POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 12.

Cijena ovom hroju Din. 2.—

DUBROVNIK 23. Ožujka 1932.

s

Broj Čekovnog računa na šeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XIV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

Blagdan Uskrsnuća.
Uskrsnu, kako reče. (Matej, 28, 6.)

Kao što u prirodi, to isto zbiva se i na području
Vjere. Imamo analogiju sa istinama njezinim i s pri-
rodnim pojavima.

Sjeme se raspada i kao da gine u zemlji, da dade
život novoj bilini. Sunce pod večer iščezava i kao da
umire, da se jutrom još veličanstvenije pojavi. Vege-
talni svijet zamire u zimnjoj perijodi, da se u prama-
ljeću nanovo zaodjene lišćem, cvijećem i plodom, i da
zasja pomlagjenom dražešću i krasotom.

Jedini čovjek kao da nevidom iščezava sa pozor-
nice svijeta, da se obreti u preh, u krilu matere zemlje.

Ali ne!.. Na kršćanskim grobištima često se čita
ona utješljiva riječ: Resurrectur!s t. j. onima, koji će
uskrsnuti, I da nas objava ne uči, zar da ogromna
masa čovječjih biće, koja su od postanka svijeta na-
stavala zemlju, brigala, trpjela, a i djelima herojstva i
drugim krepostima proslavljala, da se bez traga ras-
plinu ? Milijuni i miljarde ljudskoga pokoljenja, razno-
lika tipa i plemena ; davni narodi i kraljevstva Azije ;
mudraci i umjetnici Misira i Grčke, ponositi Rimljani
gospodari svijeta i učitelji uljudbe, nijesu, niti su mogli
propasti bez iraga, ne samo duhom, već ni tijelom,
koje je duhu bilo posrednikom djelovanja ; jer božanski
Tvorac ne uništuje za uvijek ni materijalna tjelesa
razumnih stvorova, djelo ruka svojih.

Vjera u uskrsnuće piiti, postojala je i kod davnih
naroda. Job je već kazao: ,Znam da ću u najposljed-
nji dan iz zemlje uskrsnuti“; Makabejci to isto kazaše
tirjaninu Antiohu. Spasitelj Isukrst to je kategorično
naučavao, i kazao još prije svoje smrti učenicima :
»Treći dan ću uskrsnuti“, I on je uistinu uskrsnuo ;
i tim utvrdio i u nama vjeru u buduće uskrsenje.
Njegovo Uskrsnuće posvjedočiše apostoli i stotine dru-
gih svjedoka svojom vlastitom krvlju.

I mi ćemo jednom uskrsnuti na život vjekoviti, da,
kao što se nadamo, s uskrsnulim kraljem Isukrstom
vječno kraljujemo u nebeskoj domovini.

Sursum corda. Gore srca |

 

Crkvena uskrsna pjesma.“

U mnogim crkvama na Zapadu a osobito u Fran-
cuskoj, bio je jedan veoma lijepi obred, prava malena,
živa drama. Dok se je na Noćnici pjevao zadnji Res-
ponzorij spremala se je svečana ,prccesija k Svetom
Grobu“. Prije kora otišla bi ili dva djakona ili dva
djeteta u bjelini i s krilima kao amngjeli i stajala jedan
do glave a drugi do nogu Groba, Zatim bi kor (zbor
pjevača i svećenstvo) najsvečanije sa svijećnjacima,
kadom i mirodijama otišao u procesiji ka Grobu. Na
čelu povorke išla bi tri klerika, oblačena svečanim bi-
jelim odjećama (albama), koja su prestavljala Mariju
Mandaljenu, Jakovljevu i Salomovu. Kad se je povorka
već približila Grobu, tad bi se dva ,amgjela“ (kod
Groba) obratila svetim , ženama (trima klericima) pje-
vajući: Koga tražite, o štovatelji Kristovi? — Žene
(pjevajući): Isusa Nazarejca, o nebesnici! — Angjeli
(dignuvši bijelo platno s Groba pokazuju, da Isusa
više nema u Grobu): Nema Ga ovdje; uskrsnu, kako
reče; idite i javite, da živi. — Žene (uvijek ona tri
klerika) približivši se oltaru pobožno ljube kamen
Groba; zatim se obraćaju biskupu okruženu klerom i
pievaju : Aleluja | Uskrsnu danas Gospodin: uskrsnu
Lav jaki, Krist Sin Božji,

Poslije ovoga pjevanog razgovora izmegju svetih
žena i angjela odmah je započimao lijepi pjevani di-
jalog izmegju Mandaljene, Marije Jakovljeve, Marije
Salomove (tri ista klerika) i kora: Prva bi započela

Mandaljena :
Svetoj Žrtvi wskrsnici —
Dajte slavu, krštenici,

 

* U asketsko-mističkoj reviji ,Duhovni Život“, što je izdaju
0.0. Dominikanci u Zagrebu (Kažotićev trg 4) izišla je u br.2.
o. g. lijepa liturgična radnja Dr, Dom. Budrovića: Odraz sre-

, dovječnog i modernog života o svetkovanju Uskrsa. Iz te
radnje prenosimo stavak o pjesmi ,Victimae Paschali“. — Ur«

Izlazi «svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Marija Jakovljeva :
Janje ovce oslobodi,
Krist nas grešne preporodi.
Marija Salomova :
Sa životuia smrt se sasta
I čudesna borba nasta:
Vogja živih pade tada
I živ živcat opet vlada.
Dva pjevača skrivena Mandaljeni :
Marijo, o kazuj, glasi, 4
Što na putu vidjela si?
Mandaljena :
S Grob ja vidjeh Krista Boga,
Svijetlu slavu uskrsloga.
Marija Jakovljeva :
Angjele i platno bijelo,
U kom bješe drago tijelo.
Marija Salomova :
Ufanje mi uskrslo je,
Krist, moj Gospod i sve moje;
Pred vama će tamo, gdje je
Cvjetan kraju Galileje.
Dva pjevača :
Višu ireba Marijama
Vjeru podat iskrenima
Nego četi zlobnoj veloj
Židovskoga roda cijelog.
Čitav kor i narod zanosno :
Znamo, da si doistine
Uskrsnuo, Božji Sine;
Pobijedniče, kralju divan
Budi narža milostivan! |
Amen, Aleluja.

 

Nabožnih slika za okvir, sličica za mo-
litvenike, medaljica svih vrsti. Na skladištu
cijeno se dobiva kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju

Nov historijski zbornik.

Ove će godine izeći prvi svezak zbornika Vrela
i Prinosi za povijest Isusovačkog Reda u našim kra-
jevima. Povijest je Isusoveca usko vezana s kulturnim,
napose vjerskim životom Hrvata. Dosta je na pr. istaći,
da je u nas srednje i više školstvo XVII. i XVIII. v.
bilo gotovo svekoliko u prokušanim rukama Isusovačkog
reda, koji je našu mladež besplatno poučavao (Zagreb,
Rijeka, Varaždin, Požega, Osijek, Loreto), a to znači,
da je za ona dva vijeka hrvatska inteligencija, duhovna
i svjetovna, u golemoj većini barem srednjoškolsku
obrazovanost stekla trudom Isusovaca, a velik dio i
višu, u filozofiji, dotično i u teologiji. Isusovci su
bitno utjecali i na razvitak hrvatske knjige i književnoga
jezika, o čemu svjedoči i prva gramatika hrvatskog
jezika iz pera Bartola Kašića (1604.), te prvi hrvatski
riječnik od Mikalje (1649.—1651 ), iza kojega su sli-
jedili riječnici Habdelića (1670.), della Belle (1728.),
Jambrešića (1742.), Manje je poznat intezivni i opsežni
rad na vjerskom području od 16. ćo 18. stoljeća. Dok
je Isusovački literarni rad prilično proučavan, povijest
je vjerskoga djelovanja još terra incognita, ona je
zakopana u brojnim spisima raznih arkiva, domaćih i

stranih, a isto vrijedi i za premnogu stranicu ostaloga
kulturnog rada.

Vrela i Prinosi hoće da iz arkiva iznose na javu
tako važnu i vanredno zanimivu gragju za kulturnu
povijest Hrvata, a i drugih južnih Slavema, a iznosit
će u prvom redu historijske dokumente iz arkiva Isu-
sovačkog reda, uz rijetke izuzetke dosad nepoznate.
Vrela i Prinosi donosit će i studije, manjeg i većeg
opsega. Vrela i Prinosi izlazit će u nevezanom roku i
opsegu, otprilike svake godine po jedan svezak.

S obzirom na okolnosti, da se zbornik ove ruke
ne može nadati dovoljnom broju pretplatnika, prinugjeni
smo udarit mu nešto veću cijenu, da se troškovi
štamparije bar donekle pokriju. Cijena je svesku Din,
100.— Zbornik se naručuje i uplaćuje kod Uprav Vrela
i Prinosa u Sarajevu, Čemerlina nl. 9. gdje se nalazi
i uredništvo. Dr. Miroslav Vanino D. I.

 

Blještav

    
   
  

ne o
botina
za sva
ćenja u

Noževe, viljuške i
žlice istrljajte sa malo
VIMA na vlažnoj krpi; i

najgore mrlje od voća ili,
rdje za čas nestaju. Vim

stavlja nikada ogre-
. Jednako je dobar
gruba i fina čiš-
kući i kuhinji.