Su. 2

Prva Hrvatska Štedionica.

Mnogobrojni strani listovi donose alarmantne vi-
jesti o Prvoj Hrvatskoj Štedionici.

Smatramo za dužnost da ustanemo protiv ovoga
mrcvarenja prve depozitne banke u Jugoslaviji. Niti je
Prva hrvatska stavljena pod državnu kontrolu niti se
može staviti. Izgleda da su neuki i brzopleti novinarski
reporteri napravili bauk od člana 5. zakona o zaštiti
zemljoradnika.

Osnovna ideja tog zakenskog propisa je uvogjenje
jednog složenijeg moratoriuma za aktivne kreditne usta-
nove. Propis je iz čisto praktičnih razloga ušao u sastav
gornjeg zakona — što je svakako nosilo opasnost
rgjavog tumačenja. Isto je tako omaška što se pored
moratorija spominje i mogućnost reorganizacije zavoda.
Jasno je da autor projekta nije mogao ni pomišljati
ma to da politička vlast, ma to bilo Ministarstvo trgo-
vine, proglasi reorganizatorom novčanih zavoda. Propis
je imao isključivo za cilj da omogući da se putem
uredbe izvrši kakova izmjena u samom zavodu, ali koja
bi potekla od njega samoga, a ne od nadzorne vlasti.

A najveći je bauk napravljen od zakonske mo-
gućnosti postavljanja ministarskog komesara. Komesar
je od vajkada bio samo gost. Uostalom kad bi se rad
jednog zavoda imao da saobrazi jednoj uredbi, onda
je potreban komesar radi kontroliranja saglasnosti rada
s uredbom.

Praštedionici je nanesena najveća nepravda time
što se nigdje nije spomenulo u novinama da se jedan
novčani zavod može staviti pod državni nadzor, i
uopće pod režim čl. 5., samo na vlastiti zahtjev.

Gornji zakon nije izragjen za ptice i zvijeri, već
za novčane zavode. Pretpostavlja se da može nastupiti
slučaj da jedan ili više novčanih zavoda ne mogu da
odgovaraju svojim obavezama, bilo uslijed navale ula-
gača u masi, bilo uslijed specijalnih teškoća u realizi-
ranju aktive. Mi mislimo da danas nema familijarnije
pojave. Prije svega, svi su naši novčani zavodi bili u
tome položaju poslije 23 septembra prošle godine,
samo što nemogućnost odgovaranja obavezama nije
legalno konstatovana niti su postavljene nove baze za
odnos izmegju banaka i njihovih ulagača i dužnika.
Bezbroj banaka u Evropi i Americi bio bi u ovom
trenutku u istom položaju i što najveći broj odgovara
svojim obavezama to se ima zahvaliti specijalnim mje-
rama u tome cilju. Prije nekoliko dana počela je rad
nova banka u Parizu Banque Nationale pour le Com-
merce et |' Industrie, koja je preuzela Banque Nationale
de Credit, a koja bi odavna pala pod stečaj, da joj
država nije pritekla u pomoć sa preko 4.5 milijardi
dinara. Našim čitaocima je i suviše dobro poznato da
su milijarde angažovane u Njemačkoj i Sjev. Americi
radi održanja normalnog rada u mnogobrojnim bankama.

Može i Prva hrvatska štedionica kao i svaka druga
banka u Jugoslaviji da se javi za zaštitu po članu 5.
zakona o zaštiti zemljoradnika. To znači napredak
prema stanju koje je vladalo 23 septembra. Unosi se
mov red stvari radi osiguranja svačijih prava i dužnosti
kod dotičnog novčanog zavoda. Velika bi zabluda bila
tretirati banku koja bude tražila zaštitu od Ministarstva
trgovine za rgjavo vogjenu i propalu. Naročito je po-
trebno reći konkurentima Prve hrvatske štedionice da
ue bi trebali da hitaju sa radošću, jer tek kad izagjemo
iz krize moći ćemo da se klasificiramo.  Praštediona
ima neprijatelja kao i svako drugo fizičko i pravno
lice. Oni uspijevaju ovdje ongje da iznesu vijesti o
njoj koje ne odgovaraju faktima. Do prije godinu dana
govorili su oni kako je bila pogrešna njezina politika
participacije u podizanju industrije, sada tvrde kako je
zaglavila kreditirajući poljoprivredu. To je megjutim
najbolji dokaz da je njezina uprava dobro radila, jer
ako se ni jedan od ova dva posla ne bi obavljao, onda
neznamo čime bi se uopće bavila jedna banka.

Prva hrvatska štedionica je jedan dio historije
hrvatskog naroda, jedna od njegovih najdragocjenijih
kulturnih tekovina. Teško da u svijetu ima primjera
da u jednom narodu jedan novčani zavod toliko se
odvaja od sviju ostalih sa svojim ekonomskim, kul-
turnim i socijalnim značajem, kao što je s njom slučaj.
Nju je velikom napravio hrvatski narod sa svojim
ugnjetačima. Ona je bila predgovor na invaziju stranog
kapitala na hrvatski teritorij. Zgrada koju je sazidao
hrvatski narod bila je 80 godina solidnija i veličanstve-
nija od sviju ostalih iste vrste. Prva hrvatska štedionica
je ogledalo štednje i povjerenja hrvatskog, a u po-
sljednje vrijeme i cijelog jugoslavenskog naroda. Nje-
zina aktiva u svijetlosti normalnog kriterijuma potpuno
je zdrava. I ona ima po koje poduzeće koje danas ne

»Narodno Blagostanje“ u svom broju od 23 aprila o. g.
donosi ovaj članak

»NARODNA SVIJEST«

zaragjuje ; megjutim koliko je takovih poduzeća danas
u rukama drugih banaka i kapitalista uopće? Ali je u
veći broj njezinih poduzeća dragi kamen. U njezinim
rukama se nalaze akcije na pr. Croatie, osiguravajuće
zadruge, sa 100 hiljada polisa i milijardama osigurane
sume, Većina njezinog kapitala dana je na kredit našoj
narodnoj privredi i to je podijeljeno po cijeloj zemlji
putem bogate mreže filijala. Njezina sudbina je vezana
za sudbinu cijele naše narodne privrede i ona s njom
stoji i pada, i to znači kad bi ona pala, pali bi i svi
ostali.

Nije nikakva tajna da se Prva hrvatska štedionica
bori sa velikim teškoćama od strane jednog dijela ne-
strpljivih ulagača. A nijedna banka ne može danas da
odgovara velikom broju ulagača u kratkom roku. Prva
hrvatska isplatila je do sada uloga od mnogo stotina
milijuna dinara. To je najbolji dokaz da je bila likvidna,
jer pomoć sa strane iznosi nešto preko 200 milijuna din.

Mi smo lanjske godine u ljetu pisali protiv ban-
karskog moratorija, jer smatramo da su krediti novča-
nične banke zato tu, da zamjene povučene depozite.
Mi ostajemo pri tome gledištu i smatramo da nije ni
najmanje teško pomagati banke u slučaju paničnog
povlačenja uložaka. Naše gledište ne dijele mjerodavni.
I moratorij je jedan način za podržavanje banaka u
ovakovim prilikama. Zbog toga tieba znati da mora-
torij jedne banke ne znači njezinu likvidaciju, već oja-
čanje. Zna se da se ne mogu povući svi ulozi od
banaka i da oni ne mogu ostati dugo van banaka.
Kad se budu vraćali bankama, oni će opet naći put
k Prvoj hrvatskoj.

 

Pisma iz naroda.

BABINO POLJE. Sv. Misije. Od 20 do 23. IV.
t. g. održao je ovdje Isusovac vič. O. Michieli sv. misije
sa ciljem da iskorijeni onu gadnu naviku i znak ne-
dovoljnog odgoja - psovku. O. Misionaru pripomagali
su vlč. Don Vicko Radecki, župnik Govegjara i mjesni
župnik vIč. Dn. Ivo Petković. Uspjeh je bio neočekivan.
Narod se je radovao dolasku te veselo pričekao ovog
odličnog propovjednika. Propovijedi koje je O. Mi-
sionar neumorno održao i po tri dnevno, uvijek je
slušao veliki broj mješćana. Njegova lijepa riječ privukla
je narod, te je velika većina pristupila sv. sakramentima
ispovijedi i pričesti. Da uspjeh nije usfalio dovoljno
je spomenuli da se je u razna društva koje je o. Mi-
sionar organizovao za iskorjenjivanje psovske (Vojska
Srca Isusova, Revniteljice, Djevojačko društvo) upisalo
oko 220 članova osim podmlatka koji je takogjer
organizovan. Završetak misija bio je uprav veličanstven.
U subotu u 9 sati bila je svečana služba Božja, kojoj
su prisustvovali skoro svi stanovnici mjesta. Giego-
rijansku ,Misu Angelorum“ skladno su pjevala školska
eca uz pratnju svojih nastavnika. Poslije službe Božje
la je veličanstvena procesija koju je savršeno uredio
o. Misionar uz pripomoć redatelja V. S. I. Poslije
procesije bila je posveta Presv. Srcu, a napokon je o.
Misionar podijelio Papinski blagoslov, kojom je pri-
godom mnogo oko suza orosila. Ovako lijep odaziv
kroz cijelo vrijeme trajanja misija i iskazano vjersko
oduševljenje pokazuje, da je duhovni plod ovih misija
vrlo velik. To je o. Misionaru nagrada i zahvala, a
osobito duhovna utjeha za požrtvovnost mjesnom
župniku Don I. Petković. O. Misionaru Bog platio i
dao mu dug život da još dugo uzmože sijati divno
sjeme u vrtu Gospodnjem ! D.

PRIDVORJE. Skolska kuhinja. Pred nekoliko
vremena zaključili su nastavnici mjesne osnovne škole,
da osnuju dječju školsku kuhinju, u kojoj bi školska
djeca dobijala preko odmora toplu hranu, koja bi dosta
koristila tjelesnom i duševnom razvitku djece u ovo
oskudno doba. U ovu svrhu obratili su se nekim
državnim i karitativnim ustanova, kao i nekim odličnim
ličnostima, te bolje stojećim ljudima u mjestu. Kr.
Banska Uprava u Cetinju doprinjela je 2000 din., a
Preuzvišeni gosp. Dr. Josip Carević biskup dubrovački
300 din., a ostali će poslati čim se ispune neke for-
malnosti tražene. Otrag 10 dana otvorena je ova ku-
hinja, gdje djeca dobivaju komad bijeloga kruha i
čašu toplog mlijeka ili štogod drugo. Roditelji djece
i ako su siromašni, videći ljubav i brigu za njihovu
djecu, obećali su svojevoljno doprinose u naravi, €
da se ova spasonosna ustanova uzdrži. X.

 

oce

 

ITO pasta za zuhe je nejholja.

Br. 18

KOTOR. Društvo sv. Gjorgje ove godine nije
pretedilo svečanost Gjurgjevdanskog uranka. Crkveni
obredi su se obavili u Franjevačkoj crkvi sv. Klare u
prisutnosti Uprave i Članova. Novac koji se imao
potrošiti za svečanost, podjelio se siromašnim obite-
ljima u životnim namirnicama.

Proslava Zrinsko Frankopanskog dana obavljena
je u Subotu 30. Travnja. Hrvatsko Prosvjetno društvo
»Napredak“ priredilo je zadušnice u stolnoj crkvi sv.
Tripuna uz prisustvovanje svih vlasti, U subotu 7. V.
priredjuje Akademiju uz sudjelovanje pjevačkog Zbora
sv. Tripuna i Orhestra Gragjanske muzike. Proslov
će govoriti prof. P. Butorac.

Svečanost Bi. Ozane. U Nedjelju 1. V. svečanost
BI. Ozane prošla je u pravom zavjetnom duhu u na-
rodu, moleći se BI. Ozani i noseći svijeće, milostinju
i cvijeće. Od ranog jutra redale su se svako pola sata
sv. mise, u 10 sati pjevana sv. misa od Pjev. Kora
sv. Tripuna. U 11 sati stigli hodočasnici iz Dubrovnika
dočekani od glazbe uz pucanje mužara i velike mase
naroda. Hodočasnici su prisustvovali sv. pjevanoj
misi od podmlatka pjev. kora sv. Tripuna. Poslije
podne bila je pripovijed i blagoslov. Ovo je treča
godina da naši Dubrovčani dolaze na grob BI. Ozane
da cvijećem okite njezin oltar. Mi Kotorani ostajemo
im harni i zahvalni.

BOKA KOTORSKA. Nove lučke kapetanije. Di-
rekcije Pomorskog saobraćaja u Splitu obavijestila je
da je ministar saobraćaja naredio da se obrazuje
lučka kapetanija I. reda u Kotoru i lučka kapetanija
drugog reda u Zelenici, a da se ukinu sadanja lučka
kapetanija I. reda u Meljinama i lučka kapetanija II.
reda u Kotoru. Teritorijalna nadležnost lučke kapeta-
nije I. reda u Meljinama, koja se ukida. Područje
lučke kapetanije Il. reda u Zelenici obuhvaća područje
od bolnice kr. mornarice u Savini, do uključivo sela
Baošića, a s protivne strane područje općine Ljuštica
i uvalu Trašte, bez mrtvih luka Rose i Zanjica. Pod-
okružje lučkog zastupništva u Hercegnovome pro-
širuje se na mrtve luke Rose i Žanjica, pa dio obale
istočno od Hercegnovog do bolnice kr. mornarice
u Savini, kao i na fenjere Oštro i Mamula. Područje
sela Kamenari podregjuje se zasada lučkoj kapeta-
niji II, reda u Zelenici. Lučka kapetanija I. reda u
Kotoru i lučka kapetanija Il. reda u Zelenici počele
su funkcijonirati 1. pr. mj.

CAVTAT. Deseigodišnjica smrti prof. Vlaha
Bukovac akademskog slikara vršila se je dne 23. IV.
U 9 s. bile su svečane zadušnice u crkvi sv. Nikole,
kojima je prisustvovalo gragjanstvo i sve mjesne vlasti,
škole, društva. U sred crkve podizao se je ukusni
katafalak na kojemu se je čitao prigodni i zgodni
epigram. Poslije službe Božje, svrstala se je sa svojtom
obljubljenog pokojaika tužna povorka, koja je kroz
mjesto, obavito crninom, krenula sa vijencima do groba,
gdje je slijedilo polaganje vijenaca : općine, škola,
društava uz prigodne govore. Ganutljiv je bio taj
prizor dubokog osjećaja ljubavi i zahvalnosti rodnog
mjesta, te se je svršilo sa melodioznom nadgrobnicom
cavtajske muzike. Dobrom i plemenitom pokojniku,
kojemu će ovog ljeta na rodnoj kući otkriti spomen
ploča u prisutnosti šireg kruga, pokoj vječni dao mi-
losrdni Bog, a ucviljenoj udovi, djeci i svojti iskreno
saučešće. Cavtačanin.

PONIKVE. Sv. Poslanstva. Naš revni misionar
mp. O. V. Michieli Isusovac držao je sv. misije u
našoj prostranoj župi od 24 do 28 travnja. Ovaj po-
božni narod, koji odavna nije imao prigode, da se
intenzivnije sabere u duhovnom životu, hrlio je oso-
bitim marom na sv. propovijedi, velikim je bogoljupstvom
pristupao na sv. sakramente i pravim se zanosom
upisivao u bratovštinu Srca Isusova. Osnovala se je
,Vojska Srca Isusova“ i ,Dievojačko Društvo“. Nakon
veličanstvene procesije, koja se je zadnji dan misija u
divnome redu razvila, učinili smo svečanu posvetu
Presv. Srcu Isusovu. VIč. je O. Misionar neumorno
radio od rana jutra do kasne noći i u ispovijednici,
a pomogao mu je i vič. Dan. Spasoje Korunić, župnik
Banića, koji je za ovu prigodu pritekao u pomoć
župniku vić, Don Mihu Franković. Harna srca sjećamo
se vlč. O. Misionara njegove će nam riječi ostati
duboko usagjene u našim srcima, a dao Bog, da po
njima budemo svegjer radili! Neka milost Božja i sv.
Njegov blagoslov uzdrži ovu župu, u sreći, slozi i
ljubavi i duhovnom napretku ! S. &K

GJ AA AnA NANA ANE AAN SO VRS NOSNE NVS SG GIOKN

| Dubrovačka Weresijska Banka - Dubrovnik

Prima novac na štednju i podjeljuje zajmove. Preuzimlje najpovoljnije devize i valute.
Bavi se svim poslovima, koji zasjecaju u bankarsku struku.

Prodaje na veliko: žito, kolonijal, kožu, galicu, sumpor, cement,
sve vrsti drvene gragje, benzin, mineralna ulja i t. d.

Kupuje i plaća najbolje buhač, pelin, maslinovo ulje,

lovorov list, ljekovita bilja i t. d.
(28)

ANNAN AN NN Nr jA