Sh. 2 Zakon o radnjama. Kako su razni zakoni u raznim pravnim područ- jima u našoj državi kočili razvitak naše privrede, to najbolje znadu | privredni krugovi, koji su morali voditi računa o ništa manje nego li 60 raznih zakona, naredaba i odredaba na šest pravnih područja u istoj državi. Svi su ti razni zakoni sa uredbama, megju kojima su neke stare ravno 100 godina, da- našnjim danom pokopani i na njihovo mjesto stupa u život novi Zakon o radnjama od 5. novembra 1931. Ovaj zakon kod nas u glavnome zamjenjuje dosadanji Obrtni red od 1859 god. sa svim zakonima o izmje- nama i dopunama Obrtnog reda. — Novi Zakon o radnjama nije još potpun, jer bi se morao još upot- puniti sa tridesetak pravilnika, uredaba i maredaba, pa kad se sve to bude imalo pred sobom, moći će se izreći sud o ovom zakonu. Za sada je glavno, da je s njime na našem pri- vrednom polju došlo do toli potrebite unifikacije i jednostavnosti a za kritiku samog zakona ostaje vre- mena, kad budemo imali odnosne pravilnike i kad se u praksi pokažu dobre i zle strane ovog zakona. Zakon reguliše pravne odnose privrednika, pa bi se svaki privrednik pa i manji obrtnik, zanatlija i trgovac, kao i gostioničar imao s njime upoznati. Ovdje ćemo za sada upozoriti interesirana lica, da svaki vlasnik radnje ili zanimanja, koje potpada pod ovaj Zakon mora najdalje do 9 juna ove godine prijaviti svoje zanimanje ili radnju prvostepenoj uprav- noj vlasti, dakle obrinom referentu kod sreskog na- čelstva. Toj prijavi mora se priložiti prepis obrtne dozvole, koncesije, ličnog prava ili bilo koje isprave, na temelju koje danas tjera svoju radnju ili vrši svoje zanimanje, a sa tačnom naznakom mjesta (ulice, trga), gdje danas ima svoju radnju. Ko na taj način ne prijavi svoju radnju u gornjem roku, izgubiće pravo na radnju i biće brisan iz obrtnog registra. Sva stečena prava po obrinom zakonu važe i dalje, ako se izvrši ova formalnost t. j. prijava kroz tri mjeseca od danas. Ako se pak danas netko bavi nekim poslom t. 3 tjera neku radnju ili se bavi zanimanjima, koja se po dosadanjim zakonima nisu smatrali radnjama u smislu novog Zakona, mora moliti kod Sreskog Načelstva, da mu se izda ovlaštenje odn. dozvola po novom Zakonu o radnjama, a dobiće je, ako to lice i ne ispunja sve uslove po novom Zakonu. Osim toga imade raznih propisa, po kojima se kroz tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Za- +kona moraju prijaviti oni, koji obavljaju elektrotehničke radnje, zatim pravna lica, koja vode zanatlijske radnje i t, d. a posebni su propisi za označivanje radnja (napisi, table). Da naši privrednici ne bi imali posljedica radi propusta po novom Zakonu o radnjama i da što prije dogju do urednih isprava, koje će odgovarati propisima novog Zakona, u njihovom je interesu, da se za te isprave na vrijeme pobrinu t. j. da prijave svoje radnje u zakonskom roku. A pošto će takovih prijava stići iz čitavog sreza veliki broj, bez dvojbe preko hiljadu, to će u interesu i vlasti i stranaka biti, da te prijave budu u redu i prema zakonskim propisima podnesene pa da se oblakša riješavanje istih. Dr. B. Maričić. gle gdje treba MASAŽE UVIJEK POMAŽE Brača Damić Zastupstvo u Gružu. (Poslovnica kod g. Kap. iva Hagjije) Samoprodaia ugljena iz drždo, rudnika Skladište Zagrebačka Obala. Ugljen za kućnu potrebu dostavlja se u stan, a može se kupiti i na skladištu. 85 Narudžbe se primaju i telefonski na telefon br. 6. (47) NARODNA SVIJEST« Javna Agencija. G. Ban Zetske Banovine podijelio mi je na osnovu dekreta Dvorske (austrijske) kancelarije od 16. aprila 1833 i člana 42 Zakona o Banskoj Upravi koncesiju za obavljanje poslova Javne Agencije ili voditelja po- sala, s pravom obavljanja svih onih poslova, koji u smislu važećih zakona nisu pridržani drugim osobama, osobito advokatima i notarima, i s pravom zastupanja stranaka u tim poslovima te otvaranja kanceiarije u Dubrovniku za obavljanje tih posala i za davanje obavijesti. Stvar je nova za Dubrovnik a inače je ovo za- nimanje ustanovljeno pred 99 godina, kad je ukinuta ustanova dvorskih agenata i zamijenjena javnim agen- tima. koji nisu drugo nego li administrativno pravni zastupnici. Novim Zakonom o radnjama (Z. o. R.) prestaje da važi baš danas i taj Dvorski Dekret i nove javne agencije neće se imoći više dobivati, jer ih novi zakon ne pozna. Tako bi ova moja agencija bila prva i po- sljednja u našoj državi. Djelokrug takove agencije u $ 60 Z. o R. podi- jeljen je na više radnja i za svaku treba dobiti po- sebnu dozvolu, dočim se javna agencija po pomenutom Dvorskom Dekretu može baviti svim poslovima tih raznih radnja, koje u mom oglasu navadjam a i sa drugima, koji nisu izričito pridržani po zakonu dru- gim licima, napose advokatima i notarima. Da se steče pravo na Javnu Agenciju trebalo je imati pravne nauke, tri godine administrativne državne ili samoupravne službe odn. advokatske prakse i ispit iz administrativne službe i položiti propisanu kauciju. Novi Z. o R. u S 73 stavlja slične uslove za do- zvolu za biroe za zastupanje stranaka pred upravnim vlastima, samo zahtijeva 10 godina drž. službe u jav- noj upravi a ne traži ispita ni kaucije. Što se tiče potrebe ovakove ustanove u našem gradu, mislim, da je to prosudila nadležna vlast, koja takovu koncesiju može da dade jedino uzimajući u obzir broj javnih bilježnika u istom gradu i faktično potrebu otvaranja Javne Agencije. A nadležna vlast je bez dvojbe uzela u obzir i današnje prilike u eko- nomiji, u finansijama i u državnoj administraciji te u zakonodavstvu, koje se sve to normira a koje se kod nas neprestano mijenja i dopunjuje. Današnji privrednik bi takorekuć dnevno morao da prati nove zakone, uredbe, pravilnike, raspise, objave i pozive, a da ne propusti koju od mnogobrojnih svojih dužnosti prema državi i samoupravama i da ne snosi posljedice t. j. osjetlive globe i kazne. Jedna ustanova dakle, koja će specijalno o tim pitanjima voditi računa, od prijeke je potrebe u svakom većem gradu pa i kod nas. I mislim, da ću otvaranjem Javne Agencije udovoljiti takovoj potrebi naših sugra- djana, kojima će trebati pomoći i savjeta u mnogim stvarima administrativno pravne naravi a napose u poreskim i taksenim pitanjima, kao i uopće u pitanjima svih javnih dažbina (samoupravnih prireza i taksa, kuluka i t. d.), u kojima se radi čestitih izmjena i dopuna teško ko može da snadje. Moja Javna Agencija baviće se osim toga za- stupanjem stranaka pred svim upravnim vlastima, posredovat će u pribavljanju kredita i plasiranju kapitala vršiće inkaso i isplate, preuzimaće upravu imanja, posredovaće kod kupoprodaja i uzimanja pod zakup nekretnina te kod nagodaba izmedju vjerovnika i dužnika, baviće se posredovanjem služba i imaće odsjek za davanje kreditnih informacija a prema prilikama i potrebama proširiće svoj djelokrug i na druge grane privrede. Dr. Božo Maričić. Anđeo Čuvar. Izišao je br. 7 ovog ilustrovanog časopisa za djecu. Svak se može još pretplatiti i za 10 Din. dobiva odmah svih 7 izašlih brojeva. Prijavite se kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. solidna Ta etatija Solidna izradba D l izradba Afrik madraci 1 djelni Din, 230.— Airik madraci 3 djelni Din. 250.— Tapetirane šuste . Din. 340.— Otomane +2. . . , Din. 600— Spavaći divani . . , Din. 900.— Spavaći patent fotelji od Din. 1000, — Popravci: madraci 40, a šuste 70 Din. N. Perišić - Dubrovnik (71) iza Roka br. 3. Br. 10. Pisma iz naroda. TRPANJ. Zabave i nevolja. Nikad u Trpnju nije bilo više i sjajnih plesova i čajanaka nego li ove go- dine, kad se gladuom narodu dijeli kukuruz, kad su svi trgovci uskratili vjeresiju, kad su činovnicima i službenicima snižene plate, kad nijedan radnik nema zarade, kad je mjesna tvornica srgjela obustavila rad, kad od stotine djevojaka za udaju nije se nego jedna jedina udala za mješćanina, kad okolna mjesta s ko- jima Trpanj žive, možemo reći umiru od glada pri punim konobama vina, kad i vlada preporuča "Štednja, štednja na svim lineama“, Ako u množini i sjaju ple- sova, pa i u krasoti poziva i u svečanosti njihovog djeljenja, pa i u priregjivanju zabava na pola korizme (za Trpanj nešto neobična i izvanredna) stoji napredak, tada zbilja napredujemo. U ovakovim prilikama i zgo- dama dobro reče naš narod : ,Vele ti ih Albanija pase“. Ja bi rekao takav put ne vodi do napretka i cilja nego do propasti u svakom pogledu. B..0 ORAŠAC. Misije. Kao i po drugim župama tako je i u Orašcu održao mp. O. V. Michieli D. I. sv. Mi- sije od 24. do 28. veljače. Oa je uveo osim djevo- jačkog društva, koje opstoji u ovoj župi, još podmladak Srca Isusova i Vojsku Srca Isusova. Njegovim propo- vjedima narod je u velikom broju prisustvovao i pomno pratio s velikim užitkom. Uspjeh je bio vanredan, što se može zaključiti po velikom broju osoba, koje su stupile u spomenuta društva kao i po broju sv. pričesti. U nedjelju zadoji dan bila je pjevana sv. Misa, koju su pjevala školska djeca pod ravnanjem vrsne učile- ljice Marije Šarić, a iza mise impozantna procesija, koju je veoma lijepo i uredno vodio isti O. Michieli sa vojskom Srca Isusova. Dao Bog, da ovo odušev- ljenje ostane trajno u srcima svijuh. SMOKVICA. Slabe parobrodarske veze. Sela, koja su po sredini otoka Korčule, ocijepljena su od ostalih mjesta i gradova neprolaznim putevima, a parobrodar- skih veza nemaju nikakvih, ili su manjkave, ili su posve nepraktične. Tu se radi o najizoliranijim selima Smokvici i Čari. Imamo sedmično jednu parobrodarsku prugu Dubrovačke plovidbe, koju sada obavlja paro- brod ,Mljet“. Utornikom dolazi iz Dubrovnika preko Korčule u Brnu za Veluluku, a u subotu se vraća iz Veleluke za Korčulu i Dubrovnik. Imajući na umu, da gradovi pritežu k sebi sela zbog trgovine, ureda i dru- gih potreba, uprave bi parobrodarskih društava imale rasporediti vozni red za ova sela tako, da oni mogu u kratko vrijeme komunicirati s gradom i obratno, Naše su potrebe najveće sa gradom Korčulom. Ako netko iz Smokvice ili iz Čare pogje po svome poslu u Kor- čulu redovitom parobrodarskom prugom u subotu u jutro, on se ne može da povrati prije utornika večer, ili je prisiljen da se povrati neprolaznim putom preko otoka pješke i da putuje punih 5 sati. A nijedan maš čovjek, pa imao najviše posla u Korčuli, ne može da se zadrži 4 dana, jer je izložen mnogim i prekomjernim troškovima. Prema tome ova je parobodarska pruga posve nepraktična, a imala bi se urediti tako, da naš seljak može danas poći u Korčulu, odnosno u Du- brovnik, a sutra se natrag povratiti. Ova je parobro- darska veza napokon manjkava. Samo jednom sedmično moći poći u Korčulu ili se povratiti to je premalo. Trebalo bi imati parobrodarsku vezu sa Korčulom od- nosno s Dubrovnikom barem 2 puta sedmično tamo i ovamo. Današnja parobrodarska pruga Dubrovnik—Ve- laluka mogla bi obavljati svoju prugu oba puta preko Brne. To bi bilo mnogo praktičnije zbog sela, koja redovito imaju posla s gradom i iz grada se povraćaju, Ove bi veze mogle da nose i poštu za Smokvicu i Čaru iz Korčule i Veleluke, jer su i tako poštanske prilike ne najpovoljnije, a treba je nositi iz Blata 2 sata daleko po lošem putu i ružnom vremenu. Reći će se, da je Lastovskim kanalom ružno vrijeme, pak da pa- robrod ne bi mogao obavljati svoju redovitu prugu! Ta izlika ne može da čini toliku zapreku, jer ta ružna vremena mogu da budu kadikad u zimsko doba, kao što su u isto doba velike bure zapreka za plovidbu gornjim kanalom. U slučaju velikog juga parobrod može da progje gornjim kanalom i da se zaustavi u Babinu za Čaru, a na Blaca za Smokvicu, gdje je uvijek spravna barka, da pričeka putnike i robu. Na- pokon bi uprava parobrodarskog društva imala da snizi prevozne cijene, jer današnja tarifa od 24 Din. Brna— Korčula previsoka je za istrošenog seljaka. Kad bi se ta cijena snizila i društvo bi imalo više putnika, a na- rodu bi se ovime došlo u susret, pak bi vjerojatno iskoristio prigodu, da se umjerenom cijenom vozi za svoje najnužnije potrebe. Molimo da Parobrodarska uprava uvaži, ove naše zelje. TRPANJ... Proslava 10-godišnjice Jadr, Straže. Radi bolesti svog predsjednika i još nekoliko društv. funkcionera, ogranak Jadr. Straže proslavio je tek u ne- djelju 28 pr. mj. desetgodišajicu opstanka udruženja. U jutro su bile priregjene zadušnice za I. predsjednika Glav. Odbora Don Jurja Biankini kao i za ostale umrle članove. Poslije zadušnica Mjesni Odbor održao je svečanu sjednicu pod predsjedanjem predsjednika g. Toma Jerić. Na sjednici je govorio Dr. Ivan Pećar o značenju Jadr. Straže, Jadranskog mora i mora uopće. Na predlog tainika g. Miha Mrčića poslana je brzo- javna čestitka Glav. Odboru u Split. Koli zadušnicama toli svečanoj sjednici prisustvovali su svi članovi Uprave, predstavnici ureda i društava na čelu sa općin. načel- nikom g. Matom Mrčić kao i brojno članstvo. FRANZ - JOZEFOVA gorka voda poveća moć mišljenja i rada.