Str. 2. Preokret u trgovini s vinom. Netom se je ukinula trošarina na vina našim je vinogradarima odlanulo. Slobodno su počeli prodavati svoje vino, donosit ga u gradove i kako smo već ja- vili nastao je veći izvoz iz pojedinih krajeva. Sad je pak nastao jedan važan preokret u trgovini. Do sada su naime seljaci nudili, molili i kumili, da im kogod vino iz konobe digne, a sad je prestala ponuda, a na- stala potražnja. Trgovci su naime počeli tražiti vino od seljaka. To je imalo za posljedicu, da je i cijena vinu, koja je sve to više padala, počela da raste. Na Pe- lješcu je poskočila cijena za 1—3 Dinara, a na oto- cima čak od 4—5 Din. po stupnju. Neki su se seljaci već počeli obazirat hoće li, neće li prodati svoje vino ili će ga držati, dok mn cijena još više ne poskoči. Samo da se u tom ne prevare. Bude li ovako trgovina išla, ima nade da će se sve vino moći prodati, ali se pouzdano drži, da mu cijene neće ići na više od 3—4 dinara po litri. Sa trgovinom vina skupa ide ma bolje i prodaja rakije. Potražba je tolika, da će neki seljaci ponovno peći od vina rakiju, a cijena se je podvostručila naime od 5 Din. po litri, sad je skočila na 9 Din. Potraje li- ovakovo poboljšanje, naš će seljak barem moći da unovči svoje trude i da odahne od krize, koja mu je toliko zla i nevolje zadala. FRANZ - JOZEFOVA gorka voda stvara slobodan tok krvi. Uništavanje pliskavica. Ove godine, Bogu hvala, pokazao se je lijep ulov srdjela. Nego sa svih strana čuju se tužbe naših ribara, a navlastito vojgara, da se od velikoga broja pliskavica ne mogu braniti i da im ove zapriječuju ribanje. Nezasitno žderu ribu iz mreže, rasplaše je a izderu mreže baš nemilosrdno. Kad se dobro najedu, onda kolo zaigraju oko lagje čas pod more, čas u vis skačući, te se bacaju iz zraka plostimice, pak zaplešte repom. Sad je najbolja zgoda, da se ma njih puca, kao što je zgoda, da se na njih džilitne ostima, kad ispod ruka dogju da žderu ribu. Raniš li pliskavicu bilo puškom bilo ostima po- bježe glavom bez obzira i za dugo neće ometati ribare. Da se umanji broj pliskavica, tih progonitelja pleme- nite ribe uopće, a srgjela ponajviše, treba na njih di- zati hajku. U tu svrhu nek ribari zamole Lučke ka- petanije, da ove isposluju da financijski motori, koji križaju iamo amo uz naše obale, pucaju na pliskavice, kad im se zgoda pruži. Tako nek se uoblasti i po- morske kapetane parobroda i jedrenjača, kao i ratne lagje, da i oni pucaju na pliskavice, kad im ove okolo gjemija obigravaju i kolo vode. U prvom redu trebalo bi svaku ribarsku ladju opskr- biti vojnom puškom, prahom i olovom, da se brane od pliskavica. Kad bi se na ovaj način branilo i uni- štavalo pliskavice znatno bi se njihov broj umanjio, a i straha zadalo, da se ni one ne bi približivale ribarskim lagjama. Gdje u jednom rib. okružju ima više vojgara mogle bi se ustanoviti posebne čete hajkaša, pa da se ove prošećuju po predjelima gdje se srdjele love i kidišu na pliskavice. U tu svrhu mogli bi bacati koju staru mrežu vojgu, da ih navabe, ili bi mogli svirati harmoniku, ili koje drugo glazbilo, jer one ljube glazbu i rado se vrte okolo ladja, na kojima se svira. Po- morske vlasti nek nagradjuju one koji ubiju pliskavice, a hajkaše, te u ljetnu sezonu progone i ubijaju piska- vice, nek se lijepo nadari prama izgubljenom vremenu, a i ribari ih nesmiju zaboraviti. VE Protiv Meugodnog zadaha iz usta. Žurim se, da Vam saopćim, kako nakon upotreb Ž , da aopći e Vaše zubne paste 'Chl orodont ne posje! ujem samo čiste bijele zube, nego sam Gridje: izgubio kod mene već obični neugodni zadah iz usta. Vaš ću Chloro- u ste AI preporučiti. Miloš G...., u S.... Zahtjevajte sam Chlorodont pastu za zube, a odbi svak: Mala tuba Din. 8.—, velika tuba Din. lie tvajemieino OGLAS! Javljam P. N, Općinstvu, da sam prenio moju SLASTIČARNICU ,RIVIJERA“ u ulicu ,Kovačku“ (prije delikates Nikolić) te i nadalje preporučam mojim cijenjenim mušterijama, veliki izbor, domačih i stra- nih likera, bombona, gozbe itd. itd. torata za razne S poštovanjem Bartul Galić SLASTIČARNICA , RIVIJERA“ »NARODNA SVIJEST« Staro lomljeno zlato kupuje i Josip Krilić Veliki izbor GRADSKE VIJESTI. Posjet dubrovačkog biskupa ministru Dr. Ko- jiću. Dubrovački biskup dr. Josip Carević, koji je u Beograd stigao zajedno s delegatima katoličkog episko- pata drom Šarićem i drom Rožmanom, posjetio je 11. o. mj. ministra prosvjete dra Dragutina Kojića u poslovima svoje biskupije. Ministar prosvjete izjavio mu je tom prigodom, da je krivo shvaćeno njegovo rješenje, kojim se zabranjuje primanje vanjskih učenica u preparandije časnih sestara u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Škofjoj Loki i Mariboru. Dr. Kojić je obećao da će to njegovo rješenje biti rastumačeno jednim novim. Položila ispit. Naša sugragjanka g.ca Nevenka Iveta, kći D.ra Nika, gojenica u jednom Čehoslovačkom Zavodu, položila je prošlih dana na njemačkoj univerzi u Pragu ispit iz njemačkog jezika sa odličnim uspje- hom. Čestitamo ! Sa Goetheove proslave. U subotu 4. ov. mj. priredila je g.ja Toni Baum iz Berlina u dvorani pje- vačkog društva »Dubrava« jedno veče Goetheovih pjesama. U prvom dijelu predavačica je recitovala nekoliko Goetheovih pjesama. Izborje bio baš po lite- rarnom ukusu. Njezino proćućivanje i osjećanje Getheove pojezije živo je djelovalo na slušateljstvo. Njezino re- citovanje bilo je od jakog efekta, prirodno i bez ne- potrebnog pathosa. Balada ,Vor Gericht“ pokazala je jaku moć izražaja gje Toni Baum i njezinu dramatsku vještinu. U drugom dijelu otpjevala je gja Baum uz kitaru nekoliko pučkih: i drugih. pjesama. Izbor je bio sretan i zanimiv. Glas joj mekan i pun izražaja. Nje- zina mimika pokazala je i ovdje umjetnicu na daskama. Simpatična pojava g.ja Baum puno je doprinijela ugod- nom prikazivanju. — S. — Turlsti. Dne 12. jula dolazi u grušku luku pa- robrod društva Lloyd Triestino »Stella d' Italia“ sa turistima. Parobrod je noležiralo društvo ,Odyssey Gruises Inc.“ iz New Yorka. Isti stiže preko Splita iz Venecije, a istoga dana proslijegjuje za Kotor. Isti pa- robrod se povraća u Dubrovnik dne 1. augusta gdje se zadržaje samo 1 sat. Veliki izlet Poljaka u naš grad i ostalo naše Primorje priregjuje Poljsko-južnoslavensko društvo iz Varšave. Krenuli su na 2. srpnja, te preko Zagreba i Hr- vatskog Primorja stižu u naš grad, u kojem će se dulje zadržati. Cijeli izlet traje 24 dana. Lex deux faces de I' Amerique. Pod ovim na- slovom držao je g. Luc Durtain, jedan od boljih knji- ževnika iz Pariza, predavanje u dvorani »Sloge«. Pre- davač nam je pokazao svoja opažanja, naravno na francuski način, u kojima na osobiti način izbija nje- gova oštroumnost, koja se je mnogo dopala. G. Dur- tain je, megju ostalim, govorio o američkoj višoj na- obrazbi, o ženskom pitanju, o prohibiciji itd. Univer- sitati u Sjeveroameričkoj Uniji ima, ništa manje, nego 88 (Columbia-university, Harward, Yale su najpoznatije), od kojih ogromna većina nijesu nikako na znanstve- nom stepenu europskih universitati. O prohibiciji i o ženskom pitanju smo čuli neke smiješne strane, koje su predavaču upale u oči, dok je boravio s druge strane oceana. U američkom životu svugdje nalazimo dva lica, od kojih je jedino, i to glavno, surovi mate- rijalizam, a drugo je sporednog značenja. Bolji ame- rički pisci nikako u svojem rađu nijesu američki, nego pišu protivno američkom mentalitetu, kao npr. Sinclair Lewis u svojem poznatom romanu ,the Babbith“. Od modernih američkih pisaca, čiji je glas dopro u Europu treba spomenuti, osim Sinclaira, Jack Londona i Theo- dora Dreisera, koji je megju ostalim, napisao svoju poznatu ,American Tragedy“, koja je pobudila senza- ciju u intelektualnom svijetu. G, Durtain je jedan od najboljih francuskih predavača koje smo čuli u Du- brovniku, stoga se je mjegova kozerija i svidjela. Mato Šišić. Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno. Br. 24. u zamjenu preuzimlje . Dubrovnik. zlatnog nakita. Satovi počam od 50 Din. unaprijed. Popravci se obavljaju uz jednogodišnje jamstvo. Naočale, termometri i barometri. (193) Izložba motiva Dubrovnika i okolice u Pragu. U tamošnjoj jednoj poznatoj galeriji izložio je česki slikar Rudolf Braun veliki broj svojih radova. Pored motiva našega grada i okolice prikazano je i Trebinje i tu je osobito istaknuta slikovitost i ljepota narodnih nošnja. Divni akvareli prikazuju pak ljepote našeg mora te slikovitost i bogatstvo dalmatinskog pejsaža. Potrebno je još svakako istaknuti i lijepe motive iz života naših ulica, trgova, luka i obala. Ova je izložba pobudila veliki interes u českoj javnosti. Predavanje Dr. J. Nagy-a o dubrovačkoj po- vijesti u Parizu. U jednom od prošlih brojeva našeg lista izvijestili smo o predavanju : ,Napoleon i Du- brovnik“, što ga je održao u Zagrebu g. Jean Humbert, mladi francuski povjesničar i stručnjak za diplomatikui paleografiju. Tom smo prigodom upozorili na veliko . interesovanje koje vlada u naučnom i kulturnom svi- jetu za doba naše hrvatske narodne dinastije i za po- vijest Dubrovačke Republike, osobito o njezinim do- dirnim vezama sa Francuzima, te o njenoj propasti g. 1808. Nedavno je još više doprinio tom interesovanju naš učenjak Dr. Josip Nagy, profesor zagrebačke Vi- soke Ekonomsko-Komercialne škole, te je održao u pariškom ,Societć de |' histoire diplomatique“ veoma uspjeli referat o megjunarodnim pitanjima, koja se javljaju početkom 19. stoljeća, a koja su u vezi s po- vijesti našeg grada. Referat je zasnovan na najnovijim istraživanjima na tom području, te je velikim intere- sovanjem primljen megju odličnim učenjacima i najboljim evropskim stručnjacima za diplomatiku i paleografiju. Dr. Nagy se je inače već od prije bavio dubrovačkom povijesti. Odličan je u tom pogledu njegov kratki članak Zadnji dani Dubrovačke Republike“ u zagrebačkom ,Književniku“ svibnja g. 19380 (God. IIl. br. 5). Pri kraju tog eseja ističe pisac da kako se je približavala sudbonosna godina 1848, tako da je sve više slabio duh i snaga dubrovačkog republikanizma. Kasnije je Dubrovnik zaplovio onom strujom, kojom se je kretao tadašnji naš narodni život. Doduše pošlo se sad jednom sad drugom strujom, ali Dubrovčani ostadoše i dalje Dubrovčanima. Jači duhovi završuje Dr. Nagy, kao veliki hrvatski narodni borac i političar Dr. Miho Klaić jasno uvidješe, koji im moraju biti pravi ciljevi. Stanje vinograda po cijeloj Dalmaciji i Her- cegovini je veoma dobro. Ove je godine loza ponijela obilat rod. Do sada nisu zapažene nikakove bolesti iako su vremena za razvoj peronospore i luga dosta povoljna. Obavljena su dva, mjestimice tri i više prs- kanja, a takogjer i sumporovanje vinograda. Krupa dosada nije nanijela nikakovih većih šteta. Jedino omanje štete na vinogradima počinila je krupa u okolici Veleluke, Krvavice (Makarska), Smilčića, Kistanja i Oliba. NS SNINNANIN NN NN i U nedjelju 19 juna 1932. na Gruškom Polju VELIKA UTAKMICA DEBELI“ i ,,MRŠAVI“ Počimje punto na 5 ura Wpobje, Z KN Entrata će bit minimala.