St. 2. Oko Okružnog ureda za Osiguranje Radnika. Još prošlog ljeta Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu, donio je odluku da se svi oni okružni uredi sa malim brojem osiguranih članova odnosno sa malim teritorijem razriješe, a da se nji- hovo područje pripoji najbližim uredima. Tako od 24 okružna ureda danas ih imade svega 17. Ovom arondacijom Dubrovačkom Okružnom uredw pripojen je čitav teritorij bivšeg Mostarskog ureda osim sreza Konjičkog, koji je pripojen okruž- nom uredu u Sarajevu. Bez dvojbe je da su upravu Središnjeg Ureda z. 0. r. u Zagrebu, kod arondacije okružnih ureda, vodili u prvome redu interesi i samog osiguranja, kad je riješila da se teritorij Mostarskog ureda pripoji Du- brovačkom uredu, pak se mi Dubrovački privrednici koliko poslodavci toliko i namještenici, čudimo da se sada nakom što je već okružni ured u Mostaru razri- ješen, i njegov teritorij pripojen dubrovačkom uredu, vodi nekakova akcija da se ponovno uspostavi Mo- starski ured, ili što je najgore da se sjedište ureda za teritorij Dubrovački i Mostarski prenese u Mostar. Ova je akcija dala povoda da su prošlih dana boravili u Mostaru i Dubrovniku g. Marko Bauer, ko- mesar središnjeg ureda i g. Milan Glaser gen. dir. središnjeg ureda, i ovu stvar lično sa privrednim kru- govima pretresali. Tako su spomenuta gospoda 25. pr. mj. u pro- storijama Trg. Obrt. Komore sa Dubrovačkim privred- nicima i predstavnikom Radničke Komore održali jednu konferenciju na kojoj se pretreslo ovo pitanje. Čujemo da su Dubrovački predstavnici privrede gospodi od Sred. Ureda dokumentiranim razlozima izložili opravdano njihovo stanovište, naime da je u interesu ne samo poslodavaca i radnika već i socijalnog osiguranja da se pod nikakovim uslovima ne dira u današnji teritorij Dubrovačkog Okr. Ureda a pogotovo da sjedište ostane u Dubrovniku, kao najvećem pri- vrednom centru ne samo Zetske Banovine, nego i južne Dalmacije i Hercegovine. Mi smo potpuno uvjereni da predstavnici Sre- dišnjeg Ureda dijele u ovom pitanju isto mišljenje, jer inače ne bi mogli razumjeti s kojeg bi razloga prošle godine donijeli odluku o aroudaciji današnjeg uredskog teritorija, kad do danas nije nastupilo ništa što bi prijašnju njihovu odluku moglo mijenjati. Na ovom je sastanku povedena riječ i o postav- ljanju samouprava u radničkom osiguranju, pak sa zadovoljstvom konstatiramo da bi se sumouprave imale u najskorije vrijeme uspostaviti kod svih ureda. — Privrednik. Razne vijesti. Na dalekom istoku položaj je još mutan. Pred Uskrs bilo je zavladalo primirje izmegju Kine i Japana te su kod Šangaja obustavljene borbe. Amerika je povukla svoju flotu iz Kineških voda a i Japan je povlačio čete. Megjutim se javlja o sve jačem sporu izmegju Japana i Amerike s jedne, a Japana i Rusije s druge strane te se očekuju novi zapletaji. Mandžursko pitanje riješeno je tako, da se je uspostavila samostalna republika Mandžurija, koju su priznale sve interesovane velevlasti. Prvim predsjed- nikom izabran je bivši kitajski car Puji, kojemu je sada 26 godina. Još će dugo vremena proći dok se srede unutarnje trzavice u toj novoj državi. Irska republika prolila je više krvi za slobodu, nego ijedna druga zemlja na svijetu. Sada je na izbo- rima pobijedila stranka profesora de Valere, koji je pred 16 godina bio odsudjen na smrt zbog bune protiv Eugleske, pa će on postati predsjednik nove vlade, jer je dobio 75 poslanika, a dosadanja vladina stranka, koja je već deset godina ma vlasti (Cosgra- veova) dobila je samo 55 mandata. Medjutim de Valera je prije izbora izjavio, da će ukinuti i zakletvu vjernosti kralju i obavezu iz 1921 god, da će naime Irska platiti Engleskoj tri miljuna funti. Ali Eaglezi kupuju 90% irske robe, pa bi raskid sa Engleskom značio smrt irskome seljaštvu, a mržnja je još uvijek živa. Pa orahe od 50 kg dalje nudjamo uz cijenu od Din. 3.— Postavno kolodvor. BERKEŠ i POLLAK — KRIŽEVCI, Savska Banovina. »NARODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. BLATO. Korizmene propovijedi održao je tri put sedmično franjevac mp. O. Andrija Matutinović. Premda u 72 godini života dokrajčio je naporni posao koriz- menog propovjedanja sa osobitim apostolskim žarom i ustrajnošću. Svojim savremenim, na temelju iskustva podanim propovijedima, pobudio je toliki interes u župi, da je svaki put crkva bila prepuna slušatelja. Posjeta i pozornost mladića bila je kao malo kada do ovoga puta. I plod nije izostao. Za vrijeme korizme 10.600, a od toga u samom velikom tjednu 4.250 sv. Pričesti. Na propovijedi Velikog četvrka i na zaključnoj propovijedi drugog dana Uskrsa, kada je starac - apostol u ime Kristovo podijelio običajni blagoslov mnogo je oko suzom orosilo. Neka mu Bog plati i napuni ga nebeskom utjehom, kao što je on mnoge duše utješio i u ispovjednici i sa propovijedaonice. Duhovne vježbe. Po prvi put otkad postoji naša župa održale su se ljetos duhovne vježbe za gospogje i gospogjice. Započele su 15. marta večer a završile na sv. Josipa ujutro. Vodio ih je vič. don Pavo Poša. Prisustvovalo im je 39 osoba, megju kojima i 8 uči- teljica. — Uočivši činjenicu da je inicijativa potekla sa strane nekih gospogja, utješljiva je to pojava za jednu župu u današnjim danima surovog materijalizma. Crkveno pjevanje. Kroz zadnja tri dana Velike sedmice bile su u crkvi Matici uveličane funkcije sa pjevanjem pjevačkog zbora mjesnog Glazbenog društva. Prve dvije večeri izveden je po koralu četveroglasni ,Smiluj se...“ a u Veliki petak Mayerov , Miserere“ u hrv. prevođu, kao i sve tri večeri antifona ,lsus Krist“ od Mayera. Lamentacije su pjevali a solo gg. Želimir Šeman, operni pjevač, Stjepan Smole, agr. su- dija i Da. Pavo Poša, dok je dvije otpjevao četvero- glasno po koralu uži zbor spomenutog društva. — Na Uskrs je isti zbor izveo Misu od Dieriexa, a preko ofertorija je operni bariton g. Želimir Šeman otpjevao ,O sacrum convivium“ od M.a Frank-a. Zborom je dirigirao g. St. Smole, a na Veliki petak kod Msye- rovog ,Miserera“ g. M. Radimiri. Na harmoniju je pjevanje pratila č. s. Josipa Jurin, a misu na Uskrs č. s. Nazarena, obe iz zavoda ,Kćeri Milosrgja“. — Glazbeno se je društvo ovim vrlo uspjelim nastupima u velikoj mjeri afitmiralo, te pobralo zasluženog pri- znanja a i zahvalnosti sa strane mnogobrojnog općinstva, koje je svakog puta prenapunjao prostore crkve. HERCEGNOVI. Korizmene propovijedi. Minule korizme u stolnoj crkvi držao je propovijedi svake su- bote i nedjelje večer mip. O. Marijan Blažić, franjevac iz Dubrovnika. Ovaj čuveni i vrsni propovjednik, svojom simpatičnom pojavom, znao je da vjernicima temeljito tumači vjerske istine, pa se je više puta dotakao vrlo važnih pitanja, koja bi dokumentarno obrazložio, — I ako je Hercegnovska crkva dosta prostrana, ipak je nakon druge propovijedi postala premalena, jer su hrlili ne samo niži slojevi, već i inteligencija, vojnici i oficiri pa čak i ogroman broj pravoslavne braće koja je ne propuštajući ni jednu propovijed sa najvećom napetošću pratila. Propovijedi su prisustvovali ne samo vjernici iz Hercegnovoga već i iz daleke okolice i to: Igala, Zelenike, Kumbora i Gjenovića a katkada i iz Tivta. Kroz vrijeme 40-satnog klanjanja držao je pro- povijedi o Presv., Euharistiji a u Veliki četvrtak o muci Isusovoj. Zadnju pak propovijed održao je na Uskrsni ponedjelak, kojom je prilikom ocrtao užasne napade na sv. Crkvu, koja je pored svega toga i dandanas ostala nepobjegjenja. Posllje propovijedi podijelio je sv. blagoslov te se je sjetio svakoga a nije propustio da od uskrsnulog Pobjednika zamoli blagoslov i pra- voslavnoj braći, što je učinilo duboki utisak na sva- koga a osobito na pravoslavne, I ako je korizma uopšte duga, ove nam se godine učinila prekratka, slušajući ovako divne propovijedi i ako dvaput sedmično. Zbogom nam ostani O. Marijane, Bog ti dao snage da moćbudeš i dalje propovijedati istine Gospodnje, :li nemoj zaboraviti našu Boku sa tvojim divnim propovijedima. — £L. M. Pozor! Krojači, krojačice! Izašli su hrvatski učni svesci o promjeni mode i moderniziranja kroja za g. 1932, Izragjivanje muških i damskih krojeva po mjeri i slici. Cijena muškim ili damskim krojevima od 10 do 25 Din. Kod narudžbe krojeva dobije se bes- platno list o promjeni mode. Po Uskrsu će škola za sve one, koji ne mogu lično na tečaj, otvoriti besplatni dopisni kurs muškog i damskog krojenja putem učnih svezaka. Na svršetku tečaja svaki dobije svjedočbu. — Od ministarstva trgovine i industrije odobrena Krojna škola L' ecole de coupe, Ljubljana, Šmartinska cesta 24. ITO pasta za zube je najbolja. Br. 14. LUKA ŠIPANJSKA. Posjet novog parobroda. U srijedu 30 pr. mj. u 1 sat popodne stigao je ne- nadno u našu luku veliki luksuzni parobrod Dubrov. Paroplovidba ,Kralj Aleksandar L“ Čim je ušao u luku prošavši rt Mišnjak počeo je pucanjem pozdravljati mjesto, našto je vojnička stanica na Veljem Vrhu odvra- ala pucanjem. Kad je parobrod došao u Luku bio je od crkvene uprave pozdravljen zvonjenjem, a od općine pucanjem iz mužara i vijanjem zastava. Na sve ove pozdrave sa parobroda je odvraćeno pozdravnim pu- canjem, sirenom, sviranjem glazbe i pozdravom sa zastavama. U našoj luci zadržao se je '/, sata, a kroz to vrijeme sakupilo se je na obalu veliko mnoštvo naroda, koji je radosno došao da pozdravi ovaj lijepi parobrod, novu tekovinu Dubrovačke Paroplovidbe, kojoj je na čelu naš dični domorodac gospar Federiko Glavić. Iz luke je parobrod otišao u 1'/, sat, te je bio istim načinom ponovno pozdravljen. Novom parobrodu želimo, da bude sretno putovao morem na čast i korist naše domovine. P. S. IZ GORNJIH KONAVALA. Oduzeta nam i sad- nja duhana. Uprava monopola u Beogradu oduzela je sadnju duhana općinama Dubrovnik i Cavtat. Mislimo da ova zabrana nije nikoga gore pogodila nego li mjesta Gornjih Konavala na granici hercegovačkoj. Ovaj narod ne može da iz kamena novac iskuca, pak mu je jedina nada da proda janje jal kozle. Kako od ajvana ima jakog gnjoja, tako je gojio uvijek dobru vrst duhana, te kad nikakav svoj poljodjelski proizvod ne može da unovči, to mu je u sadašnjim prilikama sadnja duhana jedino vrelo zaslužbe. Buhač je izdao, te ga neki imaju još od otrag 4—5 godina gdje leži nerasprodan. | u ovim teškim prilikama, kakovih ne pamtimo, kad toliki gladuju, oduzeta nam je i sadnja duhana. Ima li koga da se za nas zauzme, da nam se pruži prilika, da pošteno trudom i mukom zaslu- žimo koricu crna hljeba, bijelog hljeba se kod nas ne vidi kroz cijelu godinu, pak ni na Božić, ni na Uskrs, već je pogača jedina hrana naša. Glas vapijućih pomoč. VELALUKA. Korizmeno propovijedanje. Ove godine dopao nam je u dio kao korizmeni propovjed- nik naš stari znanac mp. dominikanac O. Dominik Domić, koji slovi kao revni misionar i propovjednik po svim našim stranama. Ovo je četvrta korizma, što je isti dodijeljen ovoj župi; znao je svojom prijaznošću i darovitošću steći opću privrženost i smatran je kao domaće lice, jer je mnogima još u svježoj uspomeni iz vremena njegovog višegodišnjeg boravka u samo- stanu sv. Nikole u Korčuli. Bog je obilno blagoslovio njegov trud, te je i ovom prilikom donesao dobar plod. Pristupanje naime na sakramente ispovjedi i pričesti bilo je preko očekivanja. Vrijednog i dobrog našeg O. Domića neka prati blagoslov Božji i naša zahvalnost. Zabava u zavodu čč. Sestara Dominikanki. Djeca mjesnog zabavišta i kongreganistice, pod vodstvom čč. Sestara, prirediše o Uskrsnim praznicima lijepu i uspjelu zabavu na opće zadovoljstvo. Kongreganistice prikazivahu ,Heroični čin jedne Marijine kćeri“, uz šaljivu igru ,Amalija kao grofica“, dočim djeca izve- doše razne vježbe i shodne deklamacije. Predstavljačice kao i djeca, odigraše vrlo vješto svoje uloge, te pu- blici priuštiše i smjeha i razonode, osim moralne pouke a pobraše zasluženi aplauz. Danica“! za 1932. Najpoznatiji kalendar, što ga već preko 60 godina izdaje društvo sv. Jero- nima u Zagrebu može se dobiti u svim knjižarama za Din. 10, a članovi društva sv. Jeronima mogu je pri- dignuti kod povjerenika (Dubrov. Hrvatska Tiskara) za samih Din. 7 Braća Damić Zastupstvo u Gružu. (Poslovnica kod g. Kap. Iva Hagjije) samoprodaia ugljena iz držao. rudnika Skladište Zagrebačka Obala. Ugljen za kućnu potrebu dostavlja se u stan, a može se kupiti i na skladištu. Narudžbe se primaju i telefonski na telefon br. 6. (47) ,