Str. 2. Zakon o sklapanju pismenih ugovora megju kućevlasnicima i stanarima. Prema zakonu o sklapanju pismenih ugovora za iznajmljene stanove i lokale moraju kućevlasnici pot- pisati te ugovore sa svojim stanarima, na propisanim formularima, najkasnije do 1. jula ove godine. Nakon toga roka počeće sa strane finansijskih organa kontrola i protiv svakog onog kućevlasnika koji nije sklopio takav ugovor bit će podnijeta prijava. Isto tako moraju kućevlasnici prijem najamnine potvrgjivati na službenim tiskanicama. — Formular pismenog ugovora sastoji se iz dva lista, originala i duplikata. Original neka zadrži kućevlasnik, a duplikat stanar. U ugovoru treba u pr- vom redu točno označiti iz čega se sve stan sastoji, koliko soba i koliko nuzprostorija. Nadalje u ugovoru mora biti navedena ukupna godišnja suma čiste na- jamnine, bez ičega drugog, dakle samo najamnina bez nuzpristojba za vodu, osvijetljenje i čišćenje itd. Poče- tak trajanja ugovora sa starim stanarima može se dik- tirati i danom potpisa ugovora, ali svakako prije 1 jula, a s onima, koji usele iza toga roka ima se Ugovor sklopiti najkasnije 15 dana nakon njihovog uselenja. Zakon ne propisuje, da se u ugovoru odredi trajanje zakupa, pa je to prepušteno pogodbi izmegju stanara i kućevlasnika. Svakako je, naročito kod lokala, važno i po stanara i po kućevlasnika, da se naznači rok tra- janja ugovora. Isto tako prepušteno je megjusobnoj pogodbi pitanje otkaznog roka, pa se taj i za privatne stanove može ustanoviti sa jednim ili više mjeseci. I sam način plaćanja stanarine može se u ugovoru predvidjeti. Ugovor je uputno da se potpiše pred dva svjedoka. Kod potpisa ovih ugovora imaju i stanari i ku- ćevlasnici prilike da točno pismeno uglave sve što je u obostranom interesu. Prigodom potpisivanja ovih novih ugovora riješit će se mnoga pitanja megjusobnih odnosa, to jest kućevlasnika i stanara. Zato se sada pruža dobra prilika. Mirnim načinom, uvidjavnošću i megjusobnim sporazumijevanjem dade se mnogo postići, Izmjena uredbe o penzionerskim dodacima. Ministarski savjet na predlog ministra financija odobrio je izmjenu i dopunu uredbe o dodacima na skupoću državnih penzionera od 14. marta 1932. Član 6. sada obuhvata i penzionere sa dodatkom na službu 4 i 5 grupe II kategorije i 1 i 2 grupe IH kategorije. Član 10. dopunjava se, da porodični penzioneri, kojima je penzija odregjena poslije 5 godina ulaganja a prije navršenih 10 godina ulaganja pripada odgova- rajući dodatak na skupoću kao da je lice po kojem mu pripada pravo na dodatak u času smrli imalo 10 godina službe za penziju. Član 31. mijenja se, da kći koja vodi kućanstvo ocu udovcu, ima pravo na dodatak do njene udaje. Član 25. mijenja se tako, da lični penzioneri, penzionisani po starim zakonima, koji su važili 1. sep- tembra 1923. imaju pravo na dodatak na skupoću bez obzira na veličinu prihoda od imanja ili ličnog rada, ako su bili penzionisani po navršenih 20 godina efek- tivne službe za penziju. Isto važi za porodične pen- zionere po starim zakonima bez obzira na godine života. Član 26. mijenja se, da lični i porodični penzio- neri po starim zakonima imaju pravo na dodatak na skupoću bez obzira da li se bave samostalnim radom ili slobodnom profesijom, ako su navršili 65 g. života. Godišnji sastanak ,,Duba“. Na godišnjem sastanku Duba podnesen je bla- gajnički, izvještaj za razdoblje od 1. I. 1930 do 31. V, 1932. Smatrajući da je blagajnički izvještaj ogledalo društvenog rada iz koga se vidi pravac, kao i gdje su utrošene glavne materijalne i moralne snage društva, donosimo nekoliko glavnih cifara izdatka. U prvoj po- lovini 1930. ,Dub“ je odlučio da u Dubrovniku osnuje Dubrovačku Biblioteku, pa je za njeno uspostavljanje utrošio dosada iznos od din. 41,286. Dubrovačka Bi- blioteka je definitivno smještena u Divoni a do kraja ove godine biti će predana javnosti. Do sada su se mnogi gragjani sjetili darovima ove mlade ustanove, neophodno potrebne za kulturne pretenzije našeg grada. . Radilo se je i na pošumljenju naše najbliže oko- lice, iako se je radove moralo ograničiti na najpotreb- nije. Sasvim tim ,Dub“ je potrošio na pošumljenju kroz ove dvije godine svotu od din. 29.949.75. Nekoji djelovi Lapada će kroz malo godina opustjeti i tako će nestati lijepe romantičnosti u našem Lapadu. Dub je bio preuzeo inicijativu za pošumljenje Gorice sv. Vlaha, koja će u mnajskorije vrijeme ogoljeti, ali je naišao na vrlo slab odaziv, tako da je akcija za sada obustavljena. Dub je pružio moralnu i materijalnu pomoć osnivaćima Etnografskog Muzeja, za koga je izdao preko 10.000 dinara. Sa ovim još meteorološki paviljon (din. 10,566) i Ptičji Vrt (15.480 din.) prestavljaju glavne rashode društvene blagajne. Zbog ograničenih materijalnih sredstava ,Dub“ nije mogao uvažiti opravdane predloge mnogih gragjana. Društvu je privremeno uskraćena općinska potpora, pa su sve ustanove, koje ,Dub“ podržava upućene isklju- čivo na relativno maleni prihod od društvenih članarina. Moderan jestvenik pospješuje propadanju zuba. Zato neka bude pravilom: redovito čišćenje sa odlič- nom i osvježujućom Chlorodont pastom za zube. Pokus će Vas osvjedočiti. Tuba Dinara 8.— »NARODNA SVIJEST« Br. 23. Dobar i ukusan kruh: pletenice, bijeli, raženi, polubijeli, pšenični, dva puta dnevno svježe pecivo, svakovrsni dvopek, domaći beškotini Specijalitet : Dubrovački dvopek Proizvađa pekarna Petar Kulušić — Dubrovnik (204) Pitanje starokatoličkih brakova pred sudom i osuda g. Marka Kalodere. U Zagrebu 26. VI. završena je na kolarskom sudu rasprava u procesu povodom tužbe što ju je podnio tajnik gradskog načelstva i referent političkog odsjeka istoga načelstva Dr. Golob protiv Marka Kalogjere, biskupa starokatoličke crkve radi prestupa $ 302 k. z. U tužbi Dr. Golob megju ostalog kaže: ,Kao re- referent u političkom odsjeku, rješavam megju ostalim i predmete vjerozakonskih prelaza te ženidbene stvari i kontroliram ispravnost matičnih unosa pojedinih župa i matičnih ureda svih konfesija. Tako nailazim na mnoge nekorektnosti i protuzakonitosti, koje u pogledu sklapanja brakova i unosa u matične knjige čine fank- cionari starokatoličke crkve, pa mogu mirno ustvrditi da od svih brakova, koji su od godine 1926. do danas u starokatoličkoj crkvi sklopljeni, jedva 20 posto od- govara zakonskim propisima. — Budući da su matice starokatoličke crkve neuredno vogjene, to sam opeto- vano došao u priliku, da izvijestim bansku upravu o tome i upozorim matični ured na zakonske propise. U nekoliko sam slučajeva po nalogu banske uprave poslao akte sudu, da odluči, jesu li odnosni brakovi ništetni ili ne, jer za odluku o valjanosti brakova nad- ležni su samo redoviti sudovi. Sav taj moj rad, za koji megjutim i onako ne snosim ja odgovornost, već moji starješine, nije po ćudi g. biskupu Kalogjeri Marku, pa mu je to dalo povoda, da se opetovano gradskom načelstvu, banskoj upravi i ministarstvu pravde žali na mene. Gosp. biskup se u svojim podnescima služio grubim neistinama i kle- vetama tvrdeći da počinjam nezakonitosti, da gazim državne zakone, da šikaniram gragjane starokatoličke vjeroispovijesti i tako dalje. Iza dokaznog postupka sud je proglasio osudu kojom se tuženi g. Marko Kalogjera osugjuje na 14 dana zatvora i 1000 dinara globe, uvjetno na jednu godinu. Osim toga imađe platiti za troškove zastupanja 1590 dinara. — Tužitelj je zadovoljan osudom. Državni tužilac Dr. Vukčević pridržaje si trodnevni rok za raz- mišljanje. Tuženi će se pritužiti na viši sud. Pisma iz naroda. VELALUKA. In Memoriam! i Vlašić Donko pk. Nikole, otac Prečasnoga franjevca O. Petra Vlašić, nadbiskupskog konsulatora u Beogradu, blago je u Gospodu usnuo dne 20. VI. o. g., u 87 god. zemnog života. Sa ovim časnim starcem lijega u grob jedno od rijetkih već patrijarhalnih lica, za kojim čitava varoš opravdano žali. Po svojoj naravi, golubinje ćudi, pro- živio je dugi svoj vijek sa svakim u miru i ljubavi, čineći dobra ne samo svojima, nego i drugima svakom zgodom. Iz njegovih ustiju nijesu nikada domaći ni tugji čuli ne samo nikakove psovke, ni kletve, ni ne- podobne riječi, nego niti ma bilo kojeg nezgrapnog ili uvredljivog izraza. Svijestan uačela: ,Radi kao da ćeš uvijek živjeti, a Boga se boj, kao da ćeš sutra umrijeti“, marno je svedni mastojao ma svoj ratarski posao, te uzorno vršio sve vjerske dužnosti, vodeći život praktičnog kršćanina. Volio je molitvu i crkvu, koja je pri svečanim Misama i funkcijama odlijegala njegovim sonornim glasom, te je uzveličavao službu Božju, preludirajući na koru kao tenorista, vješt svim liturgijskim napjevima, i pjevajući razgovjetno Epistole, sve do u posljednje doba. Pripadao je Ill. franjevač. Redu od mlagjih svojih dana, revnajući za napredak istoga u svojstvu višegodišnjeg Starešine. Najvećma je zaslužan, što je, u tipu starog Tobije, dobro odgojio mnogobrojnu svoju obitelj, kojoj je kruna njegov ljubimac sin Preč. O, Petar profes. Vlašić, koji je umnim sposobnostima i mnogostrukim radom dičio ne samo svoju kuću i zavičaj, nego i redovničku Pro- vinciju sv. Jeronima i čitavu našu domaju. Impozantni jutrošnji sprovod eklatantno potvrgjuje, koje su sve vrline resile blagopokojnika, i koliko ga je cijenila Ve- laluka, koja je eminentno opijelu učestvovala. P. u m.! Blato na Korčuli, Zadušnice za Stjepana i Pavla Radića i Gjura Basaričeka. Na godišnjicu smrti 20. o. mj. bila je svečana sv. misa za duše blagopok. narod. poslanika Stjepana i Pavla Radića i Gj. Basaričeka. I ako je bio radni dan, još u ovo doba godine za težaka veoma važni posli u polju, osobito polijevanjem loze galicom, ipak oko 200 težaka skupilo se je u crkvu Maticu, koji su mirno, dostojanstveno i pohvalno stali preko službe božje i tako izašli i razišli se svojim kućama. Čast i pohvala svijesnim rodoljubima, a vječna slava i pokoj dušama plemenitih rodoljuba. IZ JUGOSLAVIJE. Dr. Nikić polemizira. Bivši ministar dr. Nikol; Nikić nastavlja u beogradskim listovima diskusiju oko šumskih afera sa senatorom llidžanovićem i dr. U diskusiji Dr. Nikić ističe da će u Nar. Skupštini tražiti, da se donese zakou koji će odrediti obavezno ispitivanje porijekla imovine svih bivših ministara pretsjednika i svih bivših i sadašnjih ministara, državnih potsekretara, narodnih poslanika i senatora i njihove bliže i dalje rodbine. Nadalje da će tražiti da se donese zakon koji će odrediti ispilivanje rukovanja sa fondovima svih ministara od 1919 do danas kao i zakon koji će odrediti ispitivanje po svim ministarstvima za izvršene nabavke a naročito nabavaka na račun reparacija. Preparandije na vjerskim zavodima. Ministar prosvjete Dr. Dragutin Kojić ukinuo je odluku S. n. br. 19742 od 9 maja o. g. sa kojom su bile ukinute ženske učiteljske škole na vjerskim zavodima, te je potvrdio dalje postojanje i djelovanje ženskim uči- teljskim školama sestara milosrdnica u Zagrebu, sestara Božje ljubavi u Sarajevu, školskih sestara u Mariboru i Uršulinki u Ljubljani i Škofjoj Loki. Prema toj odluci ove će škole i nadalje djelovati u dosadašnjem opsegu. Dogogiaji u Brodu. Na dan 19. ov. mj. u selu Sijekovac srez Derventa uhapsila je policija Mirka Vi- šoševića, poznatog komunistu, koji je pokušavao da organizira megju tamošnjim seljacima neku demonstra- ciju, prilikom godišnjeg pomena Stjepanu Radiću, isko- rišćujući je za komunističke svrhe. Pošto je imenovani stavljen.u pritvor sreske ispostave u Bosanskom Brodu, izvjestan broj njegovih pristaša iz okoline Bosanskog Broda pokušao je da prinudi policiju, da ga pusti iz pritvora. U cilju održanja reda žandarmarija je po pro- pisima za vršenje službe upotrljebila oružje, te je tom prilikom poginuo Ilija Matković, zemljoradnik iz Gor- njih Močila, a ostali su se odmah razišli. Po ovome dogogjaju vodi se dalja istraga. Pensionisanje i otpuštanje profesora. U vezi sa redukcijom srednjih škola ina temelju či. 28. fi- nansijskog zakona za budgetsku 1932 i 1933 godinu, Ministarstvo Prosvjete je donijelo odluku da se pen- sioniše na cjelokupnom teritoriju Kraljevine Jugoslavije 240 redovnih srednjoškolskih profesora i 90 kontrak- tualnih profesora, odnosuo suplenata i drugih nastav- nika. Osim toga će se 140 namještenika na srednjim školama otpustiti iz državne službe. Razne vijesti. Misa na ponoći u Dubiinu. U četvrtak je održana na ponoći Sv. misa koju je celebirao kardinal Lauri uz asistenciju od 24 kardinala i nadbiskupa. Kad je kardinal dao blagoslov nalazilo se je oko '/, milijona vijernika pred crkvom. 500 hiljada svijeća uzdigli su vijernici na blagoslov prema nebu, tako da je taj sami prizor bio veličanstven i ne dade se opisati. Cijeli grad je bio pretvoren u pravo svjetlo dana, ma miljune žarulja, na stotine osvjetljenih slavoluka, reflektora od neobične snage osvjetljavalo je grad svjetlošću poput sunca. Pružala se je slika koja nije još vidjena u ni- jednom gradu svijeta. Svečanost se je jučer završila velikim ophodom sa stotinama hiljada vjernika, te Sv. Misom u parku pred još nevidjenim masama naroda. Brojevi o katolicima u Sjedinjenim Državama. Katolički godišnjak Sjedinjenih Država saopćuje ove brojeve. God. 1912. bilo je u Sjedinjenim Državama 15,015.569 katolika, god. 1922. 18,104.804, god, 1931. 20,215.098 i god. 1932, 20,236.391. Prema tome je povećanje u posljednjih 10 godina od 2,131,587, a za posljednjih 20 godina za 5,220.882. — Nadbiskupa imaju Sjedinjene Države 17 (od toga 4 kardinala i 105 biskupa. Ostalog klera početkom ove godine bilo je 28.297. Crkava ima 18.152, sjemeništa 172, župskih škola 7.514, katoličkih bolnica i sirotišta ima 645. Gdje je dozvoljena rastava braka, Prema sta- tistici u Sjedinjenim Državama ima godišnje 500.000 rastava braka, t. j. na svakih šest brakova jedna rastava. Od 1867 godine do sada povisio se broj rastava za 2000%. Ako ovako potraje, u godini 1965 svaki će 51% brakova svršiti rastavom. Moralni propisi na Lidu. Venecijska policija je naredila, da u buduće imadu da budu kabine za muš- karce u kupalištima na Lidu dovoljno udaljene od ka- bina za ženske i da imadu odvojene prilaze. Samo na obali smije se hodati u samom kupaćem kostimu. Posjećivanje kavana i gostiona u kostimu sa ili bez ogrtača zabranjeno je, osim ako se radi o lokalima koji su sastavni dio kupališta, UBIJA SIGURNO MOLJCE i čuva Vaša skupa odijela i krzna.