tood

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 11.

DUBROVNIK 16. Ožujka 1932.

se

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XIV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare,

Za podizanje vjere i morala u narodu.

Odobriti je i pohvaliti naredbu ministra prosvjete
od 4./2. ov. g, kojom preporuča vjeroučiteljima i
narodnome nčiteljstvu podizanje vjersko: ćudorednog
života u puku, riječu i ličnim primjerom. Povod na-
redbi dala je porazna kriminalistika u državi, još i iz
nekih naših dosad upogled krimincla skoro neokaljanih
krajeva. Nema, nažalost, dana da se ne dogodi koji
zločin (a ne izostaju ni oco-ubijstva), osim brojnijih
samoubijstava, pa i megju ženskom služinčadi sa sela,

Ali, da gornja naredba postigne praktičnog efekta,
trebalo bi da država sa podregjenim organima ne samo
oficijelno, nego i praktično podupire rad vjeroučitelja
i uopće dušobrižničkog svećenstva, kao i narodnog
učiteljstva ; a to će biti samo onda, ako zakonodavstvo
države bude prožeto religijom, i država bude saglasno
radila sa Crkvom, pomagajući je i podupirajući je
pozitivno u njezinu djelovanju.

Nažalost pozitivno i danas vlada megju držav-
nicima staro liberalno; načelo o razlučenju Crkve od
Države i o ,ateističnoj državi“, te se javno tlače i božji
i crkveni zakoni, i to razorno djeluje na narod, i može
da pospiješi socijalnu katastrc fu, koja i nama već ne-
posredno prijeti. To su plodovi bezbožnog liberalizma,
koji su u maše dane nažalost potpuno dozreli.

Erudimini qui iudicatis terram: — dok je još
na vrijeme ! Jedan sa strane.

Religija i Država.

Već je stari Plutarh kazao, da je lakše sagraditi
grad bez temelja, negoli osnovati državu, ili već osno-
vanu sačuvati bez vjere u božanstvo. i

A enciklopedist Bayle je pisao: ,Podu ornji dr-
žavne vlasti su dvojaki: zakoni i oružje... Osim ovih
ima i treći, koji je poglaviti, a to je religija. Ako ova
izostane, državna vlast se koleba...“ (Pensćes diverses.)
Voltaire je kazao: ,Kad bih ja bio vladar, ne bih htio
imati posla sa dvorjanicima bez vjere, njihov interes
mogao bi me otrovati. Valjalo bi mi svaki dan uzimat
protu-otrov. (Oeuvres, tom. 48.) Ksenofont veli u Ki-
ropediji (knj. 8.): ,Kir je za nesumnjivo držao, da će
mu podanici biti u toliko vjerniji, u koliko budu imali
više religije, i poštovali bogove“, Seneka je pisao:
»Primum militiae virculum religio, (Epist. 95).

Macchiavelli uči državnike : »Religija je neophodno
nužna, da se može uzdržati civilizacija. Kad bi se
imalo raspravljati, kome je Rim jače obvezan, Romulu
ili Numi, držim da bi Numa imao prednost..: Gdje je
religije, pretpostavlja se svaka blagodat; a gdje je
nema, pretpostavlja se protivno... Kao što cijena u
kojoj se drži Božja čast, i podržavanje vjere čuvaju
republike, tako je njezino preziranje uzrokom njihove
gadne propasti“. (Discorsi sulle Deche, knjiga 1.
pogl. 12.) Foraneus.

 

  

  

£

ELIDA

 

«Nevidljivi zaštitnik
.. Vaše n

:

 
   
 

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1'50

 

 

Jedna ideologija.

U ovom se članku bavimo samo Tyršovom ide-
ologijom, i članak kao takav spada strogo u područje
filozofije i etike. Tu su ideologiju iznijeli sam Tyrš i
njegovi prijatelji, a mi je iznosimo samo kao sintezu.

Svi se slažu u tome da tu kršćanstvu uopće,
pače i samoj vjeri u osobnoga Boga, mema mjesta,
Tyrš je panteista, a o samoj religiji doslovno kaže:
»Da li će iza Islama nadoći četvrta religija, kojoj bi
uspjelo sebi potčiniti (i) 7" ..ke misli? Neće nastati
jer sam mišljenja, da se nalazi .eć megju nama i da
smo mi svi oduševljeni nmjezizi sljedbenici“. Dr, J,
Tvrdy opravdano kaže, da je T'yrš u filozofiji, pa prema
tome i u ideologiji rravi sintetik, Radi toga tu raza-
biremo uplive pantsizma, «grčkih nazora o čovjeku,
raznih hereza, a najviše narodne ideje u vezi s Darvi-
novom teorijom. Tyršova filozofija nikako ne izgragjuje
samostalni neki sistem. Njegov je nazor o svijetu, pod
uplivom Darvina, materijalistički. Njemu je ,Rad za
naciju“ religija, i naciji treba sve bezuslovno podrediti.

Istina je, da je Tyrš, tiz svoju ideologiju povezao
krasna načela c slobodi, jednakosti, bratstvu, prosvjeti,
bugjenju narodne svijesti i t, d. Ali to su opća načela,
kojih se danas barem u teoriji visoko drže komu-
nisti. Ta gesla može svatko tumačiti kao svoje,
ako nema za njih norma koja bi im dala stalan
sadržaj. Što znači bez Boga n. pr. ljubav, dobrota,
milosrgje i t. d. Toj je ideologiji još svopstveno, da
uvijek naglašuje snošljivost prema svim religijama ali
istodobno. Tyrš isključuje sa svog područja svako
vjersko načelo, jer sam dolazi u sukob s svim religi-
jama u osobnoga Boga.

Toj ideologiji odgovara sličelo da jednako štuje
svaku vjeru i svaki nazor. Tu ima pristupa svatko,
ali uz uvjet, da na poprištu njezine sfere popusti od
vlastitih vjerskih načela. Mi kažemo da uistinu treba
ljubiti svakog čovjeka i štovati svačije uvjerenje u
koliko to znači plemenitost vlastitu karakternog čovjeka,
ali se nikako ne mogu štovati zablude, što ispunjuju
sadržaj uvjerenja ovog ili onog čovjeka. Kau bi svake
vjere i svako uvjerenje bilo jednako, onda bi u svijetlu
tog načela vrijedio n. pr. Vidovićev pokret isto što i
kršćanstvo, boljševističko stanovište seksualne anarhije
isto što i katolički moral, napokon bi bilo jednako
n. pr. Tyršovo shvaćanje države i naroda kao i mar-
ksističko. Mislimo, da je za sada dosta o toj ideologiji,
koja se je već počela javno propagirati kao neki nazor
o svijetu, dakle kao neka nova religija, a od članova
na području njezinu se zahtjeva čak i zakletva, da se
ta ideologij:s, odnosno nazor o svijetu prihvaća, Način
širenja te ideologije ne samo da je protivan načelu
slobode, koju ista ideologija osobito voli naglašavati,
nego još duboko vrijegja sve katolike i prema tome
načelo snošljivosti, kojim se baš ta ideologija voli
ponositi. S i N.

ER i i
ježne x0:e.

.
Vuna i svila štiti Vaše
tijelo od mnogih opas-
nosti vlažnog i hladnog
vremena. A Vaše lice?-
Dajte i njemu sigurnu
zaštitu — Elida Creme
de chaque heure! Svi-
lenkasto finim velom
prevlači on kožu...
štiti je i njeguje . . .
a Vi ste lijepa uprkos
kiši i nevremenu!

REME

 
 

 

DE CHAQUE HEURE

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

Za naše vino.

Pitanje trošarine. Po novom zakonskom predlogu
ostala bi državna trošarina jednaka kao i do sada:
50 dinara po hektolitru. Od 1. maja banovine će na-
plaćivati trošarinu na vino najviše do 50 dinara po
hektolitru, dok općine od 1 jula neće moći da uda-
raju trošarinu na vine više od 100 dinara po hektolitru,
Po ovom zakonskom predlogu iznašala bi cjelokupna
trošarina na vino oko 2 din. po litri. Trošarinu nebi
plaćao producent — vinogradar, nego samo potrošač,
Splitski ,Poljodjelski Vjesnik“ zgodno o tom piše:
»Pošto se država u današnje doba teške privredne
krize ne može odreći prihoda od trošarine, to oma
može — kako je to uregjeno i u drugim državama —
da terete trošarine razdijeli na razne proizvode, Kad
bi se po metričkoj centi žitarica, vina, mesa, ulja itd
udarila trošarina od samih 5 dinara, prihodi bi državni
odnosno banovinski i općinski bili daleko veći od
same trošarine na vino. Na ovaj način producenti ne
bi bili oštećeni, a ni konzumenti nebi to znatno osje-
ćali. Zašto da se udara trošarina samo na vino, kao
da je to majrentabilniji poljoprivredni proizvod ? Vino
je danas najnerentabilniji proizvod, a k tome proizvod
najsiromašnijih krajeva u državi. Želimo li da se barem
djelomično spase naši vinorodni krajevi, nastupio je
zadnji čas da se to odmah učini!

Nadzor nad trgovinom vina. Kroz zadnje doba
vrši se stroga kortrola nad prodajom i trgovinom vina
u Dalinaciji. U pročioj godini, kao i u ovoj nadzornik
je vinarstva zaplijenio veće količine neispravnih vina,
a vlasnici su istih bili predani sudu. Većina spornih
vina nadjeria su kao pokvarena i da ne odgovaraju
proizvoćaom mještir.nod kojim se prodaju. Ovaj nad-
zor nad cijenama kao i mad vrstama vina trebalo bi
pojačati, da se zapriječe u prodajama patvorine vina.

Trgovina vinom. U trgovini dalmatinskih vina
vlada potpuni zastoj. U prošlom mjesecu zastoj je bio
pojačan i time što je kroz duže vremena bio prekinut
željeznički saobraćaj sa zalegjem države. Malo veće
količine vina rasprodane su na otoku Hvaru i Visu;
U svim drugim vinorodnim krajevima nije se prodala
niti jedna veća partija vina. — U inostranstvo izve-
zeno je u prošlom mjesecu oko 1150 hektolitara vina.
Radi nikakove prodaje vina cijene mu sve to više padaju.

Izložba i sajam vina u Zagrebu. Kao i do sada
tako i ove godine priregjuje Savez Hrvatskih vinogra-
dara i voćara proljetnu izložbu i sajam vina u Zagrebu.
Izložba i sajam vina održavat će se od 9—11 travnja.
Pošto je u zadnje doba Zagreb postao najveći kon-
zumni centar za dalmatinsko vino, preporučuje se
svim naprednijim vinogradarima i vinarskim zadrugama
da i ove godine izlože svoja vina pri najavljenoj iz-
ložbi i sajmu u Zagrebu. Izložbama ostaje nam jedina
mogućnost, u današnje teško doba vinske krize, da
upoznamo potrošače s našim proizvodom. Đa su dal-
matinska vina dobrim dijelom osvojila zagrebačko tr-
žište — gdje prije desetak godina nije zagrepčanima
bilo ni poznato naše vino — vinske izložbe i sajmovi
tome su mnogo doprinijeli.

 

Nicolaus Ragusinus,

O glasovitom dubrovačkom slikaru Nicolaus Ra-
gusinus i o njegovom vremenu napisao je studiju sada
pok. Karlo Kovač, nekdašnji arhivar dubrovačkog dr-
žavnog arhiva, Ova učena radnja štampana je g. 1917.
pod naslovom: ,Nicolaus Ragusinus und seine Zeii“
u jednoj njemačkoj knjizi,*

Pošto je ob ovom znamenitom slikaru posve malo
pisano, što se cdnosi na njegov životopis — u koliko
je barem meni poznato — toga radi ovdje ću iznijeti
neke podatke iz spomenute Kovačeve radnje, a k tomu
ću nadodati nešto sa svoje strane.

»Porodica našega slikara bila je porijeklom, kako
se čini, sa Lopuda, jer se tu nalazi nekoliko osoba sa
imenom Božidarević i Vlatković; tako god. 1513. neki
i Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes der k.k.
Zentralkommission fir Denkmalpflege. Herausgegeben von

usg:
Professor Max Dvorak. Band XI. 1917. Wien 1917. Strana 35.
u Beiblatt.

PRESERN:

rege