Su. 2 Prva Hrvatska Štedionica. Mnogobrojni strani listovi donose alarmantne vi- jesti o Prvoj Hrvatskoj Štedionici. Smatramo za dužnost da ustanemo protiv ovoga mrcvarenja prve depozitne banke u Jugoslaviji. Niti je Prva hrvatska stavljena pod državnu kontrolu niti se može staviti. Izgleda da su neuki i brzopleti novinarski reporteri napravili bauk od člana 5. zakona o zaštiti zemljoradnika. Osnovna ideja tog zakenskog propisa je uvogjenje jednog složenijeg moratoriuma za aktivne kreditne usta- nove. Propis je iz čisto praktičnih razloga ušao u sastav gornjeg zakona — što je svakako nosilo opasnost rgjavog tumačenja. Isto je tako omaška što se pored moratorija spominje i mogućnost reorganizacije zavoda. Jasno je da autor projekta nije mogao ni pomišljati ma to da politička vlast, ma to bilo Ministarstvo trgo- vine, proglasi reorganizatorom novčanih zavoda. Propis je imao isključivo za cilj da omogući da se putem uredbe izvrši kakova izmjena u samom zavodu, ali koja bi potekla od njega samoga, a ne od nadzorne vlasti. A najveći je bauk napravljen od zakonske mo- gućnosti postavljanja ministarskog komesara. Komesar je od vajkada bio samo gost. Uostalom kad bi se rad jednog zavoda imao da saobrazi jednoj uredbi, onda je potreban komesar radi kontroliranja saglasnosti rada s uredbom. Praštedionici je nanesena najveća nepravda time što se nigdje nije spomenulo u novinama da se jedan novčani zavod može staviti pod državni nadzor, i uopće pod režim čl. 5., samo na vlastiti zahtjev. Gornji zakon nije izragjen za ptice i zvijeri, već za novčane zavode. Pretpostavlja se da može nastupiti slučaj da jedan ili više novčanih zavoda ne mogu da odgovaraju svojim obavezama, bilo uslijed navale ula- gača u masi, bilo uslijed specijalnih teškoća u realizi- ranju aktive. Mi mislimo da danas nema familijarnije pojave. Prije svega, svi su naši novčani zavodi bili u tome položaju poslije 23 septembra prošle godine, samo što nemogućnost odgovaranja obavezama nije legalno konstatovana niti su postavljene nove baze za odnos izmegju banaka i njihovih ulagača i dužnika. Bezbroj banaka u Evropi i Americi bio bi u ovom trenutku u istom položaju i što najveći broj odgovara svojim obavezama to se ima zahvaliti specijalnim mje- rama u tome cilju. Prije nekoliko dana počela je rad nova banka u Parizu Banque Nationale pour le Com- merce et |' Industrie, koja je preuzela Banque Nationale de Credit, a koja bi odavna pala pod stečaj, da joj država nije pritekla u pomoć sa preko 4.5 milijardi dinara. Našim čitaocima je i suviše dobro poznato da su milijarde angažovane u Njemačkoj i Sjev. Americi radi održanja normalnog rada u mnogobrojnim bankama. Može i Prva hrvatska štedionica kao i svaka druga banka u Jugoslaviji da se javi za zaštitu po članu 5. zakona o zaštiti zemljoradnika. To znači napredak prema stanju koje je vladalo 23 septembra. Unosi se mov red stvari radi osiguranja svačijih prava i dužnosti kod dotičnog novčanog zavoda. Velika bi zabluda bila tretirati banku koja bude tražila zaštitu od Ministarstva trgovine za rgjavo vogjenu i propalu. Naročito je po- trebno reći konkurentima Prve hrvatske štedionice da ue bi trebali da hitaju sa radošću, jer tek kad izagjemo iz krize moći ćemo da se klasificiramo. Praštediona ima neprijatelja kao i svako drugo fizičko i pravno lice. Oni uspijevaju ovdje ongje da iznesu vijesti o njoj koje ne odgovaraju faktima. Do prije godinu dana govorili su oni kako je bila pogrešna njezina politika participacije u podizanju industrije, sada tvrde kako je zaglavila kreditirajući poljoprivredu. To je megjutim najbolji dokaz da je njezina uprava dobro radila, jer ako se ni jedan od ova dva posla ne bi obavljao, onda neznamo čime bi se uopće bavila jedna banka. Prva hrvatska štedionica je jedan dio historije hrvatskog naroda, jedna od njegovih najdragocjenijih kulturnih tekovina. Teško da u svijetu ima primjera da u jednom narodu jedan novčani zavod toliko se odvaja od sviju ostalih sa svojim ekonomskim, kul- turnim i socijalnim značajem, kao što je s njom slučaj. Nju je velikom napravio hrvatski narod sa svojim ugnjetačima. Ona je bila predgovor na invaziju stranog kapitala na hrvatski teritorij. Zgrada koju je sazidao hrvatski narod bila je 80 godina solidnija i veličanstve- nija od sviju ostalih iste vrste. Prva hrvatska štedionica je ogledalo štednje i povjerenja hrvatskog, a u po- sljednje vrijeme i cijelog jugoslavenskog naroda. Nje- zina aktiva u svijetlosti normalnog kriterijuma potpuno je zdrava. I ona ima po koje poduzeće koje danas ne »Narodno Blagostanje“ u svom broju od 23 aprila o. g. donosi ovaj članak »NARODNA SVIJEST« zaragjuje ; megjutim koliko je takovih poduzeća danas u rukama drugih banaka i kapitalista uopće? Ali je u veći broj njezinih poduzeća dragi kamen. U njezinim rukama se nalaze akcije na pr. Croatie, osiguravajuće zadruge, sa 100 hiljada polisa i milijardama osigurane sume, Većina njezinog kapitala dana je na kredit našoj narodnoj privredi i to je podijeljeno po cijeloj zemlji putem bogate mreže filijala. Njezina sudbina je vezana za sudbinu cijele naše narodne privrede i ona s njom stoji i pada, i to znači kad bi ona pala, pali bi i svi ostali. Nije nikakva tajna da se Prva hrvatska štedionica bori sa velikim teškoćama od strane jednog dijela ne- strpljivih ulagača. A nijedna banka ne može danas da odgovara velikom broju ulagača u kratkom roku. Prva hrvatska isplatila je do sada uloga od mnogo stotina milijuna dinara. To je najbolji dokaz da je bila likvidna, jer pomoć sa strane iznosi nešto preko 200 milijuna din. Mi smo lanjske godine u ljetu pisali protiv ban- karskog moratorija, jer smatramo da su krediti novča- nične banke zato tu, da zamjene povučene depozite. Mi ostajemo pri tome gledištu i smatramo da nije ni najmanje teško pomagati banke u slučaju paničnog povlačenja uložaka. Naše gledište ne dijele mjerodavni. I moratorij je jedan način za podržavanje banaka u ovakovim prilikama. Zbog toga tieba znati da mora- torij jedne banke ne znači njezinu likvidaciju, već oja- čanje. Zna se da se ne mogu povući svi ulozi od banaka i da oni ne mogu ostati dugo van banaka. Kad se budu vraćali bankama, oni će opet naći put k Prvoj hrvatskoj. Pisma iz naroda. BABINO POLJE. Sv. Misije. Od 20 do 23. IV. t. g. održao je ovdje Isusovac vič. O. Michieli sv. misije sa ciljem da iskorijeni onu gadnu naviku i znak ne- dovoljnog odgoja - psovku. O. Misionaru pripomagali su vlč. Don Vicko Radecki, župnik Govegjara i mjesni župnik vIč. Dn. Ivo Petković. Uspjeh je bio neočekivan. Narod se je radovao dolasku te veselo pričekao ovog odličnog propovjednika. Propovijedi koje je O. Mi- sionar neumorno održao i po tri dnevno, uvijek je slušao veliki broj mješćana. Njegova lijepa riječ privukla je narod, te je velika većina pristupila sv. sakramentima ispovijedi i pričesti. Da uspjeh nije usfalio dovoljno je spomenuli da se je u razna društva koje je o. Mi- sionar organizovao za iskorjenjivanje psovske (Vojska Srca Isusova, Revniteljice, Djevojačko društvo) upisalo oko 220 članova osim podmlatka koji je takogjer organizovan. Završetak misija bio je uprav veličanstven. U subotu u 9 sati bila je svečana služba Božja, kojoj su prisustvovali skoro svi stanovnici mjesta. Giego- rijansku ,Misu Angelorum“ skladno su pjevala školska eca uz pratnju svojih nastavnika. Poslije službe Božje la je veličanstvena procesija koju je savršeno uredio o. Misionar uz pripomoć redatelja V. S. I. Poslije procesije bila je posveta Presv. Srcu, a napokon je o. Misionar podijelio Papinski blagoslov, kojom je pri- godom mnogo oko suza orosila. Ovako lijep odaziv kroz cijelo vrijeme trajanja misija i iskazano vjersko oduševljenje pokazuje, da je duhovni plod ovih misija vrlo velik. To je o. Misionaru nagrada i zahvala, a osobito duhovna utjeha za požrtvovnost mjesnom župniku Don I. Petković. O. Misionaru Bog platio i dao mu dug život da još dugo uzmože sijati divno sjeme u vrtu Gospodnjem ! D. PRIDVORJE. Skolska kuhinja. Pred nekoliko vremena zaključili su nastavnici mjesne osnovne škole, da osnuju dječju školsku kuhinju, u kojoj bi školska djeca dobijala preko odmora toplu hranu, koja bi dosta koristila tjelesnom i duševnom razvitku djece u ovo oskudno doba. U ovu svrhu obratili su se nekim državnim i karitativnim ustanova, kao i nekim odličnim ličnostima, te bolje stojećim ljudima u mjestu. Kr. Banska Uprava u Cetinju doprinjela je 2000 din., a Preuzvišeni gosp. Dr. Josip Carević biskup dubrovački 300 din., a ostali će poslati čim se ispune neke for- malnosti tražene. Otrag 10 dana otvorena je ova ku- hinja, gdje djeca dobivaju komad bijeloga kruha i čašu toplog mlijeka ili štogod drugo. Roditelji djece i ako su siromašni, videći ljubav i brigu za njihovu djecu, obećali su svojevoljno doprinose u naravi, € da se ova spasonosna ustanova uzdrži. X. oce ITO pasta za zuhe je nejholja. Br. 18 KOTOR. Društvo sv. Gjorgje ove godine nije pretedilo svečanost Gjurgjevdanskog uranka. Crkveni obredi su se obavili u Franjevačkoj crkvi sv. Klare u prisutnosti Uprave i Članova. Novac koji se imao potrošiti za svečanost, podjelio se siromašnim obite- ljima u životnim namirnicama. Proslava Zrinsko Frankopanskog dana obavljena je u Subotu 30. Travnja. Hrvatsko Prosvjetno društvo »Napredak“ priredilo je zadušnice u stolnoj crkvi sv. Tripuna uz prisustvovanje svih vlasti, U subotu 7. V. priredjuje Akademiju uz sudjelovanje pjevačkog Zbora sv. Tripuna i Orhestra Gragjanske muzike. Proslov će govoriti prof. P. Butorac. Svečanost Bi. Ozane. U Nedjelju 1. V. svečanost BI. Ozane prošla je u pravom zavjetnom duhu u na- rodu, moleći se BI. Ozani i noseći svijeće, milostinju i cvijeće. Od ranog jutra redale su se svako pola sata sv. mise, u 10 sati pjevana sv. misa od Pjev. Kora sv. Tripuna. U 11 sati stigli hodočasnici iz Dubrovnika dočekani od glazbe uz pucanje mužara i velike mase naroda. Hodočasnici su prisustvovali sv. pjevanoj misi od podmlatka pjev. kora sv. Tripuna. Poslije podne bila je pripovijed i blagoslov. Ovo je treča godina da naši Dubrovčani dolaze na grob BI. Ozane da cvijećem okite njezin oltar. Mi Kotorani ostajemo im harni i zahvalni. BOKA KOTORSKA. Nove lučke kapetanije. Di- rekcije Pomorskog saobraćaja u Splitu obavijestila je da je ministar saobraćaja naredio da se obrazuje lučka kapetanija I. reda u Kotoru i lučka kapetanija drugog reda u Zelenici, a da se ukinu sadanja lučka kapetanija I. reda u Meljinama i lučka kapetanija II. reda u Kotoru. Teritorijalna nadležnost lučke kapeta- nije I. reda u Meljinama, koja se ukida. Područje lučke kapetanije Il. reda u Zelenici obuhvaća područje od bolnice kr. mornarice u Savini, do uključivo sela Baošića, a s protivne strane područje općine Ljuštica i uvalu Trašte, bez mrtvih luka Rose i Zanjica. Pod- okružje lučkog zastupništva u Hercegnovome pro- širuje se na mrtve luke Rose i Žanjica, pa dio obale istočno od Hercegnovog do bolnice kr. mornarice u Savini, kao i na fenjere Oštro i Mamula. Područje sela Kamenari podregjuje se zasada lučkoj kapeta- niji II, reda u Zelenici. Lučka kapetanija I. reda u Kotoru i lučka kapetanija Il. reda u Zelenici počele su funkcijonirati 1. pr. mj. CAVTAT. Deseigodišnjica smrti prof. Vlaha Bukovac akademskog slikara vršila se je dne 23. IV. U 9 s. bile su svečane zadušnice u crkvi sv. Nikole, kojima je prisustvovalo gragjanstvo i sve mjesne vlasti, škole, društva. U sred crkve podizao se je ukusni katafalak na kojemu se je čitao prigodni i zgodni epigram. Poslije službe Božje, svrstala se je sa svojtom obljubljenog pokojaika tužna povorka, koja je kroz mjesto, obavito crninom, krenula sa vijencima do groba, gdje je slijedilo polaganje vijenaca : općine, škola, društava uz prigodne govore. Ganutljiv je bio taj prizor dubokog osjećaja ljubavi i zahvalnosti rodnog mjesta, te se je svršilo sa melodioznom nadgrobnicom cavtajske muzike. Dobrom i plemenitom pokojniku, kojemu će ovog ljeta na rodnoj kući otkriti spomen ploča u prisutnosti šireg kruga, pokoj vječni dao mi- losrdni Bog, a ucviljenoj udovi, djeci i svojti iskreno saučešće. Cavtačanin. PONIKVE. Sv. Poslanstva. Naš revni misionar mp. O. V. Michieli Isusovac držao je sv. misije u našoj prostranoj župi od 24 do 28 travnja. Ovaj po- božni narod, koji odavna nije imao prigode, da se intenzivnije sabere u duhovnom životu, hrlio je oso- bitim marom na sv. propovijedi, velikim je bogoljupstvom pristupao na sv. sakramente i pravim se zanosom upisivao u bratovštinu Srca Isusova. Osnovala se je ,Vojska Srca Isusova“ i ,Dievojačko Društvo“. Nakon veličanstvene procesije, koja se je zadnji dan misija u divnome redu razvila, učinili smo svečanu posvetu Presv. Srcu Isusovu. VIč. je O. Misionar neumorno radio od rana jutra do kasne noći i u ispovijednici, a pomogao mu je i vič. Dan. Spasoje Korunić, župnik Banića, koji je za ovu prigodu pritekao u pomoć župniku vić, Don Mihu Franković. Harna srca sjećamo se vlč. O. Misionara njegove će nam riječi ostati duboko usagjene u našim srcima, a dao Bog, da po njima budemo svegjer radili! Neka milost Božja i sv. Njegov blagoslov uzdrži ovu župu, u sreći, slozi i ljubavi i duhovnom napretku ! S. &K GJ AA AnA NANA ANE AAN SO VRS NOSNE NVS SG GIOKN | Dubrovačka Weresijska Banka - Dubrovnik Prima novac na štednju i podjeljuje zajmove. Preuzimlje najpovoljnije devize i valute. Bavi se svim poslovima, koji zasjecaju u bankarsku struku. Prodaje na veliko: žito, kolonijal, kožu, galicu, sumpor, cement, sve vrsti drvene gragje, benzin, mineralna ulja i t. d. Kupuje i plaća najbolje buhač, pelin, maslinovo ulje, lovorov list, ljekovita bilja i t. d. (28) ANNAN AN NN Nr jA