POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 12. Cijena ovom hroju Din. 2.— DUBROVNIK 23. Ožujka 1932. s Broj Čekovnog računa na šeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Blagdan Uskrsnuća. Uskrsnu, kako reče. (Matej, 28, 6.) Kao što u prirodi, to isto zbiva se i na području Vjere. Imamo analogiju sa istinama njezinim i s pri- rodnim pojavima. Sjeme se raspada i kao da gine u zemlji, da dade život novoj bilini. Sunce pod večer iščezava i kao da umire, da se jutrom još veličanstvenije pojavi. Vege- talni svijet zamire u zimnjoj perijodi, da se u prama- ljeću nanovo zaodjene lišćem, cvijećem i plodom, i da zasja pomlagjenom dražešću i krasotom. Jedini čovjek kao da nevidom iščezava sa pozor- nice svijeta, da se obreti u preh, u krilu matere zemlje. Ali ne!.. Na kršćanskim grobištima često se čita ona utješljiva riječ: Resurrectur!s t. j. onima, koji će uskrsnuti, I da nas objava ne uči, zar da ogromna masa čovječjih biće, koja su od postanka svijeta na- stavala zemlju, brigala, trpjela, a i djelima herojstva i drugim krepostima proslavljala, da se bez traga ras- plinu ? Milijuni i miljarde ljudskoga pokoljenja, razno- lika tipa i plemena ; davni narodi i kraljevstva Azije ; mudraci i umjetnici Misira i Grčke, ponositi Rimljani gospodari svijeta i učitelji uljudbe, nijesu, niti su mogli propasti bez iraga, ne samo duhom, već ni tijelom, koje je duhu bilo posrednikom djelovanja ; jer božanski Tvorac ne uništuje za uvijek ni materijalna tjelesa razumnih stvorova, djelo ruka svojih. Vjera u uskrsnuće piiti, postojala je i kod davnih naroda. Job je već kazao: ,Znam da ću u najposljed- nji dan iz zemlje uskrsnuti“; Makabejci to isto kazaše tirjaninu Antiohu. Spasitelj Isukrst to je kategorično naučavao, i kazao još prije svoje smrti učenicima : »Treći dan ću uskrsnuti“, I on je uistinu uskrsnuo ; i tim utvrdio i u nama vjeru u buduće uskrsenje. Njegovo Uskrsnuće posvjedočiše apostoli i stotine dru- gih svjedoka svojom vlastitom krvlju. I mi ćemo jednom uskrsnuti na život vjekoviti, da, kao što se nadamo, s uskrsnulim kraljem Isukrstom vječno kraljujemo u nebeskoj domovini. Sursum corda. Gore srca | Crkvena uskrsna pjesma.“ U mnogim crkvama na Zapadu a osobito u Fran- cuskoj, bio je jedan veoma lijepi obred, prava malena, živa drama. Dok se je na Noćnici pjevao zadnji Res- ponzorij spremala se je svečana ,prccesija k Svetom Grobu“. Prije kora otišla bi ili dva djakona ili dva djeteta u bjelini i s krilima kao amngjeli i stajala jedan do glave a drugi do nogu Groba, Zatim bi kor (zbor pjevača i svećenstvo) najsvečanije sa svijećnjacima, kadom i mirodijama otišao u procesiji ka Grobu. Na čelu povorke išla bi tri klerika, oblačena svečanim bi- jelim odjećama (albama), koja su prestavljala Mariju Mandaljenu, Jakovljevu i Salomovu. Kad se je povorka već približila Grobu, tad bi se dva ,amgjela“ (kod Groba) obratila svetim , ženama (trima klericima) pje- vajući: Koga tražite, o štovatelji Kristovi? — Žene (pjevajući): Isusa Nazarejca, o nebesnici! — Angjeli (dignuvši bijelo platno s Groba pokazuju, da Isusa više nema u Grobu): Nema Ga ovdje; uskrsnu, kako reče; idite i javite, da živi. — Žene (uvijek ona tri klerika) približivši se oltaru pobožno ljube kamen Groba; zatim se obraćaju biskupu okruženu klerom i pievaju : Aleluja | Uskrsnu danas Gospodin: uskrsnu Lav jaki, Krist Sin Božji, Poslije ovoga pjevanog razgovora izmegju svetih žena i angjela odmah je započimao lijepi pjevani di- jalog izmegju Mandaljene, Marije Jakovljeve, Marije Salomove (tri ista klerika) i kora: Prva bi započela Mandaljena : Svetoj Žrtvi wskrsnici — Dajte slavu, krštenici, * U asketsko-mističkoj reviji ,Duhovni Život“, što je izdaju 0.0. Dominikanci u Zagrebu (Kažotićev trg 4) izišla je u br.2. o. g. lijepa liturgična radnja Dr, Dom. Budrovića: Odraz sre- , dovječnog i modernog života o svetkovanju Uskrsa. Iz te radnje prenosimo stavak o pjesmi ,Victimae Paschali“. — Ur« Izlazi «svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Marija Jakovljeva : Janje ovce oslobodi, Krist nas grešne preporodi. Marija Salomova : Sa životuia smrt se sasta I čudesna borba nasta: Vogja živih pade tada I živ živcat opet vlada. Dva pjevača skrivena Mandaljeni : Marijo, o kazuj, glasi, 4 Što na putu vidjela si? Mandaljena : S Grob ja vidjeh Krista Boga, Svijetlu slavu uskrsloga. Marija Jakovljeva : Angjele i platno bijelo, U kom bješe drago tijelo. Marija Salomova : Ufanje mi uskrslo je, Krist, moj Gospod i sve moje; Pred vama će tamo, gdje je Cvjetan kraju Galileje. Dva pjevača : Višu ireba Marijama Vjeru podat iskrenima Nego četi zlobnoj veloj Židovskoga roda cijelog. Čitav kor i narod zanosno : Znamo, da si doistine Uskrsnuo, Božji Sine; Pobijedniče, kralju divan Budi narža milostivan! | Amen, Aleluja. Nabožnih slika za okvir, sličica za mo- litvenike, medaljica svih vrsti. Na skladištu cijeno se dobiva kod Dubr. Hrv. Tiskare. Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju Nov historijski zbornik. Ove će godine izeći prvi svezak zbornika Vrela i Prinosi za povijest Isusovačkog Reda u našim kra- jevima. Povijest je Isusoveca usko vezana s kulturnim, napose vjerskim životom Hrvata. Dosta je na pr. istaći, da je u nas srednje i više školstvo XVII. i XVIII. v. bilo gotovo svekoliko u prokušanim rukama Isusovačkog reda, koji je našu mladež besplatno poučavao (Zagreb, Rijeka, Varaždin, Požega, Osijek, Loreto), a to znači, da je za ona dva vijeka hrvatska inteligencija, duhovna i svjetovna, u golemoj većini barem srednjoškolsku obrazovanost stekla trudom Isusovaca, a velik dio i višu, u filozofiji, dotično i u teologiji. Isusovci su bitno utjecali i na razvitak hrvatske knjige i književnoga jezika, o čemu svjedoči i prva gramatika hrvatskog jezika iz pera Bartola Kašića (1604.), te prvi hrvatski riječnik od Mikalje (1649.—1651 ), iza kojega su sli- jedili riječnici Habdelića (1670.), della Belle (1728.), Jambrešića (1742.), Manje je poznat intezivni i opsežni rad na vjerskom području od 16. ćo 18. stoljeća. Dok je Isusovački literarni rad prilično proučavan, povijest je vjerskoga djelovanja još terra incognita, ona je zakopana u brojnim spisima raznih arkiva, domaćih i stranih, a isto vrijedi i za premnogu stranicu ostaloga kulturnog rada. Vrela i Prinosi hoće da iz arkiva iznose na javu tako važnu i vanredno zanimivu gragju za kulturnu povijest Hrvata, a i drugih južnih Slavema, a iznosit će u prvom redu historijske dokumente iz arkiva Isu- sovačkog reda, uz rijetke izuzetke dosad nepoznate. Vrela i Prinosi donosit će i studije, manjeg i većeg opsega. Vrela i Prinosi izlazit će u nevezanom roku i opsegu, otprilike svake godine po jedan svezak. S obzirom na okolnosti, da se zbornik ove ruke ne može nadati dovoljnom broju pretplatnika, prinugjeni smo udarit mu nešto veću cijenu, da se troškovi štamparije bar donekle pokriju. Cijena je svesku Din, 100.— Zbornik se naručuje i uplaćuje kod Uprav Vrela i Prinosa u Sarajevu, Čemerlina nl. 9. gdje se nalazi i uredništvo. Dr. Miroslav Vanino D. I. Blještav ne o botina za sva ćenja u Noževe, viljuške i žlice istrljajte sa malo VIMA na vlažnoj krpi; i najgore mrlje od voća ili, rdje za čas nestaju. Vim stavlja nikada ogre- . Jednako je dobar gruba i fina čiš- kući i kuhinji.