POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 13
us
Broj Čekovnog računa našeg lista
. DUBROVNIK 30. Ožujka 1982. jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV.
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi svake Srij ede Vlasnik — izdavač —_ Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Veliki Euhar. kongres u Sarajevu.
Priprave za Veliki Euharistijski Kongres u Sara-
jevu odvijaju se sve intenzivnije. Ovih su dana razaslani
krasni kongresni plakati u sve župe Bosne i Hercego-
vine, a i po svim većim mjestima diljem hrvatskih
zemalja. Uglavnom je izragjen i definitivan program
svih kongresnih priredaba. Propovijedi i govori biće
podijeljeni megju svećenike i govornike iz svih naših
krajeva, a u pontifikalnim funkcijama uzeće učešća
svi prisutni biskupi. Prehrana će biti organizovana na
taj način, što će sarajevski hoteli i gostione predložiti
poseban pogodovni jestvenik (s cijenama) za učesnike
kongresa, koji će biti otštampan u prigodnoj informa-
tivnoj brošuri, a za siromašniji svijet urediće se, ako
bude dovoljno reilektanata, jeftine pučke kuhinje uz
sarajevske samostane.
Stanovaće se u skupnim prenoćistima ma slami,
ili uz otštete, u hotelima i privatnim stanovima, koje
Odbor sada popisuje. Neki su Ordinarijati već odredili
referente, koji će u njihovim dijecezama primati najave,
Tako je za dubrovačku biskupiju odregjen preč. g.
Dn I. Fabris, kanonik i župnik, Pile (Dubrovnik), a
za ljubljansku preč, g. Msgr. Dr. J. Ujčić, sveučilišni
profesor Ljubljana; dok će se učesnici iz senjske
biskupije, po želji senjskog Ordinarijata, najavljivati
direktno sarajevskom Odboru. Preuzv. g. nadbiskup
sarajevski Dr. Ivan Šarić izdao je posebnu okružnicu
na svećenstvo s uputama za agitaciju i propagandu.
U svakoj župi osnovaće se posebni župski pripravni
odbori. Odbor inače moli sve prijatelje, da već sada
započnu sa propagandom i pribiranjem učesnika u
svome kraju, kako bi se odmah, čim stignu formulari
za najave, mogao otpremiti popis učesnika u Sarajevo.
Kongres se održao 3., 4. i 5. lipnja ove godine
i već je odbor razaslao fine plakate sa pozivom ma
kongres.
S dana u dan povećaje se broj nezaposlenih
pomoraca. Brodovi se veživaju ... Proletarijat raste,
Bijeda se povećaje. Što sad da rade siromašni po-
morci, koje se bez otpremnine šalje kući. Kako će sa
svojim obiteljima prebrditi današnju depresiju svjetske
krize? Mnogi će kazati da nije ova kriza zahvatila
samu Jugoslaviju i nanijela neprilike njenom brodar-
stvu i pomorcima, već da je obuhvatila čitav svijet,
pak kako se izdržavaju ostali pomorci svijeta, mogu
i naši.
; Jest, danas su sve države jednaki dioničari svjetske
krize u brodarstvu i pogogjene su istim posljedi-
cama, ali svaka od njih ima svoj način izdržavanja
poinorskog personala putem javnih fondova i državne
subvencije. Imajući na umu što znači pomorstvo za
pomorske države, svi se natječu i ulažu sve sile, te se
žrtvuju da pomorcima pomognu do boljih vremena.
Mi pomorci usprkos niskih plaća koje su ispod mivoa
najnižih plaća ostalih pomoraca svijeta, nijesmo u
stanju da se uzdržimo kod kuće ni mjesec dana, te
nam je svaki boravak kod kuće onemogućen bez neke
odštete. A kojega posla da se latimo ? I ima li ga?
Mi smo izvrženi najvećim mukama. Šutimo, trpimo
i stradamo, jer nam je nametnuto breme nepravednih
najamnih ugovora nekojih brodovlasnika. Mi smo ra-
zočarani. Naše obitelji stradaju. Prilike se ne pobolj-
šavaju. A za zar to lijepo more kojega svi ideališu,
kojemu se toliko važnosti posvećuje, može dovesti
čovjeka u očaj? Ima li da ko čuje vapaj boli? Kome
ćemo se izjadati? Postoji li ljudi koji gledaju saža-
ljenjem u brata svoga? Ima li koga što se brine za
nas? Gdje da tražimo zarade ? Ne tražimo milostinju.
Milostinja je uvreda za mladoga, poštenoga i zdravoga
čovjeka. Mi tražimo rada.
Upozoravamo nadležne vlasti neka bolje upozaaju
i posvete više pažnje životu naših pomoraca i da im
omoguće neku zaradu u ovoj besposlici.
Više pomorskih kapetana.
Pojedini broj Din. 1:50
Pitanje organizacije našeg ribarstva.
+ (Naš dopis iz Zagreba).
O ovom je održao u Zagrebu prošlih dana
predavanje Dr. F. Domazetić. Zbog važnosti i aktuel-
nosti pitanja donosimo njegove glavne navode. —
Danas u ovoj krizi kod nas najviše strada Primorje,
a moglo bi se mnogo toga uraditi da se ublaži ta
nevolja. Kad je nastupila vinska kriza i kad je zatajila
zarada u prekomorskim zemljama, ne preostaje ništa
diugo, nego tražiti vrelo zarade u ribarstvu. Na našoj
obali koja je osobito bogata ribom, moglo se je već
razviti racijonalno ribarstvo. Mnogi kod nas misle, da
ta grana privrede nije unosna, ali da obigju nordijske
pomorske države ne bi tako mislili. Jadran ne obiluje
količinom ribe kao sjeverna mora, ali se zato odlikuje
kvalitetom ribe. Imamo oko 320 vrsti riba, od kojih
100 vrsti dolaze u obzir za koristan lov. Talijanska
obala nema toliko ribe, pa će Italija uvijek ostati dobro
dobro tržište za našu robu odlične kvalitete. A gdje
su ostale naše susjedne države?
Ali aažalost mi smo u racijonalnom ribarstvu i
izvozu ribe.veoma zaostali, a ova teška kriza je zatekla
naše primorje u tom stanju. Da nije tako, ribarstvo
bi danas značilo unosnu granu privrede, jer se uvijek
traži dobra morska riba. Da se podigne naše ribarstvo
treba svakako osnovati ribarsku školu a zatim orga-
nizovati ribarske zadruge. Mi doduše imamo neke ali
te životare. Država uprav mizerno pomaže naše ribar-
stvo (ove godine predvigjeno je samo 100.000 Din.).
Osim toga bi i kapital mogao unaprediti ribarstvo i
tu granu privrede učiniti produktivnom. Kod nas su
još slabe veze, pa bilo to parobrodarske ili željezničke,
Što će n. pr. ribari učiniti sa velikom količinom ribe,
kad parobrod saobraća 2-3 puta sedmično. Ne mogu
sve ni soliti, a industrija za preradbu ribe nije tako
razvijena, da bi se riba mogla preparirati na mnoge
načine kao u naprednim pomorskim državama. Naše
su preparirane sardine veoma ukusne, a mi ipak tro-
šimo strane proizvode.
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju
Naši gradovi u unutrašnjosti danas mnogo troše
ribw, ali nema dovoljno posebnih vagona za prenos
ribe. Manjkaju nam i dobre ledane, u kojim bi se riba
čuvala neko vrijeme. Što ćemo s ribom za ljetnih žega
uz ovako slabe komunikacije, a bez ledana? Veseli
nas da je u Senju osnovana ledana. Ako mislimo na
izvoz ribe, moramo, barem većim očistiti glavu i utrobu
jer tako danas riba dolazi na tržište,
Prvotna i najveća je potreba organizacija Saveza
ribarskih zadruga. Siromašni ribari ne bi onda bili
upućeni na posrednike, koji uz malu cijenu kupuju
težak plod njegova truda. Mnogi bi mogli prigovoriti,
da se riba lako pokvari. Da imamo ledana, dobar sa-
obraćaj, organizirane zadruge i razvijenu reklamu, ne
bi se morali toga bojati. Nemojmo nikad zaboraviti
odličnu kvalitetu naše ribe. Mi bi mogli konkurirati i
drugim državama i ribu jeftinije plasirati na domaća
i strana tržišta, Mi nemamo ribarskog zakona, koji je
bezuvjetno potreban, nego same odredbe. Mora se
stati na put štetnom uništavanju riba dinamitom i dru-
gim sredstvima.
Zadruge treba pomoći kapitalom da nabave mo-
derne mreže, alate i brodove za ribanje. Treba povesti
veliku propagandu za našu ribu u državi i vani, U
Britaniji i Japanu postoju t. zv. riblji restauranti, gdje
se priprema samo riba uz jeftine cijene. Takove bi
restauracije mogle voditi samo zadruge. Osobito bi
uspjevale u našem Zagrebu, koji je poznat kao grad,
najviše troši morske ribe i gdje uspjevaju osobito po-
drumi u kojima se priprema riba. To bi bile u glav-
nom potrebite mjere za promicanje našeg ribarstva na
modernoj bazi, a na korist siromašnog primorskog
pučanstva, Lijepo smo vigjeli, kako bi mogli na našem
hrvatskom Jedranu stvoriti od ribarstva unosnu granu
privrede. Preduvjeti su tu, zato nemojmo stati skršte-
nih ruku!
Dubrovački dvopek
Lonce i tave čisti
sva
čišćenja u kući i kuhinji.
VIM čisti sve b
0
VIM cez
ogrebotina
Sa malo Vima na
vlažnoj krpi očistit
ćete brzo i lako tave i
sav ostali pribor za ku-
hanje. Vim je izdašan, dje-
luje brzo, a pri tom ne
grebe. Jednako je dobar
za sva fina kao i gruba
77)
< a