto del Monastero de Frati Minori alla piazza), a za najam dotične kuće i ostalih treškova odregjiva kupljenje doprinosa. Pri tom odlučuje Veliko Vijeće, da se na dotičnu kuću ima otvoriti jedan prividni prozor od strane Place, sa jednim okruglim podom, tako zvanom rofom, na koju će se izvana slobodno i neopaženo postavljati nezakonito dijete. Pri dnu toga prozora bila je jedna rupa, koja je bila spojena sa unutrašnjosti zgrade jednim zvoncem. Kad bi neko donio dijete, ujedno bi zazvonio, a službenica bi iznutra pomakla rofu, čiji bi vrh za primanje djeteta došao uprav prama rupi. Dotični bi položio dijete na tu rotu, i ponovno zazvonio kao znak, da je posao gotov, a službenica bi iznutra opet okrenula roću, te bi dijete došlo ispred nje, da ga preuzme. Stvar je bila dakle tako uregjena, da u nijednom slučaju nije službenica nahodišta mogla vidjeti ko predaje dijete, i ma taj je način bila tajna potpuno garantirana. U slučaju pak, da bi se dijete imalo kasnije opet uzeti, tad bi mu vezali oko vrata komad prelomljene gran- čice od blagoslovljene masline ili pak prelomljeni ka- kav novac. Uprava bi odmah zabilježila kojemu djetetu taj znak pripada, te kad bi kogod kasnije došao, da traži dijete, koje je predao sa prelomljenim novcem ili maslinom, tražila bi se druga polovina prelomljenog novca ili masline, i kad bi se ta dva komada potpuno priljubila, u tom bi slučeju uprava nahodišta imala potpunu garanciju, da dijete traži baš ono isto čeljade, koje ga je predalo. Weliko je Vijeće zato bilo odredilo, da u ovom zakloništu moraju stanovati osim primalje i dvije sluš- kinje, koje će biti ne samo za službu oko djece, već će jedna od njih biti na izmjenice uvijek i po damu i noći kod rečene rote, pripravna da primi koje novo doneseno dijete. Takogjer je Veliko Vijeće bilo odre- dilo, da upravu ovoga zakloništa sačinjavaju tri činov+ nika, koji će imati i tu dužnost, da spasavaju i onu jadnu djecu, ako bi bila nemilosrdno izložena u kakvoj ulici ili na putu. Ova bi se djeca odmah krstila, ako nije bilo dokaza, da su već krštena, a u zavodu bi ostala do uključivo šeste godine, kada bi ih Uprava davala na hranu i skrb dobrim i čestitim porodicama, Veliko je Vijeće u istoj svojoj sjednici takogjer odredilo ovo što slijedi: ,A da pojedine osobe mogu sigurn je i slobodnije, da nose djecu k spomenutom zakloništu, da se mora glasno telaliti (vikati po ulicama), da se niko, pa bio on kojegagod stališa, ne usudi smetati nijednu osobu, koja bi ili po danu ili po noći, potajno ili javno, sa svijećom ili bez svijeće išla ili nosila pokriveno ili zastrto koje dijete ili kekavu stvar u spomenuto zaklonište, niti joj što reći, niti joj se protiviti, niti joj blo kako smetati, niti je ispitivati, niti od nje tražiti bilo što, pod kaznom svakomu pre- kršitelju za svaki put, da bude prisiljen, da čami dva mjeseca u podzem: im tamnicama. $&pomenuti pak činov- nici odnosno upravljači zakloništa, da budu slobodni to ispitivati i pestupati,kako se bude njime svidilo.“ * Kasnije je bilo ovo zaklonište na vrhu ,fratarske ulice“, i to pred dvijesta godina. Zatim je bilo prene- seno u zgradu na Pilama, gdje je sada smještena ka- fana ,Ocean“. Na strani ove zgrade, koja ostaje upravo paralelno sa putem od Gruža, nalaze se dva prozora. Jedan od ovih, koji je od zapadne strane, bio je pri- vidni prozor sa čuvenom roćem, čega se postariji još dobro spominju. * Dubrov. Držav. Arhiv: Liber viridis (1358-1466) str. 102. IYO posta ze zube je najbolje. Br, 9. Kada se je godine 1886, sagradila Bolnica ma Boninovu, istodobno bi sagragjena fp aj nje manja zgrada, u kojoj je sada rodilište, U ovu kuću bi pre- meseno pahodište. Žalibože ova ustanova bi nazad malo godina ukinuta, Kažem ,na žalost“, jer, da je i dalie ostala ova ustanova, izbjeglo bi se mnogim čedomorstvima. Pošto se ovoga puta vrši 500 godina od osnutka ovoga djela pravog milosrgja, a mi tog zavoda u Du- brovniku više nemamo, bilo bi poželjno da se na zgradu sadašnjega rodilišta uzida spomen-ploča na uspomenu ove humanitarne ustanove, kojom bi se mogli prodičiti i najnapredniji narodi. Dubrovnik se pako punim pravom može da ponosi, da je već ondi, kad se u cijelom civilizovanom svijetu ni u zametku nije bila pojavila ova humanitarna ustanova, on je bio kadar zamisliti i ostvariti ovakovo djelo za dobrobit čo- vječanstva a po naputcima kršćanske ljubavi i civilizacije. Vicko Lisičar. Dubrovački dvopek Zbor peljeških vinogradara. Stara je istina, da je nevolja najbolja škola. Ova je isto tako elemenat napretka i blagostanja. Dalmatinski vinogradari našli su se u jednom upravo dezolatnom položaju, kad je njihov jedini pro- izvod dospio u najveću krizu. Taj položaj najplastičnije je prikazao jedan stari vinogiadar uporedivši položaj dalmatinskih vinogradara sa onim lončarom kojeg su jednom zapitali što nosi, a on im je odgovorio : ako padne — ništa. Nove životne prilike, koje su mnoge složenije, traže mnogo veće napore, nove odgovarajuće metode i druge tajne puteve, ako se hoće da dogje do cilja, — do uspjeha. Ono što pojedinac ne može danas da postigne svojom individualnom snagom i sredstvima, može se postići zajedničkim, kolektivnim naporom. Karakteristika današnjeg vijeka je organizacija, pa ipak mi, i ako sa 80% seljaka socijalno najhomogeniji ua- rod u Europi — nemamo još provedenih seljačkih staleških organizacija, koje bi branile i brinule ss za seljačke staleške interese. Ta homogenost je donekle i bila uzrokom, što do danas nismo imali provedenih staleških seljačkih organizacija, jer je ona isklju+ čivala jače staleške borbe. S druge strane nema sumnje, da je nedostatak svake organizacije u velikoj mjeri kriv očajnom položaju našega seljaka i njegovoj ne- moći za jaču konkurenciju — nastupom opće svjetske privredne depresije, Ovo navlastito vrijedi za dalma- tinske vinogradare. Upravo prignječeni vinskom krizom uvidili su neophodnu potrebu staleške organizacije. Nedavno su takovu organizaciju proveli vinogradari ma Hvaru. Njihov su primjer slijedili vinogradari na Pelješcu. Zaslugom agilnog župnika vič. Don A, Makija. nića održan je 31, januara u Gornjoj Vručici zbor vinogradara iz općine Trpanj, Kuna i Orebići. Zbor je otvorio vIč. Makljanić i održao opsežno predavanje 0 potrebi staleške organizacije i o uzrocima vinske krize, Uporegjuje neorganizovane seljake sa hrpom kamenja, a organizirane sa velikom sazidanom, modernom zgradom. Uzroke vinskoj krizi vidi u previsokom dobitku i tro- šarini, te traži maksimiranje dobitka i ukinuće trošarine. Poslije njegova predavanja razvila se duga de- bata. G. M. Jerković govorio je o direktoru i hebridu i tražio, da se onemogući puštanje u promet tih vina križanih sa drugima. Traži da se provode odredbe novog vinskog zakona, — G. I. Tomić govorio je o industrijalizaciji_vinskog proizvoda u formi vinskog destilata, — G.F. Sento prikazao je, kako naš sistem izvoznih premija favorizira izvoz loših vrsta vina na štetu dalmatinskih vinogradara i traži njegovu reviziju. Da se pie renomč našem vinu, traži uvagjanje sistema t. zv. ,garantnih marka“ za kvalitativna vina, koja dolaze u obzift za izvoz. — G. St. Segetin pred- ložio je, da se izvozna premija promjeni tako, da za vina od 11 grada ostane dosadašnja premija, za svaki grad više, da se povisi 15% i obratno. — Na koncu g. |. Jurišić tražio je, da država negdje u blizini osnuje rasadnik svih vrsta loza i loza za stolno grožgje, te da se prigodom berbe drže tečajevi za pravljenje iinih vina. Zatim je bio izabran permanemtni odbor sa pred- sjednikom vlč. Makjanićem, koji će izraditi pravila orga- nizacije i provesti definitivno organizaciju vinogradara. Sve je ovo u glavnom uneseno detaljno u rezo- lueiji, koja je na zboru donesena. Sen. UVIJEK aL gdje treba MASAŽE POMAŽE uzme %