Str. 2.

Preokret u trgovini s vinom.

Netom se je ukinula trošarina na vina našim je
vinogradarima odlanulo. Slobodno su počeli prodavati
svoje vino, donosit ga u gradove i kako smo već ja-
vili nastao je veći izvoz iz pojedinih krajeva. Sad je
pak nastao jedan važan preokret u trgovini. Do sada
su naime seljaci nudili, molili i kumili, da im kogod
vino iz konobe digne, a sad je prestala ponuda, a na-
stala potražnja. Trgovci su naime počeli tražiti vino
od seljaka.

To je imalo za posljedicu, da je i cijena vinu,
koja je sve to više padala, počela da raste. Na Pe-
lješcu je poskočila cijena za 1—3 Dinara, a na oto-
cima čak od 4—5 Din. po stupnju. Neki su se seljaci
već počeli obazirat hoće li, neće li prodati svoje vino
ili će ga držati, dok mn cijena još više ne poskoči.
Samo da se u tom ne prevare. Bude li ovako trgovina
išla, ima nade da će se sve vino moći prodati, ali se
pouzdano drži, da mu cijene neće ići na više od 3—4
dinara po litri.

Sa trgovinom vina skupa ide ma bolje i prodaja
rakije. Potražba je tolika, da će neki seljaci ponovno
peći od vina rakiju, a cijena se je podvostručila naime

od 5 Din. po litri, sad je skočila na 9 Din. Potraje li-

ovakovo poboljšanje, naš će seljak barem moći da
unovči svoje trude i da odahne od krize, koja mu je
toliko zla i nevolje zadala.

 

FRANZ - JOZEFOVA gorka voda
stvara slobodan tok krvi.

Uništavanje pliskavica.

Ove godine, Bogu hvala, pokazao se je lijep
ulov srdjela. Nego sa svih strana čuju se tužbe naših
ribara, a navlastito vojgara, da se od velikoga broja
pliskavica ne mogu braniti i da im ove zapriječuju
ribanje. Nezasitno žderu ribu iz mreže, rasplaše je a
izderu mreže baš nemilosrdno. Kad se dobro najedu,
onda kolo zaigraju oko lagje čas pod more, čas u vis
skačući, te se bacaju iz zraka plostimice, pak zaplešte
repom. Sad je najbolja zgoda, da se ma njih puca,
kao što je zgoda, da se na njih džilitne ostima, kad
ispod ruka dogju da žderu ribu.

Raniš li pliskavicu bilo puškom bilo ostima po-

bježe glavom bez obzira i za dugo neće ometati ribare.
Da se umanji broj pliskavica, tih progonitelja pleme-
nite ribe uopće, a srgjela ponajviše, treba na njih di-
zati hajku. U tu svrhu nek ribari zamole Lučke ka-
petanije, da ove isposluju da financijski motori, koji
križaju iamo amo uz naše obale, pucaju na pliskavice,
kad im se zgoda pruži. Tako nek se uoblasti i po-
morske kapetane parobroda i jedrenjača, kao i ratne
lagje, da i oni pucaju na pliskavice, kad im ove okolo
gjemija obigravaju i kolo vode.
U prvom redu trebalo bi svaku ribarsku ladju opskr-
biti vojnom puškom, prahom i olovom, da se brane
od pliskavica. Kad bi se na ovaj način branilo i uni-
štavalo pliskavice znatno bi se njihov broj umanjio, a
i straha zadalo, da se ni one ne bi približivale ribarskim
lagjama. Gdje u jednom rib. okružju ima više vojgara
mogle bi se ustanoviti posebne čete hajkaša, pa da se
ove prošećuju po predjelima gdje se srdjele love i
kidišu na pliskavice. U tu svrhu mogli bi bacati koju
staru mrežu vojgu, da ih navabe, ili bi mogli svirati
harmoniku, ili koje drugo glazbilo, jer one ljube glazbu
i rado se vrte okolo ladja, na kojima se svira. Po-
morske vlasti nek nagradjuju one koji ubiju pliskavice,
a hajkaše, te u ljetnu sezonu progone i ubijaju piska-
vice, nek se lijepo nadari prama izgubljenom vremenu,
a i ribari ih nesmiju zaboraviti. VE

 

Protiv Meugodnog zadaha iz usta.

Žurim se, da Vam saopćim, kako nakon upotreb

Ž , da aopći e Vaše zubne paste
'Chl orodont ne posje! ujem samo čiste bijele zube, nego sam Gridje:
izgubio kod mene već obični neugodni zadah iz usta. Vaš ću Chloro-
u ste AI preporučiti. Miloš G...., u S.... Zahtjevajte
sam Chlorodont pastu za zube, a odbi svak:

Mala tuba Din. 8.—, velika tuba Din. lie tvajemieino

OGLAS!

 

 

Javljam P. N, Općinstvu, da sam prenio
moju SLASTIČARNICU ,RIVIJERA“
u ulicu ,Kovačku“ (prije delikates Nikolić)
te i nadalje preporučam mojim cijenjenim
mušterijama, veliki izbor, domačih i stra-
nih likera, bombona,
gozbe itd. itd.

torata za razne

S poštovanjem

Bartul Galić

SLASTIČARNICA , RIVIJERA“

»NARODNA SVIJEST«

Staro lomljeno zlato kupuje i

Josip Krilić
Veliki izbor

GRADSKE VIJESTI.

Posjet dubrovačkog biskupa ministru Dr. Ko-
jiću. Dubrovački biskup dr. Josip Carević, koji je u
Beograd stigao zajedno s delegatima katoličkog episko-
pata drom Šarićem i drom Rožmanom, posjetio je
11. o. mj. ministra prosvjete dra Dragutina Kojića u
poslovima svoje biskupije. Ministar prosvjete izjavio
mu je tom prigodom, da je krivo shvaćeno njegovo
rješenje, kojim se zabranjuje primanje vanjskih učenica
u preparandije časnih sestara u Zagrebu, Sarajevu,
Ljubljani, Škofjoj Loki i Mariboru. Dr. Kojić je obećao
da će to njegovo rješenje biti rastumačeno jednim novim.

Položila ispit. Naša sugragjanka g.ca Nevenka
Iveta, kći D.ra Nika, gojenica u jednom Čehoslovačkom
Zavodu, položila je prošlih dana na njemačkoj univerzi
u Pragu ispit iz njemačkog jezika sa odličnim uspje-
hom. Čestitamo !

Sa Goetheove proslave. U subotu 4. ov. mj.
priredila je g.ja Toni Baum iz Berlina u dvorani pje-
vačkog društva »Dubrava« jedno veče Goetheovih
pjesama. U prvom dijelu predavačica je recitovala
nekoliko Goetheovih pjesama. Izborje bio baš po lite-
rarnom ukusu. Njezino proćućivanje i osjećanje Getheove
pojezije živo je djelovalo na slušateljstvo. Njezino re-
citovanje bilo je od jakog efekta, prirodno i bez ne-
potrebnog pathosa. Balada ,Vor Gericht“ pokazala je
jaku moć izražaja gje Toni Baum i njezinu dramatsku
vještinu. U drugom dijelu otpjevala je gja Baum uz
kitaru nekoliko pučkih: i drugih. pjesama. Izbor je bio
sretan i zanimiv. Glas joj mekan i pun izražaja. Nje-
zina mimika pokazala je i ovdje umjetnicu na daskama.
Simpatična pojava g.ja Baum puno je doprinijela ugod-
nom prikazivanju. — S. —

Turlsti. Dne 12. jula dolazi u grušku luku pa-
robrod društva Lloyd Triestino »Stella d' Italia“ sa
turistima.  Parobrod je noležiralo društvo ,Odyssey
Gruises Inc.“ iz New Yorka. Isti stiže preko Splita iz
Venecije, a istoga dana proslijegjuje za Kotor. Isti pa-
robrod se povraća u Dubrovnik dne 1. augusta gdje
se zadržaje samo 1 sat.

Veliki izlet Poljaka u naš grad i ostalo naše
Primorje priregjuje Poljsko-južnoslavensko društvo iz
Varšave. Krenuli su na 2. srpnja, te preko Zagreba i Hr-
vatskog Primorja stižu u naš grad, u kojem će se
dulje zadržati. Cijeli izlet traje 24 dana.

Lex deux faces de I' Amerique. Pod ovim na-
slovom držao je g. Luc Durtain, jedan od boljih knji-
ževnika iz Pariza, predavanje u dvorani »Sloge«. Pre-
davač nam je pokazao svoja opažanja, naravno na
francuski način, u kojima na osobiti način izbija nje-
gova oštroumnost, koja se je mnogo dopala. G. Dur-
tain je, megju ostalim, govorio o američkoj višoj na-
obrazbi, o ženskom pitanju, o prohibiciji itd. Univer-
sitati u Sjeveroameričkoj Uniji ima, ništa manje, nego
88 (Columbia-university, Harward, Yale su najpoznatije),
od kojih ogromna većina nijesu nikako na znanstve-
nom stepenu europskih universitati. O prohibiciji i o
ženskom pitanju smo čuli neke smiješne strane, koje
su predavaču upale u oči, dok je boravio s druge
strane oceana. U američkom životu svugdje nalazimo
dva lica, od kojih je jedino, i to glavno, surovi mate-
rijalizam, a drugo je sporednog značenja. Bolji ame-
rički pisci nikako u svojem rađu nijesu američki, nego
pišu protivno američkom mentalitetu, kao npr. Sinclair
Lewis u svojem poznatom romanu ,the Babbith“. Od
modernih američkih pisaca, čiji je glas dopro u Europu
treba spomenuti, osim Sinclaira, Jack Londona i Theo-
dora Dreisera, koji je megju ostalim, napisao svoju
poznatu ,American Tragedy“, koja je pobudila senza-
ciju u intelektualnom svijetu. G, Durtain je jedan od
najboljih francuskih predavača koje smo čuli u Du-
brovniku, stoga se je mjegova kozerija i svidjela.

Mato Šišić.

 

Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno.

Br. 24.

u zamjenu preuzimlje

. Dubrovnik.

zlatnog nakita. Satovi počam od 50 Din.
unaprijed.
Popravci se obavljaju uz jednogodišnje jamstvo.

Naočale, termometri i barometri.
(193)

Izložba motiva Dubrovnika i okolice u Pragu.
U tamošnjoj jednoj poznatoj galeriji izložio je česki
slikar Rudolf Braun veliki broj svojih radova. Pored
motiva našega grada i okolice prikazano je i Trebinje
i tu je osobito istaknuta slikovitost i ljepota narodnih
nošnja. Divni akvareli prikazuju pak ljepote našeg mora
te slikovitost i bogatstvo dalmatinskog pejsaža. Potrebno
je još svakako istaknuti i lijepe motive iz života naših
ulica, trgova, luka i obala. Ova je izložba pobudila
veliki interes u českoj javnosti.

Predavanje Dr. J. Nagy-a o dubrovačkoj po-
vijesti u Parizu. U jednom od prošlih brojeva našeg
lista izvijestili smo o predavanju : ,Napoleon i Du-
brovnik“, što ga je održao u Zagrebu g. Jean Humbert,
mladi francuski povjesničar i stručnjak za diplomatikui
paleografiju. Tom smo prigodom upozorili na veliko .
interesovanje koje vlada u naučnom i kulturnom svi-
jetu za doba naše hrvatske narodne dinastije i za po-
vijest Dubrovačke Republike, osobito o njezinim do-
dirnim vezama sa Francuzima, te o njenoj propasti
g. 1808. Nedavno je još više doprinio tom interesovanju
naš učenjak Dr. Josip Nagy, profesor zagrebačke Vi-
soke Ekonomsko-Komercialne škole, te je održao u
pariškom ,Societć de |' histoire diplomatique“ veoma
uspjeli referat o megjunarodnim pitanjima, koja se
javljaju početkom 19. stoljeća, a koja su u vezi s po-
vijesti našeg grada. Referat je zasnovan na najnovijim
istraživanjima na tom području, te je velikim intere-
sovanjem primljen megju odličnim učenjacima i najboljim
evropskim stručnjacima za diplomatiku i paleografiju.
Dr. Nagy se je inače već od prije bavio dubrovačkom
povijesti. Odličan je u tom pogledu njegov kratki članak
Zadnji dani Dubrovačke Republike“ u zagrebačkom
,Književniku“ svibnja g. 19380 (God. IIl. br. 5). Pri
kraju tog eseja ističe pisac da kako se je približavala
sudbonosna godina 1848, tako da je sve više slabio
duh i snaga dubrovačkog republikanizma. Kasnije je
Dubrovnik zaplovio onom strujom, kojom se je kretao
tadašnji naš narodni život. Doduše pošlo se sad jednom
sad drugom strujom, ali Dubrovčani ostadoše i dalje
Dubrovčanima. Jači duhovi završuje Dr. Nagy, kao
veliki hrvatski narodni borac i političar Dr. Miho Klaić
jasno uvidješe, koji im moraju biti pravi ciljevi.

Stanje vinograda po cijeloj Dalmaciji i Her-
cegovini je veoma dobro. Ove je godine loza ponijela
obilat rod. Do sada nisu zapažene nikakove bolesti
iako su vremena za razvoj peronospore i luga dosta
povoljna. Obavljena su dva, mjestimice tri i više prs-
kanja, a takogjer i sumporovanje vinograda. Krupa
dosada nije nanijela nikakovih većih šteta. Jedino
omanje štete na vinogradima počinila je krupa u okolici
Veleluke, Krvavice (Makarska), Smilčića, Kistanja i Oliba.

NS

  

 
  
 

SNINNANIN NN
NN i

U nedjelju 19 juna 1932.
na Gruškom Polju
VELIKA UTAKMICA

DEBELI“ i ,,MRŠAVI“

Počimje punto na 5 ura Wpobje,

 

Z

KN

   
 
     
   

Entrata će bit minimala.