Str. 2.

Došlo je konačno i poslije podne vrijeme za
teoforičnu procesiju. Ko je sa strane gledao taj trium-
falni prolaz Euharističnog Krista po prvi put ovako
javno i nadasve veličanstveno po sarajevskim ulicama
morao je zaključiti da je Sarajevo katolički grad. Na
to je upućivalo ono lijepo i dostojanstveno držanje
publike ostalih vjeroispovijesti, koje konačno imaju
dvije trećine većine. Zato je pravo imao sarajevski
Nadbiskup kada je i dan prije prigodom bakljade i
opet nakon procesije zahvalio javno toliko pravoslavnim
Srbima, koliko opet muslimanima. Procesija je bila
veličanstvena i radi reda koji je vladao i opet zbog
velikog učešća pobožnog naroda. Sigurno su veliki
trud morale uložiti i Čč. sestre sarajevske, kada su
onako lijepo organizirale djecu i djevojčice, koje su
predstavljale Angjele, sa emblemima ljubavi Bož. Srca
Isusova. Tako se je moglo vidjeti kruh na tanjuru,
kalež sa vinom, trnova kruna, koplje, bičevi, spužva i
križ te srce sa raznim odgovarajućim natpisima.

Sudjelovanje Dubrovnika.

Dubrovnik, grad sv. Vlaha, može biti ponosan,
što je bio dostojno zastupan na ovom velebnom slav-
lju ponosne Herceg-Bosne. Jer osim preuzv. Ordinarija
Dr. Josipa M. Carević-a, došlo je u Šeher-.Sarajevo i
ostalih oko 200 učesnika dubrovačke biskupije sa 11
svećenika, Hrvatska Glazba iz Lumbarde na Korčuli
bila je na čelu skupine iz naše biskupije u bakljadi i
procesiji. Sarajevsku je javnost začarala ljepota kona-
voske i župske marodne nošnje. A naši barjaci, na
čelu s onim sv. Vlaha isticali su se megju svima, jer
su oni bili jedini svoje vrste. Prisustvovali su osim
toga barjaci sv. Andrije na Pilama i onaj iz Karmena,
a iz Konavala je bio barjak crkve matice i Vojske Srca
Isusova iz Čilipa te barjak župe Pločice. Od svećenika
bili su ovi: presvij. korčulanski opat Don Mašo Bo-
dulić; prečasna gg. Don Ivo kan. Fabris, predsi. dijec.
odbora, Don Niko kan. Gjivanović i Don Niko Fantela ;
zatim velečasna gg. Don Gjuro Krečak, župnik Gruža,
Don Niko Banićević, župnik Lumbarde, Don Luka
Antunović, župnik Čilipa, Don Ivo Grbić, župnik Plo-
čica i dr. Ivo Bučić, župnik Žrnova. Na prvom javnom
zborovanju izazvao je pozdravni govor g. Dr. Miha
Skvrce, bivšeg izabranog načelnika grada veliki interes
i burno odobravanje njegovih misli o slobodi što su
dolazile iz duše i srca, a uzete su iz prošlosti dubro-
vačke, da budu norma i poticaj za sadašnju i buduće
generacije, a krasna propovijed našeg preuzvišenog
Natpastira može se smatrati jednim od najboljih ela-
borata i govora na euharistijskom kongresu.

Prilikom boravka u Sarajevu naših Konavljana
primio je preuzv. Dr Šarić ovu grupu u audijenciju,
s njima se je toplo pozdravio, a po njima izručio je
pozdrav našem Dubrovniku. Zajedno s njima bili su
obojica župnika iz Konavala i Dr. Miho Skvrce.

Uz Papinskog Nuncija Msgra Pellegrinetti i hrvat.
metropolite Dr. Bauera došli su još i ovi nadbiskupi
i biskupi: Dr. Antun B. Jeglić, nadbiskup iz Ljubljane,
koji je veći dio života proveo kao kanonik kaptola
Vrhbosanskog, Dr. Gregorij Rožman, Knez-biskup lju-
bljanski, Dr. Nikola Dobrečić, nadb. barski, Dr. Fr.
Saalis Seewis, pom. bp. zagrebački, Dr. Kvirin Bone-
fačić, bp. splitski, Dr. Jeronim Mileta, bp. šibenski.
Msgr. Miho Pušić, bp. hvarski, Dr. Josip. M. Carević,
bp. dubrovački, Dr. Dionizije Njaradi, vladika križevački,
Dr. Alojzije Mišić, bp. mostarski, Dr. Jozo Garić, bp.
banjalučki, Dr. A. Akšamović bp. djakovački, Msgr.
Mašo Bodulić, opat korčulanski, provincijali svih re-
dovnika. a Msgr. Frano Uccellini, bp. kotorski poslao
je svog zamjenika Msgra A. Miloševića, Msgr. Don
Frane Bulić, brzojavno je pozdravio kongres. Maribor-
ski knez- biskup dao se je zastupati po kan, Dr.
Mirtu, ravnatelju sjemeništa.

Uspjeh ovoga slavlja.

Ko je prisustvovao ovih dana sarajevskim vjerskim
manifestacijama, mogao se je uvjeriti, da je katolicizam
megju Hrvatima Sarajeva i Herceg-Bosne faktor, koji
igra glavnu ulogu u životu našega naroda. Katolici-Hr-
. vati na čelu sa svojim duhovnim natpastirima duboko
poštuju svoju vjeru, sinovski su odani svetoj Crkvi i
spremni su da brane uvijek prava te interese Boga i
njegove crkve. — Učestvovanje je na kongresu bilo
vanredno i preko očekivanja, da se poslužimo izrazom
nekog sarajevskog lista, koji je u jučerašnjim svojim
refleksijama kazao, da ni sami aranžeri kongresa ni-
jesu zadovoljni, jer da je kongres pobacio prema onome
što su oni očekivali. Nije moguće odrediti broja učes-
nika, jer se radi o masama svijeta, koji je uveličao
ovu velebnu vjersku manifestaciju, a o kakovom ne-
uspjehu ili pobacivanju ne može biti ni govora.

Dr. 1. B.

»NARODNA SVIJEST«

Pisma iz naroda.

Pupnat na Korčuli. Posveta zvona. Na 23.
svibnja opet nas je pohodio preuzv. biskup u svrhu
da nam posveti tri nova zvona za Maticu nabavljena
kod firme Lebiš u Zagrebu. Veliko teži 320 kg., sred-
nje 115 a malo 66, a intonirani su u terci. Narod je
izišao u susret svome natpastiru te iza svečanog ulaza
u crkvu slijedila je pjevana misa u trojici, a po sv.
sv. misi preuzv. je obavio svečanu posvetu zvona,
koja su bila zgodno namještena u crkvi i sva zeleni-
lom i cvijećem lijepo okićena. Sveti su obredi posvete
na svakoga učinili lijep i pobožan utisak a još više
pobudne riječi natpastirove o značenju zvona u litur-
giji. — Popodne preuzv. biskup odijeli se od nas da
se opet povrati u župu Žrnovo. Pri odlasku, koliko
župnik toliko glavar, usrdno se zahvališe biskupovoj
ljubaznosti i spremnosti jer nije žalio doći k nama
po ružnom i kišnom vremenu, a takogjer i velikoj su-
sretljivosti njegovoj pri isplati zvona. Preuzvišeni od-
vrati toplim riječima pobude ustrajnosti u čvrstoj vjeri
i uputi se put Žrnova praćen povicima i razvija-
njem barjaka.

Cesta preko otoka nastavlja se davanjem glad-
nome narodu kukuruza i pšenice, ali to ide veoma
sporo upravo žabljim koracima. U svemu se oteže, pa
tako i u ovome i zbog toga morat će narod jesti ku-
kuruz ljeti, a to se je moglo obaviti u hladnijim i
gladnijim mjeseciwa. Treba zahvaliti sreskom načelstvu
a u prvom redu poljoprivrednom referentu g. Zecu,
koji je naredio da se megjutim popravi jedan dio ne-
utrtog puta na cesti iz Korčule do Pupnata i tako će
se narod moći s njim bolje poslužiti, a do potrebe i
kolima voziti.

Smokvica na Korčuli. Pastirski pohod. Utorak
popodne 10. maja prispio nam je preuzv. naš biskup
Msgr. Dr. Josip M. Carević da obavi prvi svoj pastirski
pohod u ovoj župi. U susret mu je izišlo cijelo mje-
sto: puk s glavarom, bratovštine, učitelji-ice sa škol-
skom djecom te č.č. sestre sv. Frana sa dječicom Dje-
čijeg vrta. Dvije ga učenice baš krasno pozdraviše a pred
vratima velebne nove crkve Matice dočeka ga župnik
preč. Don Marko Tabain, te ga pozdravi u ime cijelog
puka. Nakon svečanog ulaska u crkvu preuzv. se za-
hvali narodu i najavi svrhu svog dolaska. Sutradan
11. maja Preuzvišeni je pohodio osnovne škole i sa-
mostan čč. sestara, a u četvrtak 12. maja održao sve-
čani pontifikal, preko istoga zgodnu propovijed narod
te ma koncu podijelio djeci sakramenat sv. krizme.
Istog dana popodne održana je akademija u samostanu
č. č. Sestara a uveče sakupilo se je pjevačko društvo
predvogjeno od mjesnih učitelja gg. Banićević Marka
i Tvrdeić Draga te održalo podoknicu u počast Pre-
uzvišenomu, koji se je najljepše zahvalio pjevačima te
ih u župnom dvoru počastio. Sutridan bio je Preuzvi-
šeni svečano otpraćen sve do špilje Gospe od Lurda
zanosno pozdravljen od cijelog naroda. Preuzvišeni je
ovom prigodom obdario ,Djačku trpezu“ i dao svoj
obol za popravak župskog stana, za dogradnju monu-
mentalnog zvonika, te za nabavu novih. orgulja, na
čemu mu cijelo mjesto ostaje harno i zahvalno.

Babino Polje. Opčinski liječnik. Bogu hvala da
je i ovaj otok po. prvi put, u koliko to najstariji sta-
novnici pamte i u koliko se to nalazi zabilježeno u
analima Mljeta, dobio općinskog liječnika i to u osobi
g. Beljakov Dr. Vladislava. Dr. Beljakov je ruski emi-
grant, sada podanik Kr. Jugoslavije, a medicinske
nauke dovršio je u Beogradu, gdje je i promoviran
na čast doktora sveukupne medicine, te izvršio potre-
bitu praksu. Na Mljet je došao 15.IV. a službu opć.
liječnika preuzeo 1. V. ov. g. — Za ovamošnje prilike
nije se mogla naći prikladnija osoba mi vrsnija sila
ove struke. U svom pozivu kroz ovo kratko vrijeme
postigao je odličan uspjeh. Svojom požrtvovnošću (ne
žali u bilo koje doba dana da pregje 10—15 km grd-
nog puta samo da pruži pomoć), obazrivošću prema
siromašnom pučanstvu i finim postupkom postao je u
narodu obljubljen. Njegov dosadašnji rad tako je plo-
donosan, da se ni iz jednih usta ne čuje o njemu
drugo, nego samo pohvalna riječ. Sve bolesnike koje je
do sada liječio, liječio je uspješno, pa i one koji od
ranije boluju i koji su skoro bili izgubili nadu u oz-
dravljenje. Stoga narod zahvaljuje Bogu, što u svojoj
sredini vidi ovog vrijednog ljekara, koji je stao na put
mnogim zdravstvenim i materijalnim poteškoćama, pa
mu zato želi najugodniji boravak na ovom otoku i iz
dna duše kliče ,Dobro došao I* D.

 

FRANZ - JOZEFOVA gorka voda
omogućava redovno čišćenje crijeva i oživljuje krv.

   

 

. Br. 23.

TITO:

Ekspresna pruga
ZA SJEVERNU AMERIKU

mv VULCANIA“

19. Jula iz SPLITA

Pitalška. iri
ZA JUŽNU AMERIKU

ss ,BELVEDERE,,

11. Juna iz SPLITA

— ree. —

Informacije besplatno kod ;:

,GOSULIGH LINE“ - DUBROVNIK 2

Telefon br. 16.

 

HVAR.  Megiunarodne tarifne  konferenčije.
Osobitu je počast dobio naš grad time, što je izabran
za konference naših, čehoslovačkih, njemačkih, austrij-
skih i magjarskih delegata u svrhu megjusobna ure-
gjenja željezničkih i parobrodarskih tarifa za saobraćaj.
Radi se najviše o putnicima, koji dolaze na obale Ja-
drana i o dječijim društvima, koji k nama dolaze na
sunce i na kupanje. Glavno je raspravljanje izmegju
Jugoslavije i Njemačke, ali jer i dodirne države ulaze
u istu sferu, pregovori se i s njima vode. Svoje dele-
gate imadu dakako i Jadranska Plovidba i Dubrovačka
Plovidba. Predsjednik je konferenaca Nijemac Dr. Nobi
iz Drezdena. Čehoslovački je delegat L. Brož, austrijski
Dr. Steiner, magjarski Dr. Tosko, a naš D. Mikić.
Delegati vijećaju u dvorani biskupskih dvora, što im
je rado dao na raspoloženje preuzv. biskup Msgr. Pušić
koji ih je pri posjetu srdačno pozdravio i zaželio, što
jače zbliženje naroda i megjusobnog mira, Gospoda
su posjetita grad i njegove znamenitosti, napose pak
rijetkosti u franjevačkom samostanu.

Euhar. diecezanski kongres koji će se ovdje dr-
žati dne 17. srpnja tek. god. sve to više stiče zanima-
nja po biskupiji. . Za to radi centralni odbor i razne
odnosne sekcije. Već je uregjen nacrt svečanosti u
crkvi i vani, sastavljen je proglas, izabrani su govor-
nici za crkvu, za javno zborovanje i za staleške kon-
ference. Odlučilo se prirediti umjetne vatre, spomer-
brošure i značke itd. U svrhu propagande držaće se
skioptikonska prikazivanja po biskupiji, gdje se i onako
sprema jak odaziv uza svu ekonomsku krizu. Izgleda,
da će k nama na kongres doći i Korčulani, a hodo-
časnici će iz naše biskupije pristupiti na njihov kongres
pridruživši se splitskom hodočašću,'! koje će pod vod-
stvom g. F. Ž. Donadina uzeti glazbu Gospe od Kar-
mela iz Milne i ondješnje hodočasnike, kojima će se
pridružiti i hvarski hodočasnici.

Nova priredba u ,Strossmayeru “. Na Tijelovo
naša omladina, nakon jutrnje pokrepe na trpezi Gos-
podnjoj zajedno s prvopričesnicima i nakon učešća u
svečanoj procesiji, uveče je u dvorani ,Strossmayera“
prikazivala dva igrokaza i to Mali Križari ,Male pti-
čare“, a odraslija omladina Molierovu : , Silom liječnik“.
To je bila neke vrsti proslava omladinskog dana, ko-
jom se je mnogobrojna publika) domaća i tugja vrlo
zadovoljila.

Novi opčinski načelnik kako se govori, već je
imenovan, da uredi ekonomiju ove općine, kojoj je
već elektrana stavljena pod prisilnu upravu, a općinska
zgrada zajedno s kazalištem, najstarijim na Balkanu,
onda općinski toranj sa satom te velebna Sammichie-
lijeva loža od vjerovnika stavljena na dražbu. Taj na-
čelnik vele, da je g. Audr. Pavičić iz Omiša, upravnik
poreznog ureda u m.

Ljetina. Izgled u dobar rod je na lozi i maslini.
Samo im je priškodila nešto neprestana jugovina. Lov
je srgjela, ometen južinom i dupinima, na mahove.
ipak obilan. Ima dana, kad osvane na stotine barila
ulovljene ribe. Sretne su ruke ovoga mraka osobito
,vojge“, koje znaju napuniti pune lagjice. — D. J.D:

ii iieli f_ Želim Vam saopćiti, da
Uvijek bijeli zubi. ite Tu tii:
već više od petnaest
dina Chlorodont pastu za zube. Još nas nikada nije razočarala!
mali smo uvijek bii ele zube i ugodni ukus u ustima, tim više, sto v:
dulje vremena rabimo i Chlorodont vodu za usta. Čitava obitelj rabi
takodjer Chlorodont-ćetkicu za zube. Ž. N. Karlovac. Zahtjevajte samo
pravu Chlorodent pastu za zube. Mala tuba Din.8.-, velika tuba Dia. 13.7