tood POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 11. DUBROVNIK 16. Ožujka 1932. se Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare, Za podizanje vjere i morala u narodu. Odobriti je i pohvaliti naredbu ministra prosvjete od 4./2. ov. g, kojom preporuča vjeroučiteljima i narodnome nčiteljstvu podizanje vjersko: ćudorednog života u puku, riječu i ličnim primjerom. Povod na- redbi dala je porazna kriminalistika u državi, još i iz nekih naših dosad upogled krimincla skoro neokaljanih krajeva. Nema, nažalost, dana da se ne dogodi koji zločin (a ne izostaju ni oco-ubijstva), osim brojnijih samoubijstava, pa i megju ženskom služinčadi sa sela, Ali, da gornja naredba postigne praktičnog efekta, trebalo bi da država sa podregjenim organima ne samo oficijelno, nego i praktično podupire rad vjeroučitelja i uopće dušobrižničkog svećenstva, kao i narodnog učiteljstva ; a to će biti samo onda, ako zakonodavstvo države bude prožeto religijom, i država bude saglasno radila sa Crkvom, pomagajući je i podupirajući je pozitivno u njezinu djelovanju. Nažalost pozitivno i danas vlada megju držav- nicima staro liberalno; načelo o razlučenju Crkve od Države i o ,ateističnoj državi“, te se javno tlače i božji i crkveni zakoni, i to razorno djeluje na narod, i može da pospiješi socijalnu katastrc fu, koja i nama već ne- posredno prijeti. To su plodovi bezbožnog liberalizma, koji su u maše dane nažalost potpuno dozreli. Erudimini qui iudicatis terram: — dok je još na vrijeme ! Jedan sa strane. Religija i Država. Već je stari Plutarh kazao, da je lakše sagraditi grad bez temelja, negoli osnovati državu, ili već osno- vanu sačuvati bez vjere u božanstvo. i A enciklopedist Bayle je pisao: ,Podu ornji dr- žavne vlasti su dvojaki: zakoni i oružje... Osim ovih ima i treći, koji je poglaviti, a to je religija. Ako ova izostane, državna vlast se koleba...“ (Pensćes diverses.) Voltaire je kazao: ,Kad bih ja bio vladar, ne bih htio imati posla sa dvorjanicima bez vjere, njihov interes mogao bi me otrovati. Valjalo bi mi svaki dan uzimat protu-otrov. (Oeuvres, tom. 48.) Ksenofont veli u Ki- ropediji (knj. 8.): ,Kir je za nesumnjivo držao, da će mu podanici biti u toliko vjerniji, u koliko budu imali više religije, i poštovali bogove“, Seneka je pisao: »Primum militiae virculum religio, (Epist. 95). Macchiavelli uči državnike : »Religija je neophodno nužna, da se može uzdržati civilizacija. Kad bi se imalo raspravljati, kome je Rim jače obvezan, Romulu ili Numi, držim da bi Numa imao prednost..: Gdje je religije, pretpostavlja se svaka blagodat; a gdje je nema, pretpostavlja se protivno... Kao što cijena u kojoj se drži Božja čast, i podržavanje vjere čuvaju republike, tako je njezino preziranje uzrokom njihove gadne propasti“. (Discorsi sulle Deche, knjiga 1. pogl. 12.) Foraneus. £ ELIDA «Nevidljivi zaštitnik .. Vaše n : Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1'50 Jedna ideologija. U ovom se članku bavimo samo Tyršovom ide- ologijom, i članak kao takav spada strogo u područje filozofije i etike. Tu su ideologiju iznijeli sam Tyrš i njegovi prijatelji, a mi je iznosimo samo kao sintezu. Svi se slažu u tome da tu kršćanstvu uopće, pače i samoj vjeri u osobnoga Boga, mema mjesta, Tyrš je panteista, a o samoj religiji doslovno kaže: »Da li će iza Islama nadoći četvrta religija, kojoj bi uspjelo sebi potčiniti (i) 7" ..ke misli? Neće nastati jer sam mišljenja, da se nalazi .eć megju nama i da smo mi svi oduševljeni nmjezizi sljedbenici“. Dr, J, Tvrdy opravdano kaže, da je T'yrš u filozofiji, pa prema tome i u ideologiji rravi sintetik, Radi toga tu raza- biremo uplive pantsizma, «grčkih nazora o čovjeku, raznih hereza, a najviše narodne ideje u vezi s Darvi- novom teorijom. Tyršova filozofija nikako ne izgragjuje samostalni neki sistem. Njegov je nazor o svijetu, pod uplivom Darvina, materijalistički. Njemu je ,Rad za naciju“ religija, i naciji treba sve bezuslovno podrediti. Istina je, da je Tyrš, tiz svoju ideologiju povezao krasna načela c slobodi, jednakosti, bratstvu, prosvjeti, bugjenju narodne svijesti i t, d. Ali to su opća načela, kojih se danas barem u teoriji visoko drže komu- nisti. Ta gesla može svatko tumačiti kao svoje, ako nema za njih norma koja bi im dala stalan sadržaj. Što znači bez Boga n. pr. ljubav, dobrota, milosrgje i t. d. Toj je ideologiji još svopstveno, da uvijek naglašuje snošljivost prema svim religijama ali istodobno. Tyrš isključuje sa svog područja svako vjersko načelo, jer sam dolazi u sukob s svim religi- jama u osobnoga Boga. Toj ideologiji odgovara sličelo da jednako štuje svaku vjeru i svaki nazor. Tu ima pristupa svatko, ali uz uvjet, da na poprištu njezine sfere popusti od vlastitih vjerskih načela. Mi kažemo da uistinu treba ljubiti svakog čovjeka i štovati svačije uvjerenje u koliko to znači plemenitost vlastitu karakternog čovjeka, ali se nikako ne mogu štovati zablude, što ispunjuju sadržaj uvjerenja ovog ili onog čovjeka. Kau bi svake vjere i svako uvjerenje bilo jednako, onda bi u svijetlu tog načela vrijedio n. pr. Vidovićev pokret isto što i kršćanstvo, boljševističko stanovište seksualne anarhije isto što i katolički moral, napokon bi bilo jednako n. pr. Tyršovo shvaćanje države i naroda kao i mar- ksističko. Mislimo, da je za sada dosta o toj ideologiji, koja se je već počela javno propagirati kao neki nazor o svijetu, dakle kao neka nova religija, a od članova na području njezinu se zahtjeva čak i zakletva, da se ta ideologij:s, odnosno nazor o svijetu prihvaća, Način širenja te ideologije ne samo da je protivan načelu slobode, koju ista ideologija osobito voli naglašavati, nego još duboko vrijegja sve katolike i prema tome načelo snošljivosti, kojim se baš ta ideologija voli ponositi. S i N. ER i i ježne x0:e. . Vuna i svila štiti Vaše tijelo od mnogih opas- nosti vlažnog i hladnog vremena. A Vaše lice?- Dajte i njemu sigurnu zaštitu — Elida Creme de chaque heure! Svi- lenkasto finim velom prevlači on kožu... štiti je i njeguje . . . a Vi ste lijepa uprkos kiši i nevremenu! REME DE CHAQUE HEURE Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Za naše vino. Pitanje trošarine. Po novom zakonskom predlogu ostala bi državna trošarina jednaka kao i do sada: 50 dinara po hektolitru. Od 1. maja banovine će na- plaćivati trošarinu na vino najviše do 50 dinara po hektolitru, dok općine od 1 jula neće moći da uda- raju trošarinu na vine više od 100 dinara po hektolitru, Po ovom zakonskom predlogu iznašala bi cjelokupna trošarina na vino oko 2 din. po litri. Trošarinu nebi plaćao producent — vinogradar, nego samo potrošač, Splitski ,Poljodjelski Vjesnik“ zgodno o tom piše: »Pošto se država u današnje doba teške privredne krize ne može odreći prihoda od trošarine, to oma može — kako je to uregjeno i u drugim državama — da terete trošarine razdijeli na razne proizvode, Kad bi se po metričkoj centi žitarica, vina, mesa, ulja itd udarila trošarina od samih 5 dinara, prihodi bi državni odnosno banovinski i općinski bili daleko veći od same trošarine na vino. Na ovaj način producenti ne bi bili oštećeni, a ni konzumenti nebi to znatno osje- ćali. Zašto da se udara trošarina samo na vino, kao da je to majrentabilniji poljoprivredni proizvod ? Vino je danas najnerentabilniji proizvod, a k tome proizvod najsiromašnijih krajeva u državi. Želimo li da se barem djelomično spase naši vinorodni krajevi, nastupio je zadnji čas da se to odmah učini! Nadzor nad trgovinom vina. Kroz zadnje doba vrši se stroga kortrola nad prodajom i trgovinom vina u Dalinaciji. U pročioj godini, kao i u ovoj nadzornik je vinarstva zaplijenio veće količine neispravnih vina, a vlasnici su istih bili predani sudu. Većina spornih vina nadjeria su kao pokvarena i da ne odgovaraju proizvoćaom mještir.nod kojim se prodaju. Ovaj nad- zor nad cijenama kao i mad vrstama vina trebalo bi pojačati, da se zapriječe u prodajama patvorine vina. Trgovina vinom. U trgovini dalmatinskih vina vlada potpuni zastoj. U prošlom mjesecu zastoj je bio pojačan i time što je kroz duže vremena bio prekinut željeznički saobraćaj sa zalegjem države. Malo veće količine vina rasprodane su na otoku Hvaru i Visu; U svim drugim vinorodnim krajevima nije se prodala niti jedna veća partija vina. — U inostranstvo izve- zeno je u prošlom mjesecu oko 1150 hektolitara vina. Radi nikakove prodaje vina cijene mu sve to više padaju. Izložba i sajam vina u Zagrebu. Kao i do sada tako i ove godine priregjuje Savez Hrvatskih vinogra- dara i voćara proljetnu izložbu i sajam vina u Zagrebu. Izložba i sajam vina održavat će se od 9—11 travnja. Pošto je u zadnje doba Zagreb postao najveći kon- zumni centar za dalmatinsko vino, preporučuje se svim naprednijim vinogradarima i vinarskim zadrugama da i ove godine izlože svoja vina pri najavljenoj iz- ložbi i sajmu u Zagrebu. Izložbama ostaje nam jedina mogućnost, u današnje teško doba vinske krize, da upoznamo potrošače s našim proizvodom. Đa su dal- matinska vina dobrim dijelom osvojila zagrebačko tr- žište — gdje prije desetak godina nije zagrepčanima bilo ni poznato naše vino — vinske izložbe i sajmovi tome su mnogo doprinijeli. Nicolaus Ragusinus, O glasovitom dubrovačkom slikaru Nicolaus Ra- gusinus i o njegovom vremenu napisao je studiju sada pok. Karlo Kovač, nekdašnji arhivar dubrovačkog dr- žavnog arhiva, Ova učena radnja štampana je g. 1917. pod naslovom: ,Nicolaus Ragusinus und seine Zeii“ u jednoj njemačkoj knjizi,* Pošto je ob ovom znamenitom slikaru posve malo pisano, što se cdnosi na njegov životopis — u koliko je barem meni poznato — toga radi ovdje ću iznijeti neke podatke iz spomenute Kovačeve radnje, a k tomu ću nadodati nešto sa svoje strane. »Porodica našega slikara bila je porijeklom, kako se čini, sa Lopuda, jer se tu nalazi nekoliko osoba sa imenom Božidarević i Vlatković; tako god. 1513. neki i Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes der k.k. Zentralkommission fir Denkmalpflege. Herausgegeben von usg: Professor Max Dvorak. Band XI. 1917. Wien 1917. Strana 35. u Beiblatt. PRESERN: rege