St 2 koga ko im je bio drag. Tu su zlatni križići, koje je ruski seljak unatoč bijesu boljševizma i revolucije sa- čuvao negdje na skrovitom mjestu, da budd i dalje veza izmegju njega i vjere, koju su mu crveni vogie silom htjeli iščupati iz duše. Sve to oni žrtvuju za komadić kruha. Drži se, da su ovoj nestašici kruha uzrokom veliki transporti žita na Istok, gdje Sovjeti sakupljaju čete, da zaštite svoj teritorij od Japana. Osim toga i žetva je posljednje godine u Ukrajini uništena od nevremena. Prehrani pučanstva će se moći udovoljiti tek poslije nove žetve. A što će biti dotle? Da se opet na ruski narod ne survaju teški dani, ka- kovi su bili pred nekoliko godina, u kojima je strašna glad uništila više milijuna osoba. Bratska riječ težacima - vinogradarima. Nevolja je zahvatila cijeli svijet, ali pogotovo težake- vinogradare t. j. one, koji se isključivo bave samo vinogradarstvom. Slabe su cijene, a još slabija prodaja, a radnja i troškovi oko loze veliki. Pripovi- jedali su mi, kako imaju mnogi po toliko bačava pu- nih vina — a da nemaju u kući komadić kruha; kako su muoge prije dobrostojeće obitelji danas zapale u bijedu i dugove i t.d. Prije rata su krajevi, koji su se bavili vinogradarstvom dobro stali i, može se reći gospodski živjeli, jer je dalmatinsko vino imalo dobra i stalna tržišta u Trstu, Beču, Pragu itd. Danas su ta tržišta izgubljena, a nema izgleda da bi se u bližoj budućnosti mogla nadoknaditi. Uz to je danas uopće spala potrošnja vina, te je stoga pogrešno osloniti se na samu jednu poljoprivrednu granu, koja se može lako slomiti. Bolje je baviti se sa više grana poljoprivede gdje je to uopće ikako moguće. Za strane i škrape ne velim ništa, jer se to jedino sa lozom može najbolje iskoristiti, ali za polja, koja su podesna za žitarice i druge poljoprivredne grane šteta je, što su sva zaprem- ljena lozom, koja iziskuje mnogo radnje i troška, a u današnje vrijeme najmanje se isplaćuje. Od krajeva koji se skoro isključivo bave lozom, jedino sam prošao, nazad 5—5 god. poluotok Pelješac, te sam se divio njegovim ljepota, koliko prirodnim to- liko umjetnim, što je čovječja ruka izradila iizgradila. Tu su iskrčene strane i izragjena polja, a sve vinovom lozom zasagjeno. Ali sam odmah zapazio i promislio da to nije dobro, što su sama lozom zasagjena sva ona polja na kojima bi skoro sve moglo uspijevati. Dakle, treba iskreno reći istinu: da bi trebalo u po- ljima lozu, bar večim dijelom, izvaditi i zemlju ustu- piti drugim poljoprivrednim granama. Neki je g. N. Š. pisao u ovom listu pod konac proš. god. o jadima i nevoljama vinogradara, te je i on spomenuo da bi trebalo lozu u poljima povaditi, a zato da bi bilo dobro da država zakonom naredi da se loza u poljima povadi. Znam, da je g. pisac imao dobre namjere, da bude od loristi narodu, ali to nije dobro ni uputno, jer bi se tim skučivala sloboda i ubijala volja za rad u narodu. Nego to treba da po- stepeno težaci sami izvrše, svojevoljno bez pritiska. Neka neki započnu, pak će ih drugi slijediti, kad se uvjere da je korisno. To nije lak posao pak se to ne može najedamput učiniti; a potreba je velika i bez- odvlačna, da se ta zemlja što prije iskoristi i dade težaku još barem nešto, osim vina. Zato preporučam težacima, osobito potrebnijima, koji žele komadić kruha, da odma sad, za ovu godinu posade po lozi kukuruz. Sadi se baš sad koncem trav- nja do polovice svibnja, izmegju dva reda loze jedan red kukuruza; a mogu az zrno kukuruza posaditi i dva zrna graha (fažola) koji se penje uza struk kuku- ruza, te se može i od ovog imati koristi, bilo branjem zelenog ili sakupljanjem suhog za zimu. Kukuruzno brašno može se na više načina prirediti za hranu, a može se sa drugim, pšeničnim brašnom miješati i u kruh. Za nevolju bi se mogao peći kruh i od samog kukuruznog brašna, jer ,kad je kruha ikakva — nije glada nikakva“ veli narodna poslovica. Sve je dobro za one, koji u zimi trpe glad i žele komadić kruha. Uz to spominjem da kukuruz neće mnogo sme- tati lozi, a on bi mogao biti izvrstan, u onim jakim i dobro gnojenim zemljama, pogotovo ako ne bude velike suše, što izgleda da neće biti nakon suše pro- šlog ljeta i zime, koja je bila sušna. — Čuo sam pri- povijedati da su po našim danas isključivo vinorodnim krajevima nekada bile skoro u svakoj kući žrvnji (mali ručni, kućni mlin za žito), koji su se, u ono razdoblje kada se je pristupilo isključivo općenitom uzgoju loze, te kada se od njena prihoda moglo namiriti sve do- maće potrebe, da su se tad ti žrvnji rasprodavali ko- jekuda. Dakle znak, da su prije u tim krajevima uz- gajali i žitarice, te ne bi bilo loše da i sad uz lozu goje se i žitarice a osobito pšenicu, od koje nam je kruh naš svagdanji“. Ovo nekoliko redaka upravljam uz najbolju namjeru braći težacima-vinogradarima uz želju: da im budu od koristi i da se što prije k njima povrati ono prijašnje blagostanje. Miho Popović — Majkovi. »NARODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. KORČULA. Svečana proslava 700-godišnjice smrti sv. Antuna obavit će se na romantičnom otoku Badiji. U tu svrhu izdan je posebni proglas na sve Korčulane. Svečanost će se obaviti ovim redom: De- vetnica na Badiji, Trodnevnica propovijed u Korčuli O. Dane Zec, Žrnovu Dr.O. Ante Matijević, Lumbardi O. Dominik Mavrović. U oči svečanosti (2 svibnja) navečer: rasvjeta samostana i obale. Na dan svečanosti. U jutro: pontifikalna misa i propovijed, Dr. O. Venc. Bandera. Po podne: procesija, blagoslov, akademija, rasvjeta. Prvog i trećeg dana trodnevnice (30 travnja i 2 svibnja) davaće se eventualno religiozni film o Korčuli. Lične vijesti. Preuzv. Dr. Theodor Kubina, biskup iz Čenstohova (Poljska) na svom proputovanju kroz Jugoslaviju posjetio je i naš grad, te se zadržao 2 dana razgled vši sve njegove znamenitosti. Izrazio se naj- laskavije o lijepim utiscima, koje je dobito osobito u Dalmaciji. Poljoprivredni tečaj. Uslijed naloga Banske Uprave održava su kroz ovaj mjesec u selu Pupnatu poljo- privredni tečaj pod vodstvom sreskog poljoprivrednog referenta g, Josipa Zeca. Seljani su se u lijepom broju odazvali, te marljivo pohagiaju tečaj, gdje ih se upu- ćuje u važnija pravila raznih grana racijonalne po- ljoprivrede. Pored toga održat će stručna predavanja sreski sanitetski, veterinarski i šumarski referenti, te veleč. župnik Dn. B. Bačić o pčelarstvu. Po završetku tečaja biće 3—5 najboljih učašnika nagragjeni raznim poljoprivrednim alatima. Jeričević Antun p. Mata kamenarski poduzetnik i trgovac preminuo je 20 o. mj. u 69 g. života. U če- tvrtak 21 o. mj. priregjen mu je uprav lijepi sprovod uz saučešće brojnog gragjanstva. Ostavlja ožalošćenu suprugu, te sinove Srećka i Antuna učitelja. Nek je pokojniku pokoj duši a ožalošćenima naše saučešće. Za pojeftinjenje živežnih namirnica poduzeli su korake mjesni državni aktivni činovnici i umirovljenici, koji su pogogjeni sa snižavanjem prinadležnosti, te im je otešćano življenje s razloga, što cijene životnim na- mirnicama nijesu srazmjerno snižene. Oni su održali sastanak te izabrali odbor, koji ima da poradi kod mjesnih trgovaca za sniženje cijena. Kad se trgovci ne bi odazvali, odlučili su, da će se sami pobrinuti za zaštitu svojih interesa. Turisti. U petak 22 o. mj. usidrila se u našoj luci parna jahta ,Xarifa“ pod amerikanskom zastavom vlasnosti Franklin M. Singer od poznate firme šivaćih mašina. Na njoj je vlasnik sa porodicom. Zadržali su se jedan dan, razgledali grad te proslijedili za Dubrovnik. Zabava na Vrniku. U nedjelju 10 o. mj. prire- diše djeca i mladići na otočiću Vrniku lijepu zabavu sa deklamacijama, pjevanjem, humoreskama i jednim igrokazom. Zabava je lijepo uspjela, pak zaslužuju svaku pohvalu oni, koji su se brinuli da sve lijepo prirede i uvježbaju. BLATO na Korčuli. Dom zdravlja. Poliklinika. Nastojanjem ministarstva mar. zdravlja ustanovljen je ,Dom zdravlja“ za suzbijanje i umanjivanje kužnih bolesti, k tomu i higijenska poliklinika za očuvanje zdravlja mnogobrojne školske djece. Tim upravlja vri- jedni g. Dr. Juraj Krstinić, opć. liječnik. Imamo sreću da je ministarstvo nastojanjem spomenutoga g. liječnika dalo ovoj poliklinici kino-aparat za zorno i slikovito proučavanje naroda u zdravlju. Sa tim aparatom davao je g. liječnik predavanje pod naslovom Cuvaj se zlih običaja“ školskoj djeci, u sokolani, kod čč. Sestara i narodu u prošlu nedjelju. Poželjno je i potrebito, da g. liječnik nastavi česta ovakova zdravstvena predava- nja ne samo za muške, nego i za Ženske, koje su čuvarice zdravlja u svojim obiteljima. KUNA. Diletanska družina ,Hrvatske Glazbe“ iz Potomja odigrala je u nedjelju 17. o. mj. značajnu dramu iz turskog života ,Emin“ od Dorota Zara. Glavne uloge baš su majstorski odigrane, te je predstava osta- vila na svakoga najljepši utisak. Čestitamo diletanskoj družini te joj želimo još ljepših uspjeha. (Op. Ur. Iz dopisa smo morali izostaviti kritiku o pojedinim ulo- gama radi ogramičena prostora). ŠIROKI BRIJEG (Hercegovina). Godišnja zabava hrvatskog katoličkog vanjskog gjaštva održana je u nedjelju 17 o. mj. uz veliki interes i brojni posjet va- rošana. Gimnazijska kazališna dvorana bila je prepuna. Program je bio veoma bogat i izveden na opće zado- voljstvo. Uz proslov bilo je deklamacija, pjevanja i tamburanja te dva kratka igrokaza. Moralni uspjeh za- bave velik a dobar i financijalni u današnjim prilikama. Ovom su prigodom gg. varošani pokazali svoju ljubav i susretljivost prema zavodu, pak im najljepša hvala, osobito onima, koji su bilo čim pridonijeli uspjehu zabave. N. K. — (Op. Ur. I ovaj smo dopis morali dobro oklaštriti, jer nam nije moguće spominjati po- jedine tačke zabave). Ekspresna pruga ZA SJEVERNU AMERIKU uv ,VULCANIA“ 1. Maja iz SPLITA m/v , SATURNIA“ 18. Maja iz SPLITA —trrea. Putnička praga ZA JUŽNU AMERIKU Martha Washington 29. aprila iz SPLITA — rea informacije besplatno kod: GOSULIGH LINE“ - DUBROVNIK 2 Telefon br. 16. HVAR. Akademija u počast biskupa Dobrile. Društvo ,Strossmayer“ vjerno svom programu poča- stilo je akademijom godišnjicu smrti velikog oca Istre Dr. Jurja Dobrile u nedjelju 17. o. mj. Središte je akademije bio govor o velikom biskupu i rodoljubu, kojeg je držao preč. kan. Dulčić. Prikazao je njegov rad na vjerskom, kulturnom, patriotskom, ekonomskom i karitativnom polju, po čemu je pravom bio ne samo otac, nego i otac i majka svojemu narodu. Oko toga nanizane su bile i druge tačke programa: dvije izvrsno izvedene deklamacije, koje su čak i suze na oči vabile naime: ,Dobrom biskupu Dobrili“ od Jeretova a recitovala je g.ca Danica Miličić i Kraljićeva ,Pjesma potištenih“, a deklamirala je g.ca S»fija Blaš- ković. Zanimiv je bio aktuelan dijalog , Velebita i Učka“ što su izveli dječak I. Roić i djevojčica M. Jurić. Naš tamburaški zbor, koji se pod vodstvom kapelnika g. J. Golića sve to bolje razvija i napreduje, izveo je tako- gjer nekoliko biranih komada na zadovoljstvo publike, koja je kao obično ispunila druš. prostorije. D. J. 0. BANIĆI. Blagoslov nove škole i dječja zabava. Banićani su složnim silama sa selom Kručicom i ve- ćim dijelom Trnove sagradili novu prvorazrednu školu. Uz velike ž.tve seljana i nastojanjem agilnog škol- skog odbora mogla se je kroz kratko vrijeme u novo- podignutoj zgradi urediti prostrana školska dvorana. Tako smo početkom januara o. g. la radost cijelog naroda u svojoj zgradi nastavili školsku obuku. Naš učitelj g. Ivo Gjenero u sporazumu sa župnikom vič. Don Spasojem Korunić odlučiše, da se blagoslov nove škole obavi najsvečanije, kako bi ova proslava ostala u trajnoj uspomeni svih župljana. I doista blagoslov je nove škole obavljen svečano u nedjelju 17. aprila, a iza blagoslova slijedila je u istoj školskoj dvorani dje- čja zabava, koja je veoma lijepo uspjela. Prepuna dvorana naroda dušila se je čas od smijeha, a čas se divila spretnosti svoje dječice, te je svaki otac i majka sa ponosom gledao na svoje dijete radujući se njihovu napretku i razvitku u školi. Razni su igrokazi veoma lijepo uspjeli, a sve deklamacije bile su lijepe i po- učne, pak smo harni g.g. učitelju i župniku, koji se tako zauzetno brigaju i nastoje oko napretka naše dječice, što im služi na čast. Željeli bismo, da nas i opet brzo i češće ovako ugodno i poučno zabave sa sličnim predstavama. Prigodom sv. Potvrde vladao je prije rata lijep običaj megju Hrvatima, da su kumovi omladinu obda- rivali učlanivši je za doživotne članove Društva sv. Jeronima. Taj običaj trebalo bi obnoviti, jer je ovo darivanje za svakoga najljepše, najkorisnije i najtraj- nije. Obdareni dobiva naime odmah veliku zlatnu di- plomu na svoje ime i dokle živi svake godine jero- nimska godišnja izdanja. U tu svrhu treba jedamput za uvijek uplatiti 300 dinara, ako se hoće da doži- votni član dobiva godišnja redovna izdanja (obično po četiri knjige), ili 600 dinara, ako hoće da dobiva redovna i izvanredna izdanja (obično po osam knjiga). Uplaćena se članarina ulaže a nekretninu, u čeivero- katnicu Kuće Dobre Štampe koja je sagragjena u Za- grebu. Prijaviti se treba Društvu sv. Jeronima, Zagreb Trg Kralja Tomislava 21. ili kod svog mjesnog po- vjerenika.