POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK 13. Srpnja 1932.
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XIV.
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske E
Izlazi svake Srijede
_ Pojedini broj Din. P60:
Preuzv. Dr. Garević o guhar. Konoresu u =
Na čelu deputacije, koja je reprezentirala katolike
Jugoslavije na veličajnom svjetskom euharistijskom
kongresu u Dublinu, bio je megju ostalim madbisku-
pima i biskupima i preuzv. g. dr. Josip Carević, dub-
rovački biskup. Urednik , Hrvatske Straže“ posjetio je
u Zagrebu preuzv, g. dra Carevića i zamolio ga, da mu sa-
opći nešto o svojim impresijama na dublinskom euhari-
stijskom kongresu. Preuzv. g. dr. Carević ljubazno se
odazvao molbi i izjavio je za , Hrvatsku Stražu“ slijedeće:
Euharistijski kongres u Dublinu, glavnom gradu
slobodne Države Irske, zaista je nadmašio sve dosa-
danje internacijonalne euharistijske kongrese brojem
posjetilica te disciplinom i pobožnošću. Poznato je, da
se internacionalni euharistijski kongresi obično drže
svake druge godine.
Katolici devetnaestoga vijeka stvoriše jaku reakciju
protiv jansenizma, koji je nastojao uništiti pobožnost
prema presvetoj Euharistiji, prema presv. Srcu Isusovu
i presv. Bogorodici. Već prva polovica prošloga vijeka
jasno je pokazala, da je jansenizam doživio poraz. U
drugoj pak polovici vidimo velike euharistične i ma-
rijanske kongrese, koji uzimlju sve to većeg zamaha.
Posebno u Francuskoj nalazimo tri glavna središta
Euharističnog i Marijanskog pokreta, a to su Parayle-
Monial, Lourdes i bazilika na Montmatra Sacre Cceur
s natpisom na pragu glavnih vrata crkve: Sacratissimo
Cordi Jesu Gallia poenitens et grata. Pokreti što se
šire iz ovih središta, pod vodstvom i pokroviteljstvom
sv. Stolice, imadu za glavnu zadaću promicanje kulta
Isusa Krista kao Boga: Čovjeka.
Kult presvete Euharistije i presv. Srca Isusova
najtjesnije su megjusobno spojeni, jer u presv. Srcu
Isusovu zapravo mi častimo ljubav predobrog Boga
prema ljudskom rodu, ali najdivnija manifestacija ove
ljubavi jest presv. Euharistija. Stoga upravo je presv.
Euharistija pcstala najgorljivijom i najraširenijom po-
božnosti XIX. vijeka.
Prvi internacionalni euharistijski kongres se odr-
žavao u Lilleu g. 1881., zatim slijedi: Liege, Freiburg,
Toulouse, Pariz, Napulj, Jeruzalem. Početkom XX. v.
internacionalni euharistijski kongresi podižu se do još
veće važnosti i ugleda. Beč (1912), Malta (1913), Lo-
urdđes (1914), Rim (1922), Amsterdam (1924), Chicago
(1926), Sidney (1928), Kartega (1930), Dublin (1939),
natječu se, da euharistijskim kongresima dadu što veći
ugled sjaj i natprirodnu aureolu. 31. internacionalni
Euharistijski kongres u Dublinu je u tom pogledu
zaista odnio rekord. Obzirom na titansku borbu, koju
je tijekom vijekova irski narod morao izdržati za svoju
vjersku slobodu, ovaj kongres ima historički značaj.
Legat sv. Oca Pape Pija XI. najvišeg duhovnog kralja
svijete, carskim sjajem i u triumfu prolazi kroz veliko
britansko carstvo u katolički Dublin, gdje poslije sve-
čane službe Božje sam sv. Otac Papa preko radija
blagosivlje vjerno mnoštvo sakupljeno sa svih strana
kugle zemaljske, a sastoji se od 10 kardinala, do tri
stotine biskupa, preko pet hiljada svećenika i preko
milijona vjernika, koji u najstrožoj disciplini i najdiv-
nijoj pobožnosti vjerskoj sa predstavnicima irskog na-
roda sa molitvenicima ili krunicama u ruci prisustvuju
službi Božjoj. Zaista divan, nezaboravan, potresan
historički momenat, što u potpunom svijetlu pokazuje
veliko i nepokolebivo jedinstvo u vjeri sakramentima
i upravi svete katoličke apostolske Kristove Crkve,
koja počiva na Petrovoj stijeni i otuda vječno crpe
nadnaravnu snagu i svijetlo u borbi proti oblastima
tmina. U ovakovim momentima čovjeku je jasno, zašto
danas sv, Stolica i Papinstvo uživa toliki, u historiji
još nevigjeni ugled i zašto se sve važnije države svijeta,
bile one katoličke ili ne, otimlju o njeno prijateljstvo
po svojim poklisarima, akreditiranim kod sv. Stolice.
Potrebno je i korisno za sve države, da budu u dobrim
odnosima sa najstarijom diplomacijom, te najstarijom
učiteljicom i uzgojiteljicom svijeta, koja broji blizu
'dvije tisuće godina, koja je preživjela tolika kraljevstva
i carstva, koja se upravo u ovo naše razvratno doba
preko internacionalnih euharističkih kongresa pokazuje
čitavom svijetu kao nepobjediva najviša i najjača mo-
ralna moć, zaštićena Kristovim riječima: I vrata paklena
ne će je nadvladati.
Hrvatski i slovenski katolici iz Jugoslavije radu-
jemo se što bijasmo prisutni ovom velebnom slavlju,
jer dobismo mnogo novih pobuda za rad oko razvijanja
i priregjivanja euharistijskih kongresa u Jugoslaviji,
koji u današnjim teškim prilikama podižu maša srca
Bogu i time nam pomažu da lakše snosimo razne
nedaće vremena i daju nam snage za veće žrtve u
korist Vjere i Domovine.
Lausannski sporazum je potpisan.
Lausannska konferencija koja je prošla teške faze
i iskušenja, u nenadnom je preokretu završila potpu-
nim uspjehom. Još dan prije na 8 o. mj. u veče pot-
pisan je sporazum izmegju Francuske i Njemačke, za-
pravo sporazum vjerovničkih sila i Njemačke. Njemačka
se po tom sporazumu obvezuje da će u ime ostatka
reparacija platiti 3 miljarde zlatnih maraka a u tu svrhu
izdati državne zadužnice plative u 38 godina uz 5%
kamata. To je bio zadnji zahtjev Francuske kojeg je
Njemačka pod presijom Engleske prihvatila. G. Mac
Donald je htio na svaki način da ima čistu situaciju i
da se konferencija ne odloži. Prije zadnjeg akta pri-
stanka došlo je do dramatskih prizora. Prestavnici koli
francuske, toli njemačke delegacije, prožeti važnošću
historijskog momenta bili su izvan sebe od uzbudjenja,
Dolazilo je do dramatskih prizora, ali je u svakom
momentu našao g. Mac Donald riječ hrabrenja i oprav-
danja. Naročito se je to opazilo kod općeg dijela
sporazuma.
Francuska delegacija je izjavila da prelazi preko
prošlosti ali se u čisto politička pitanja nije kretalo.
Poslije sklopljenog sporazuma u pitanju reparacija,
govorio je na radio njemački kancelar von Papen.
On je izrazio svoje zadovoljstvo što je došlo do spo-
razuma, a onda opetovano naglasio želju Njemačke,
da sada kad je došlo do uklonjenja glavnih smetnja
izmegju Francuske i Njemačke, budu ove dvije zemlje
budu vezane trajnim prijateljstvom.
Na 10 jula u veče otputovali su vlakom iz Lau-
sanne u Pariz Herriot, Macdonald te članovi ifran-
cuske delegacije na lausannskoj konferenciji. Na že-
ljezničkoj stanici u Lausanni bila se sakupila ogromna
masa svijeta, koja je klicala: Živio Macdonald!
Živio Herriot!
Lozanska je konferencija po koncepciji Macdo-
naldovoj samo jedan dio onog općeg riješenju današ-
njeg megjunarodnog teškog položaja. Ona je skinula
s dnevnog reda reparaciono pitanje, koje je bilo jedan
od glavnih uzroka današnje gospodarske krize. Drugu
zadaću, da skine breme naoružavanja sa legja svijeta
ima izvršiti ženevska konferencija, koja će ovih dama
zbog ljetnih ferija biti prekinuta i koja će se u jesen
nastaviti, Kad se Evropa obveže, da će pristupiti razo-
ružanju, tada će se od novog američkog predsjednika,
koji će u jesen biti biram, tražiti, da briše američke
ratne dugove. Kao četvrta faza u Macdonaldovu planu
bit će jedna svjetska ekonomska konferencija, koja
ima da uredi pitanje medjunarodne razdiobe dobara.
Na lozanskoj konferenciji su pobjednici u prvom
redu Nijemci, koji su već ma usta dra Briininga u
svoje vrijeme poručili svijetu, da Njemačka niti može
sada niti će moći u buduće plaćati reparacije. Te je
riječi čitav svijet protumačio, kao da Njemačka ne će
da plaća i to se i ispunilo. U Lozani su Nijemci uz
pomoć Macdonalda uspjeli, da se za smiješnu svotu
od tri miljarde maraka oslobode svih reparacionih te-
reta. Veseo može biti i Macdonald, koji je upravo
škotskom žilavošću tjerao Herriota na popuštanje. Me-
gjutim oni nijesu nikoga grlili i ljubili, jer znadu, da
je ovo istom početak njihovih uspjeha i da će još
veće stvari nadoći u Ženevi,
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč& —
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) —
KE nio se ne DOVE
Dubrovnik
Dubrovaik
Položaj radnika po obustavi rada D.E.Ž.
Kako je poznato, koncem prošlog mjeseca obu-
stavila je promet Dubrovačka Električna Željeznica,
Još se ne zna što će biti s preduzećem. O tome, or
čujemo, ima da padne odluka na sjednici ravnateljstv
dne 28 jula t. g.
Ne ulazeći zasad u druga pitanja u vezi sa po-
ložajem preduzeća, kao što su n. pr. potrebe prometa
u Dubrovniku, sanacija preduzeća i t. d,, osvrćemo se
samo na položaj aamještenika D. E. Ž., koji su otpuš-
teni uslijed obustave rada odnosno primili otkaz za
15 jula t. g. — Kako smo informirani sa strane na-
mještenika, njihov je položaj očajan i svi ističu, da
kod rješavanja pitanja D. E. Ž. treba u vezi s ostalim
odlučujućim momentima imati u vidu i ekonomsko-
socijalne posljedice za otpuštene namještenike i njihov
porodice, koje uslijed obustave rada padaju na prosjački
štap. — Kod preduzeća bilo je namješteno | preko 40
namještenika, što znači da je o radu i zaslužbi kod
istoga ovisila eksistencija oko 200 lica uzevši u obzir
broj članova namješteničkih porodica.
Pretežni dio tih namještenika bio je u službi pre-
duzeća više godina, neki i preko 20 godina. Svi ti
ljudi računajući sa stalnošću u službi preduzeća osno-
vali su familije. Danas su se našli u Nortvenoj
stisci, jer za svoj dugogodišnji požrtvovni rad ne do
bivaju od preduzeća ništa drugo nego 14-dnevni otkaz,
Takovo razriješenje službenog odnošaja smatraju rad-
nici nepravednim. Oni smatraju da je preduzeće dužno
dati svim namještenicima, kojima je bila priznata stal-
nost u službi, barem 6 mjesečni otkazni rok odnosno
otpravninu u visini od 6 mjesečne plate. Taj svoj za-
htjev osnivaju uostalom na odredbi Zakona o radnjama.
Dalje traže da im se isplate neke naknade n. pr. za
prekovremeni rad, za propuštene nedjeljne odmore i
posebni dodatak za rad u službi vlakovodja. Svi suti
zahjevi osnovani na odredbama bilo zakona, bilo ugo-
vora, Ukupna: potraživanja namještenika u tom pravcu
iznose do Din. 600.000.—
Osobito je kompliciran spor izmegju namješte-
nika i Uprave preduzeća radi Mirovinskog Društva,
koje je osnovano kod preduzeća još 1914 godine. u
fond toga Društva trebalo je preduzeće prema Pravil-
niku Mirovinskog Društva uplaćivati za svakog na-
mještenika 14% od ukupnih prinadležnosti namješte-
nika. Polovinu toga iznosa moralo je uplaćivati pre-
duzeće samo, a polovinu je imalo odbijati od plate
namještenika. Medjutim preduzeće, kako se tuže na-
mještenici, nije taj postotak prinosa račanala, odbijalo
i uplaćivalo prema ukupnoj plati namještenika, nego
samo prema jednom dijelu tih plata. Namještenici su
neprestano zahtijevali od Uprave preduzeća, da prinose
u iond Mirovinskog Društva ubire i uplaćuje u punoj
mjeri t, j. ma sve prinadležnosti namještenika prema
važećem Pravilniku Mirovinskog Društva ($ 8 B tačka 1,
& 9 tačka 1 i $ 11 tačka 1) ali je preduzeće preko tih
zahtjeva uvijek prelazilo. Sporovi glede Mirovinskog
Društva prodrli su i u javnost po jednom članku u du-
brovačkoj ,Narodmoj Svijesti“ još god. 1919.
Posljedica je takvog postupka, da je fond Miro-
vinskog Društva, koji bi sad imao stupiti u funkciju i
olakšati teški položaj namještenika, vrlo malen, te uopće
nije u stanju da udovoljava svojoj svrsi. Drži se, da
u fondu sada nema nego nekih Din. 100.000 —, od
kojih je veći dio uložen u vrijednosne papire.
Da su prinosi za Penzioni iond bili uvijek točno
uplačivani bilo bi i danas u fondu — tvrđe mamješte-
nici — kojih 1,000.000 dinara više, i on bi donekle
odgovarao svrsi.
Iz navedenih razloga traže namještenici da Uprava
preduzeća pomenuti manjak od 1,000.000 dinara (koji
bi se imao tačno ustanoviti pregledom knjiga) u fond
naknadno uplati. Ovih dana, na zahtjev namještenika
odnosno njihovih povjerenika kod istog preduzeća, bit
će obavljena revizija fonda sa strane nadležne vlasti,
te će se tom prilikom i službeno ustanoviti, koliko su
žalbe namještenika opravdane.
Odbor radničkih i namješteničkih povjerenika kod
preduzeća dostavio je ovih dana Upravi preduzeća sve
zahtjeve, koji su gore navedeni, kako u vezi s razri-
ješenjem službenog odnosa tako u stvari fonda Miro-
vinskog Društva. Tom prilikom je naglasio da namje-
štenici od svojih opravdanih zahtjeva ne mogu ni u
kojem slučaju odustati, nego da će ih po potrebi po-
staviti i kod redovitog Suda u koliko ne uspije inter-
vencija radničkih povjerenika odnosno Radničke Ko-
more, te Inspekcije rada.
Svakako namještenici D.E.Ž. kojima je ipak glavna
želja da preduzeće nastavi radom, računaju da će sa
svojim opravdanim zahtjevima naići na razumijevanje
kod Uprave preduzeća, ili barem kod javnosti i nad-
ležnih vlasti,