St. 2.

Oko Okružnog ureda
za Osiguranje Radnika.

Još prošlog ljeta Središnji ured za osiguranje
radnika u Zagrebu, donio je odluku da se svi oni
okružni uredi sa malim brojem osiguranih članova
odnosno sa malim teritorijem razriješe, a da se nji-
hovo područje pripoji najbližim uredima. Tako od 24
okružna ureda danas ih imade svega 17.

Ovom  arondacijom Dubrovačkom Okružnom
uredw pripojen je čitav teritorij bivšeg Mostarskog
ureda osim sreza Konjičkog, koji je pripojen okruž-
nom uredu u Sarajevu.

Bez dvojbe je da su upravu Središnjeg Ureda
z. 0. r. u Zagrebu, kod arondacije okružnih ureda,
vodili u prvome redu interesi i samog osiguranja, kad
je riješila da se teritorij Mostarskog ureda pripoji Du-
brovačkom uredu, pak se mi Dubrovački privrednici
koliko poslodavci toliko i namještenici, čudimo da se
sada nakom što je već okružni ured u Mostaru razri-
ješen, i njegov teritorij pripojen dubrovačkom uredu,
vodi nekakova akcija da se ponovno uspostavi Mo-
starski ured, ili što je najgore da se sjedište ureda za
teritorij Dubrovački i Mostarski prenese u Mostar.

Ova je akcija dala povoda da su prošlih dana
boravili u Mostaru i Dubrovniku g. Marko Bauer, ko-
mesar središnjeg ureda i g. Milan Glaser gen. dir.
središnjeg ureda, i ovu stvar lično sa privrednim kru-
govima pretresali.

Tako su spomenuta gospoda 25. pr. mj. u pro-
storijama Trg. Obrt. Komore sa Dubrovačkim privred-
nicima i predstavnikom Radničke Komore održali jednu
konferenciju na kojoj se pretreslo ovo pitanje.

Čujemo da su Dubrovački predstavnici privrede
gospodi od Sred. Ureda dokumentiranim razlozima
izložili opravdano njihovo stanovište, naime da je u
interesu ne samo poslodavaca i radnika već i socijalnog
osiguranja da se pod nikakovim uslovima ne dira u
današnji teritorij Dubrovačkog Okr. Ureda a pogotovo
da sjedište ostane u Dubrovniku, kao najvećem pri-
vrednom centru ne samo Zetske Banovine, nego i južne
Dalmacije i Hercegovine.

Mi smo potpuno uvjereni da predstavnici Sre-
dišnjeg Ureda dijele u ovom pitanju isto mišljenje,
jer inače ne bi mogli razumjeti s kojeg bi razloga
prošle godine donijeli odluku o aroudaciji današnjeg
uredskog teritorija, kad do danas nije nastupilo ništa
što bi prijašnju njihovu odluku moglo mijenjati.

Na ovom je sastanku povedena riječ i o postav-
ljanju samouprava u radničkom osiguranju, pak sa
zadovoljstvom konstatiramo da bi se sumouprave imale
u najskorije vrijeme uspostaviti kod svih ureda. —

Privrednik.

 

Razne vijesti.

Na dalekom istoku položaj je još mutan. Pred
Uskrs bilo je zavladalo primirje izmegju Kine i Japana
te su kod Šangaja obustavljene borbe. Amerika je
povukla svoju flotu iz Kineških voda a i Japan je
povlačio čete. Megjutim se javlja o sve jačem sporu
izmegju Japana i Amerike s jedne, a Japana i Rusije
s druge strane te se očekuju novi zapletaji.

Mandžursko pitanje riješeno je tako, da se je
uspostavila samostalna republika Mandžurija, koju su
priznale sve interesovane velevlasti. Prvim predsjed-
nikom izabran je bivši kitajski car Puji, kojemu je
sada 26 godina. Još će dugo vremena proći dok se
srede unutarnje trzavice u toj novoj državi.

Irska republika prolila je više krvi za slobodu,
nego ijedna druga zemlja na svijetu. Sada je na izbo-
rima pobijedila stranka profesora de Valere, koji je
pred 16 godina bio odsudjen na smrt zbog bune
protiv Eugleske, pa će on postati predsjednik nove
vlade, jer je dobio 75 poslanika, a dosadanja vladina
stranka, koja je već deset godina ma vlasti (Cosgra-
veova) dobila je samo 55 mandata. Medjutim de Valera
je prije izbora izjavio, da će ukinuti i zakletvu vjernosti
kralju i obavezu iz 1921 god, da će naime Irska platiti
Engleskoj tri miljuna funti. Ali Eaglezi kupuju 90%
irske robe, pa bi raskid sa Engleskom značio smrt
irskome seljaštvu, a mržnja je još uvijek živa.

Pa orahe od 50 kg dalje nudjamo
uz cijenu od Din. 3.— Postavno kolodvor.
BERKEŠ i POLLAK — KRIŽEVCI,

Savska Banovina.

»NARODNA SVIJEST«

Pisma iz naroda.

BLATO. Korizmene propovijedi održao je tri put
sedmično franjevac mp. O. Andrija Matutinović. Premda
u 72 godini života dokrajčio je naporni posao koriz-
menog propovjedanja sa osobitim apostolskim žarom
i ustrajnošću. Svojim savremenim, na temelju iskustva
podanim propovijedima, pobudio je toliki interes u
župi, da je svaki put crkva bila prepuna slušatelja.
Posjeta i pozornost mladića bila je kao malo kada do
ovoga puta. I plod nije izostao. Za vrijeme korizme
10.600, a od toga u samom velikom tjednu 4.250 sv.
Pričesti. Na propovijedi Velikog četvrka i na zaključnoj
propovijedi drugog dana Uskrsa, kada je starac - apostol
u ime Kristovo podijelio običajni blagoslov mnogo je
oko suzom orosilo. Neka mu Bog plati i napuni ga
nebeskom utjehom, kao što je on mnoge duše utješio
i u ispovjednici i sa propovijedaonice.

Duhovne vježbe. Po prvi put otkad postoji naša
župa održale su se ljetos duhovne vježbe za gospogje
i gospogjice. Započele su 15. marta večer a završile
na sv. Josipa ujutro. Vodio ih je vič. don Pavo Poša.
Prisustvovalo im je 39 osoba, megju kojima i 8 uči-
teljica. — Uočivši činjenicu da je inicijativa potekla
sa strane nekih gospogja, utješljiva je to pojava za
jednu župu u današnjim danima surovog materijalizma.

Crkveno pjevanje. Kroz zadnja tri dana Velike
sedmice bile su u crkvi Matici uveličane funkcije sa
pjevanjem pjevačkog zbora mjesnog Glazbenog društva.
Prve dvije večeri izveden je po koralu četveroglasni
,Smiluj se...“ a u Veliki petak Mayerov , Miserere“
u hrv. prevođu, kao i sve tri večeri antifona ,lsus
Krist“ od Mayera. Lamentacije su pjevali a solo gg.
Želimir Šeman, operni pjevač, Stjepan Smole, agr. su-
dija i Da. Pavo Poša, dok je dvije otpjevao četvero-
glasno po koralu uži zbor spomenutog društva. —
Na Uskrs je isti zbor izveo Misu od Dieriexa, a preko
ofertorija je operni bariton g. Želimir Šeman otpjevao
,O sacrum convivium“ od M.a Frank-a. Zborom je
dirigirao g. St. Smole, a na Veliki petak kod Msye-
rovog ,Miserera“ g. M. Radimiri. Na harmoniju je
pjevanje pratila č. s. Josipa Jurin, a misu na Uskrs
č. s. Nazarena, obe iz zavoda ,Kćeri Milosrgja“. —
Glazbeno se je društvo ovim vrlo uspjelim nastupima
u velikoj mjeri afitmiralo, te pobralo zasluženog pri-
znanja a i zahvalnosti sa strane mnogobrojnog općinstva,
koje je svakog puta prenapunjao prostore crkve.

HERCEGNOVI. Korizmene propovijedi. Minule
korizme u stolnoj crkvi držao je propovijedi svake su-
bote i nedjelje večer mip. O. Marijan Blažić, franjevac
iz Dubrovnika. Ovaj čuveni i vrsni propovjednik, svojom
simpatičnom pojavom, znao je da vjernicima temeljito
tumači vjerske istine, pa se je više puta dotakao vrlo
važnih pitanja, koja bi dokumentarno obrazložio, —
I ako je Hercegnovska crkva dosta prostrana, ipak je
nakon druge propovijedi postala premalena, jer su
hrlili ne samo niži slojevi, već i inteligencija, vojnici
i oficiri pa čak i ogroman broj pravoslavne braće koja
je ne propuštajući ni jednu propovijed sa najvećom
napetošću pratila. Propovijedi su prisustvovali ne samo
vjernici iz Hercegnovoga već i iz daleke okolice i to:
Igala, Zelenike, Kumbora i Gjenovića a katkada i iz
Tivta. Kroz vrijeme 40-satnog klanjanja držao je pro-
povijedi o Presv., Euharistiji a u Veliki četvrtak o muci
Isusovoj. Zadnju pak propovijed održao je na Uskrsni
ponedjelak, kojom je prilikom ocrtao užasne napade
na sv. Crkvu, koja je pored svega toga i dandanas
ostala nepobjegjenja. Posllje propovijedi podijelio je
sv. blagoslov te se je sjetio svakoga a nije propustio
da od uskrsnulog Pobjednika zamoli blagoslov i pra-
voslavnoj braći, što je učinilo duboki utisak na sva-
koga a osobito na pravoslavne, I ako je korizma
uopšte duga, ove nam se godine učinila prekratka,
slušajući ovako divne propovijedi i ako dvaput sedmično.
Zbogom nam ostani O. Marijane, Bog ti dao snage
da moćbudeš i dalje propovijedati istine Gospodnje,

:li nemoj zaboraviti našu Boku sa tvojim divnim
propovijedima. — £L. M.

 

Pozor! Krojači, krojačice! Izašli su hrvatski
učni svesci o promjeni mode i moderniziranja kroja
za g. 1932, Izragjivanje muških i damskih krojeva po
mjeri i slici. Cijena muškim ili damskim krojevima od
10 do 25 Din. Kod narudžbe krojeva dobije se bes-
platno list o promjeni mode. Po Uskrsu će škola za
sve one, koji ne mogu lično na tečaj, otvoriti besplatni
dopisni kurs muškog i damskog krojenja putem učnih
svezaka. Na svršetku tečaja svaki dobije svjedočbu. —
Od ministarstva trgovine i industrije odobrena Krojna
škola L' ecole de coupe, Ljubljana, Šmartinska cesta 24.

ITO pasta za zube je najbolja.

Br. 14.

LUKA ŠIPANJSKA. Posjet novog parobroda.
U srijedu 30 pr. mj. u 1 sat popodne stigao je ne-
nadno u našu luku veliki luksuzni parobrod Dubrov.
Paroplovidba ,Kralj Aleksandar L“ Čim je ušao u luku
prošavši rt Mišnjak počeo je pucanjem pozdravljati
mjesto, našto je vojnička stanica na Veljem Vrhu odvra-
ala pucanjem. Kad je parobrod došao u Luku bio je
od crkvene uprave pozdravljen zvonjenjem, a od općine
pucanjem iz mužara i vijanjem zastava. Na sve ove
pozdrave sa parobroda je odvraćeno pozdravnim pu-
canjem, sirenom, sviranjem glazbe i pozdravom sa
zastavama. U našoj luci zadržao se je '/, sata, a kroz
to vrijeme sakupilo se je na obalu veliko mnoštvo
naroda, koji je radosno došao da pozdravi ovaj lijepi
parobrod, novu tekovinu Dubrovačke Paroplovidbe,
kojoj je na čelu naš dični domorodac gospar Federiko
Glavić. Iz luke je parobrod otišao u 1'/, sat, te je bio
istim načinom ponovno pozdravljen. Novom parobrodu
želimo, da bude sretno putovao morem na čast i korist
naše domovine. P. S.

IZ GORNJIH KONAVALA. Oduzeta nam i sad-
nja duhana. Uprava monopola u Beogradu oduzela je
sadnju duhana općinama Dubrovnik i Cavtat. Mislimo
da ova zabrana nije nikoga gore pogodila nego li
mjesta Gornjih Konavala na granici hercegovačkoj.
Ovaj narod ne može da iz kamena novac iskuca, pak
mu je jedina nada da proda janje jal kozle. Kako od
ajvana ima jakog gnjoja, tako je gojio uvijek dobru
vrst duhana, te kad nikakav svoj poljodjelski proizvod
ne može da unovči, to mu je u sadašnjim prilikama
sadnja duhana jedino vrelo zaslužbe. Buhač je izdao,
te ga neki imaju još od otrag 4—5 godina gdje leži
nerasprodan. | u ovim teškim prilikama, kakovih ne
pamtimo, kad toliki gladuju, oduzeta nam je i sadnja
duhana. Ima li koga da se za nas zauzme, da nam
se pruži prilika, da pošteno trudom i mukom zaslu-
žimo koricu crna hljeba, bijelog hljeba se kod nas ne
vidi kroz cijelu godinu, pak ni na Božić, ni na Uskrs,
već je pogača jedina hrana naša. Glas vapijućih pomoč.

VELALUKA. Korizmeno propovijedanje. Ove
godine dopao nam je u dio kao korizmeni propovjed-
nik naš stari znanac mp. dominikanac O. Dominik
Domić, koji slovi kao revni misionar i propovjednik
po svim našim stranama. Ovo je četvrta korizma, što
je isti dodijeljen ovoj župi; znao je svojom prijaznošću
i darovitošću steći opću privrženost i smatran je kao
domaće lice, jer je mnogima još u svježoj uspomeni
iz vremena njegovog višegodišnjeg boravka u samo-
stanu sv. Nikole u Korčuli. Bog je obilno blagoslovio
njegov trud, te je i ovom prilikom donesao dobar plod.
Pristupanje naime na sakramente ispovjedi i pričesti
bilo je preko očekivanja. Vrijednog i dobrog našeg
O. Domića neka prati blagoslov Božji i naša zahvalnost.

Zabava u zavodu čč. Sestara Dominikanki. Djeca
mjesnog zabavišta i kongreganistice, pod vodstvom
čč. Sestara, prirediše o Uskrsnim praznicima lijepu i
uspjelu zabavu na opće zadovoljstvo. Kongreganistice
prikazivahu ,Heroični čin jedne Marijine kćeri“, uz
šaljivu igru ,Amalija kao grofica“, dočim djeca izve-
doše razne vježbe i shodne deklamacije. Predstavljačice
kao i djeca, odigraše vrlo vješto svoje uloge, te pu-
blici priuštiše i smjeha i razonode, osim moralne pouke
a pobraše zasluženi aplauz.

 

Danica“! za 1932. Najpoznatiji kalendar,
što ga već preko 60 godina izdaje društvo sv. Jero-
nima u Zagrebu može se dobiti u svim knjižarama za
Din. 10, a članovi društva sv. Jeronima mogu je pri-
dignuti kod povjerenika (Dubrov. Hrvatska Tiskara)
za samih Din. 7

Braća Damić

Zastupstvo u Gružu.

(Poslovnica kod g. Kap. Iva Hagjije)

samoprodaia ugljena iz držao. rudnika

Skladište Zagrebačka Obala.
Ugljen za kućnu potrebu

dostavlja se u stan, a može
se kupiti i na skladištu.

Narudžbe se primaju i telefonski
na telefon br. 6. (47)

,