St. 2 Pisma iz naroda. PUPNAT na Korčuli. Kanonski pohod. Na Spa- sovdan popodne obradovao nas je naš Nadpastir Dr. Josip M. Carević svojim dolaskom iz susjednog Ra- čišća. Brojni narod sa crkvenim barjacima, učiteljstvo sa škoiskom djecom, župnik sa crkovnom upravom i glavarom sela izašli su po prvi put u susret svome biskupu. Iza pozdrava gdje ga mala učenica Neda Fa- rac čuvstveno oslovila i poklonila kitu cvijeća uputi se procesionaliter put crkve uz slavljenje zvona i pucanje mužara. Pred vratima crkve pozdravi župnik mp. Dn. Božo Bačić u ime cijelog naroda svoga biskupa dobrodošlicom. Potom Preuzvišeni ugje u crkvu, za- hvali narodu na dočeku. Sutra dan Preuzv. pohodio je školu, mjesne kapele. Popodne išlo se na grobište, gdje je Nadpastir dao odriješenje i toplom besjedom potakao narod na pobožno sjećanje i molitvu za svoje mrtve. U subotu uza sve nepogodno vrijeme Preuzv. sišao je u Kneže, gdje je posvetio novo grobište, po- hvalio revnost naroda za izgradnju istoga i potakao ih da čim prije ostvare i drugu svoju namisao izgradnju potrebne kapele. U nedjelju 8.5. preko svečanog pon- tifikala održao je natpastir svome stadu krepko slovo istaknuvši poirebu nutarnjeg mira sa Bogom kao u- vjetom sretnog i zadovoljnog življenja. Po sv. Misi podijelio je sv. krizmu 61 djetetu. Ovom prigodom pristupilo je na svete sakramente dobar dio župe a osobito muškaraca i ako su već obavili uskrsnu sv. pričest. Preuzvišeni je pohvalio bogoljubnost naroda i lijepo harmonično pjevanje cijelog naroda. Popodne u 4 s. sakupi se narod u velikom broju kod crkve, gdje župnik zahvali svome biskupu na ljubavi, savjetu i toplim njegovim riječima, a glavar izmegju ostaloga na darežljivosti Preuzvišenoga, koji je dao razdijeliti siromašnom narodu na dan sv. krizme 70 kig. kruha. Na to se natpastir pozdravi sa svima i uz slavljenje zvona i pucanje maškula uputi put Čare praćen od naroda, koji mu je neprestano klicao i mahao. Župa Dubrovačka. Ekonomski razvitak Župe. U vezi sa člankom g. Antuna A. Kelez pod gornjim naslovom, koji je tiskan u 17. broju o. god. ,Narodne Svijesti“, te na popunjenje istoga, treba istaknuti neke okolnosti, koje izgleda nijesu bile poznate g. Kelezu. Pokretači i duša čitave akcije oko osnutku Seoske Bla- gajne u Maudaljeni bili su marodni prijatelji i dobro- činci Dum Antun Kriletić župnik Mandaljene i Dum Ante Jasprica župnik Mlina. Oni su dugo pripravljali polje, te u zgodan čas, kad se stvorilo gotovo raspoloženje, sazvali kostituirajuću skupštinu dama 11. svibnja go- dine 1906. u školskoj zgradi. Na skupštinu je došlo oko 150 župljana. Skupštinu je otvorio blagpok. Dn. Antun Kriletić, te jasnim govorom protumačio potrebu, cilj i korist sastanka, te odluke koje se imaju prihvatiti. Njegovom govoru je nadovezao Dn. Ante Jasprica ne- koliko bistrih misli i pobuda, te je pozvao prisutne na upisivanje zadružnih udjela i formalni osnutak za- druge. I tako je onog istog dana bilo upisano 100 udjela, a tajnikom novoosnovane Blagajne imenovan je isti Dn. Antun Kriletić, koji je i dalje ostao glavni stup i duša te ustanove. — VIč. Dn. Pero Šantić bio je pretsjednik nadzornog odbora, a ne kako se u članku neispravno navodi Blagajne. — Gornje smo smatrali potrebitim da iznesemo u hator istine i kronake naše Župe. — X. KUNA na PELJEŠCU. Blagdan Gospe Delorite obavljen je utorak dne 10 - V. velikim slavljem. Prije sv. mise prccesija, koju je uzveličala Potomjska ,Hr- vatska Glazba“, U 10 sati svečana sv. misa preko koje je održao propovijed mp. O. Pavao Dodić, koji je finim načinom i retoričkom vještinom prikazao : što je uvaženo svetišće ,Delorita“ pobožnome pelješkome narodu u prošlosti i u sadašnjosti. Pjevački Zbor je otpjevao odlično misu Griesbacher-.Premrl. Preko sv. mise: ,Ave Maria“ od Nedveda pjevao je lijepom in- terpretacijom i svojim dramskim baritonom g. Ivo Vo- dopić. Neočekivano je uspio i pokazao sve ljepote svog glasa. ,Benedictus“ od Hartmana pjevao je duet g. Vodopić i P. Selak. . Majčin dan. Dne 8-V. proslavila su školska djeca u školskim prostorijama sa deklamacijama i kratkom, predstavom. Djeca su pokazala odlične spo- sobnosti. Sve su vodile mjesne nastavnice. Put od matice do varoši. Kuna vrlo napreduje, to će biti najljepši ures mjesta. . Razno, Gripa još nije obavila svoj posao — bilo je i težjih slučajeva. — Povrče dobro ide, — Zmije su se pojavile, kao nikada. U Podobuču bio je i težji slučaj. — Prošlih dana obavio je kanonsku vi- zitaciju M. P. O. Dr. Petar Grabić u samostanu , Delo- rita“ i divio se čarobnim krasotaina vilinskog Pelješca. , U Osobjavi nadjeni su tragovi nesretne 4 braće, koja su se utopila u februaru na uzburkanom moru. »NARODNA SVIJEST« HVAR. Ustoličenje kanonika. Utorak 10. o. mi. je svečano ustoličenje dvojice poč. kanonika a to preč, Don Vicka Gabelića, župnika u Jelsi i Don Slavka Štambuka, župnika u Selcima na Braču (treći: preč. Don Jakov Matulić nije došao, jer zapriječen obiteljskim prilikama). Svečanosti su prisustvovali, osim mnogo- brojna naroda, domaćeg svećenstva i izvanjih svećenika vič, Marušića i Polaškovića, još i predstavnici vlasti: g. sreski poglavar Urlić, načelnik g. Kasandrić i sudac Šimetiu, koji su svečara uz slavljenje zvona i sviranje općinske glazbe dopratili u crkvu i iz crkve otpratili. Preuzv. biskup je počastio svečare, svećenstvo i pred- stavnike vlasti svečanim sobatom, pa je nazdravicom pozdravio vrijedne svečare, a i vič. Blašković je učinio svoju, na što su svečari srdačno zahvalili. Ova je svečanost dala života, pa je tako Svetkovina sv. Prošpera, kompatrona hvarske biskupije, koji se slavi 10 svibnja, prošla još svečanije. U crkvi je bio pontifikal, a po podne procesija po običaju. Vanjska je svečanost sva prošla u znaku krize, Malo je svijeta došlo izvanka, a šlo ga je bilo iz okollce, to je bilo iz same pobožnosti prama sv. Tijelu, koje se čuva u ovoj stolnoj crkvi. Majčin dan proslaviše mali križari uz pomoć prijatelja svojih prošle nedjelje dosta sjajno. U jutro pristupiše svi na zajedničku sv. pričest, kako i mnogo drugoga svijeta za svoje majke žive i mrtve, Prigodnu im je propovijed držao preko pučke sv, mise vič. Ki- rigin, korski i duhovni pomoćnik. Uveče je bilo u ,Strossmayeru“ akademija, gdje su križarići dali počast majkama raznim pjevanjem, deklamacijama i predsta- vicom ,Majčin dan“, koja je završila nježnim prizorom naime posipanjem cvijeća po razdraganim majkama, koje su ispunile dvoranu. Ribolov. Ovoga mraka lov je srgjela vrlo znatan bio. Nekoliko je jutara osvitalo na stotine barila srgjela. Stranci, uza svu krizu, relativno su dosta mno- gobrojni u ovom gradu. Ima dosta Poljaka, Čeha i Nijemaca, najviše pak naših Zagrepčana. D. J. D. KORČULA. Majčin dan proslavljen je i u našem gradu od strane Društva kat. žene ,Nada“ i zavoda ,Sv. Angjela Čuvara“ skupno. Ujutro je bila zajed- nička sv. pričest djece, a preko školske mise duhovni diuštveni vogja preč. Dn. Božo Depolo držao je vrlo lijepi i značajni prigodni govor o majci. Uveče je bila u zavodu ,Angjela Čuvara“ uspjela akademija, koja se sastojala od deklamacija i pjevanja, te izvedbe lijepe dramske slike u 2 čina ,Majka“. Ova akademija ope- tovala se je i sutri dan. Žensko udruženje je takogjer posebno proslavilo ovaj dan priredivši predavanje u Jugosl. domu. Predavala je učiteljica g.gja Jelka Mli- narić, a zatim se je obdarilo 26 siromašnih matera sa hranom. U srijedu je ovo udruženje priredilo takogjer i akademiju. Dan Gospe Pompejske proslavljen je po običaju u crkvi oo. Domenikanaca u sv. Nikole uz brojno učešće gragjanstva koje je u velikom broju pristupilo sv. pričesti. Na podne je izmoljena zajednička molbenica. Oblačenje ćć. sestara. Istog dana bilo je veselje u zavodu ,Angjela Čuvara“, jer je obuklo redovničko odijelo 11 kandidatkinja u prisustvu svoje rodbine. Veseli nas ovaj lijepi napredak časnih sestara domi- nikanki, jer su na čast našem gradu, te svoj rad sve bolje razvijaju na socijalnom polju tako da su sve više tražene i priznate. Turisti. Proslavljeni naš virtuoz na violinu gosp. Zlatko Baloković, na proputovanju po Jadranu sa svo- jom jahtom svrnuo je i u naš grad, kojeg je razgledao sa pratnjom, a zatim proslijedio za Dubrovnik. Gitulja. U srijedu 11. o. mj. preminula je Kate ud. Ivana Peručić u dubokoj starosti od 89 godina ostavivši brojno potomstvo, a dana 14. ov. mj. pre- minula je Cliunak ud. Amalija (bivša ud. .Depollo u 79 godini. Vječni im pokoj! _ Putnikovići (Pelješac). Kragje. Ovo je naše mjesto bilo do sada besprikorno u pogled lupeštine te je vladala sigurnost svačije imovine a najbolji jamac bilo je poštenje. Ali od nekog vremena zaredale kragje, pak ni crkve Božje osobito na osami nijesu poštegjene od zločinačke lupeške ruke. Nije to posljedica bijede i nevolje, već ljenčarenja i skitarenja. Prošlih pak dana zbila se je velika kragja na ovaj način: Dok je snivao slatki sanak u našem lijepom građu, izmegju 6. i 7. ov. m. u konačištu ,Sunce“ naš mješćanin g. Stijepo Vidiš, sanjajući o ljepoti Dubrovnika, dotle na njego- vom domu druge su ptice pjevale. Okolni lupeži sa- znaše da ga nema kod kuće, pak provališe u njegov stan, pokupiše ulje, vino i kokoši. Kuća je posred sela ali kako je puhao jak vjetar, to su lopovi slobodno mogli vino i ulje u mješinama nositi a da nikoga se boje. Stvar je prijavljena žandarskoj postaji u Janjini, koja sa svojim brižljivim radom marno njuška, te se je nadat da će ovim drskim lupežima ući u trag, da ih stigne zaslužena plata i javna sramota. Br. 20. KUNA. Cijene mesa. Nova mesarnica. Sa zado- voljstvom moramo ovdje pohvalit novo poduzeće na- šeg mješćanina g. A. Ćezaria, koji je sa svojom novom mesarnicom donio narodu naše općine veliku blagodat. U ovoj ekonomskoj krizi gušili smo se pod prijašnjom skupoćom mesa, tako da siromah mi u svojoj bolesti nije mogao da dobavi komadić mesa. Dok su novine donosile, da je čak u većim gradovima meso bilo sa- svim jeftino, od 6 do 8 Din. kilogram, u našoj općini smo i najslabije meso kupovali po 16 Din., u zadnje doba po 14 D. Ako računate ,gjontu“ što dobijete na vagi, tad stvarno | kilogram mesa dogje do 20D. kilo. To je bilo nepodnosivo. G. Cezarijo, koji je vještak u svome zanatu, dokazao je da meso može da bude jeftinije: on je oborio cijenu mesa na; 8 i 10 Din. po kilu, i to vazda dobre vrsti i sa vrlo uljudnom i savjesnom poslužbom. Narod je odahnuo i svak bla- gosivlje ovo novo poduzeće. Ovako uzorne poslužbe još nikad u ovom zanatu nijesmo doživjeli. Ali narod pita: Kako to, da dosadašnji mesari u našoj općini uprkos općem nezadovoljstvu nijesu htjeli oboriti ci- jene, nego se obe mesarnice držale grčevito visoke cijene, jednako kao mesarnice u Janjini, Trpnju, Ore- biću, pa je izgledalo, da je to jedan mesarski kartel na Pelješcu. Kako to, da su isti mesari sada oborili cijene, koje je regulirao g. Gezarijo ? Da je govedina žive vage na pazaru ispod svake cijene, to nije mo- gao nijedan naš mesar poreći, ali je glavna njihova isprika bila: skupoća prevoza. No i g. Ćezarijo ima isti ako ne veći trošak prevoza, putnih trošaka itd., pa ipak daje prvoklasno meso po 10 Din. Ne dolete ni njemu zaista volovi i bravi iz Zadvarja i Hercego- vine zrakom kakvim novim patentom umjetnih krila! Ako g. Ćezarij ipak sa ovako stručnom i redovitom poslužbom pošteno nešto zaradi, tad bi trebalo izra- čunati, koliko su zaragjivali do sada naši mesari. Izgledalo je, kao da smo prama mesarima bez obrane. Regulirale se više manje sve cijene, ali općinske uprave na Pelješcu kao da nijesu ništa ozbiljna poduzele glede cijene na mesu, dok je dužnost naših općinskih uprava bila, da obzirom na tako važnu životnu na- mirnicu osnuju svoju općinsku mesarnicu, i taj je pro- pust bio vrlo teške naravi. Ono što nije učinila ni- kakva javna administracija, učinila je jedna privatna ličnost: g. Gezarijo. Narod će mu ostati zahvalan. Megjutim trebalo bi, da se u svaku Pelješku općinu uvuče i ovako pošteno uredi cijene po jedan Ćezarijo. ORAŠAC. Za spoj s Hercegovinom. Teške su i jadne prilike naših zagorskih selija i susjednih Her- cegovaca. Cesta pak koja ih do nas dovodi još je iz turske dobe i prava je nakaza, te se nemože da nazove cestom. Istu su većinom noge napravile, a tako je puna kamenja, da je strah čovjeka tuda hodati. Treba na- praviti novu cestu, to traži humanitarnost i potreba onoga stanovništva. — U tu svrhu nazad malo vre- mena, zamoljena je kompetentna vlast, ali još nije vi- djeti ozbiljna koraka. Dotična nova cesta bila bi najpodesnija od Poljica, u Popovu, kroz Šćenicu, u Orašac, kako su interesovani i zamolili. Tim pravcem vezano je najviše selija iz onoga kraja, a i tehničke prilike tuda bolje pogoduju. Dolaskom u Orašac, sli- jedi cesta u Zaton gdje je sigurno morsko pristanište i jedina luka u ovoj općini, odakle ima više puta na dan brodarska sveza za Dubrovnik. Prama postojećim prilikama, dotičnom radnjom trebalo bi što prije za- početi, da se onim bijednicima — uza olakoćenje ko- munikacije — pruži prilika dobitka pri sadašnjem kri- tičnom ekonomičnom stanju, koga, izgleda, buduća godina neće popravtii. — Ovo na razjašnjenje pitanja, toplom preporukom pozvanim, da tako priteku, u pomoć onome siromašnom, ali dobrom pučanstvu. — M. Beran. Rasprodaje se nešto pokućstva. Prijeko kuća br. 16. (191) KRILO VAN LANA Glasovire, orgulje, harmoniume, wioline i tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11. Cijene umjerene ! Poduka ,,Solo“ pjevanja. Sa naobrazbom glasa po metodi bečke Muzičke Akademije za privatnu svrhu ili do potpune pozorišne izobrazbe u operi i opereti podučava se. Adresa na upravu lista br. 186.