POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 29. DUBROVNIK 20. Srpnja 1932. oi Narodna Svijes Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. t Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Pravi i zdravi nauk. U kaosu političkih, kulturnih i gospodarskih ideja, u politici evropskih naroda, opažaju se dva nazora koja se bore o prevlast. Na jednoj je strani boljševi- zam, a na drugoj fašizam, Mnoge se države bore protiv prevlasti jednoga i drugoga pravca. Posebno aktuelan postaje u posljednje vrijeme fašizam koji je sebi nadjenuo ime ,konservativne revolucije“, i koji dijelom kao reakcija na boljševizam, dijelom kao po- kret koji uspostavlja mnoge stare vrednote moralnoga i socijalnoga reda, ima veliku privlačivu silu i ma omladinu. Talijanski fašizam ostvaruje svoje ideje u praktičnom smislu, njemački ispovijeda čitavu teoriju, i pretvara se u pravi sistem kao što je to prirogjeno Nijemcima. Čisto teoretski se dade još nekako opravdati nazor enciklopedista i njihov nauk o državi, Megjutim kao što je kat. filozofija već tada odlučno nastupila proti shvaćanja liberalizma o ,svemogućnosti“ i ,jedinovri- jednosti“ države, tako danas ustaje proti kolektivi- stičkih zabluda. Jedan savremeni dokumenat koji rješava to pita- nje svakako je pastirska poslanica gnjezdansko - poz- nanjskog kardinala Hlonda, poznatoga prijatelja našega naroda. U njoj on točno fiksira prava države i poje- dinaca i njihov odnos. Država ne stvara moralne za- kone, nego je, isto kao i pojedinac, društvo ili marod, podvrgnuta moralnom pravu i naravnom zakonu. lako je njezin auktoritet u znaku suverenosti, nije nikako svemoguća, niti se proteže na sva područja društve- noga života i ima svoje granice. Te su granice državi zacrtane po naravnom pravu, po pravu pojedinca i društva, po pravu drugih naroda i crkve, Ako se dr. žava udaljuje od svoga cilja, koji po formuli sv. Tome ima da popravlja nerede i pogreške društvenoga ži- vota, da se brine za opće dobro, ona gubi auktoritet i pravi cilj svoga života. Nedopušteno je vladati proti interesima cjeline, nedopušteno je ako samovoljni ci- ljevi i volja pojedinaca i stranaka važe kao cilj i dobro čitavoga naroda, nedopušteno je ako se istovjejuju ko- risti države s korišću pojedinca ili jedne skupine dr- žavljana. Država, ističe okružnica poljskog kardinala, ni- kako nije prvotna institucija. Pred njom su po stvarnom redu pojedinac, obitelj, narod i crkva. Država sama po sebi nije ni konačni cilj za čovjeka, nego, naprotiv- dobrobit pojedinih individua je cilj i dužnost države, odnosno država je radi državljana, a nikako državljani radi države. Duhovni izvori stvoralačke moći individua, kao i intimni život društva, pravo poštenoga uvjerenja i savjesti i duhovnoga stvaranja pojedinaca, prava egzistencije i pravo razvoja pojedinih staleža po nor- mama moralnog zakona, sve su to stvari i pravice koje su nedotakljive i koje država ne smije samovoljno kršiti, izvan svake moralne norme, nego mora da sva ta prava goji i podupire, da ne zamre život koji je plodan samo u slobodi moralno jakih individua. Okružnica se dalje bavi odnošajem izmegju Crkve i države, Crkva je sama po sebi potpuno društvo sa svojim neomegjenim pravima, dok je država omegjena po megjunarodnim odnošajima i pogodbama. U ovim jednostavnim i dubokim riječima ogleda se pravi i zdravi nauk o čovječjem društvu, o odnosu Crkve i države, a maročito je naglašen nazor da je individualnost najviša vrednota, ako je u skladu s općim i najvišim moralnim zakonom. Taj zakon treba da stoji i nad pojedincem i nad društvom i nad državom. Mgr. Frane Bulič: Povodom pedesetgodišnjice »Vjesnika za arheologiju i historiju Dalmatinsku“ (prije ,Bullettino d'archeologia e storia Dalmata“), Split, 1931. Ovu je knjigu od 132 stranice, koja ima i oblik i sadržinu jedne znanstvene revije, napisao dični starina, maš poznati naučenjak Mgr. Bulić za njegov oproštaj od saradnika i čitatelja »Vjesnika« i izdao o vlastitu trošku. Iza oproštaja napisana na našemu, firanceskomu i njemačkomu jeziku, u kojemu se obazire na svoj znanstveno arheološki rad kroz 37 godina, sve do g. 1920, kada je stupio u uredni- štvo Bullettina njegov muzejalni nasljednik Dr. Abramić, Slijedi obavijest o njegovoj Zakladi za one učenike viših škola, rodom iz Vranjica, Splita i okolice, koji će se posvetiti učenju arheologije i povjesti umjetnosti. Slijedi pozdrav rimskomu Društvu »Collegium cultorum Martyrum« prigodom pedesete godišnjice osnovanja (g. 1879 po komendatoru »Zlatarevo Zlato“. Najljepši roman Augusta Šenoe, str. 246. Novo izdanje ,Knjižnice Dobrih Ro- mana“, već je stiglo i može se pridignuti kod Dubr. Hrvatske Tiskare uz cijenu od Din. 20.— Izlazi svake Srijede Pojedini broj Đin. 1:50 U političkim krugovima se pretresa pitanje spo- razuma sa Engleskom. Odmah se može opaziti, da je taj sporazum bio samo bljesak rakete, koji u jedan čas zablista i pruži nove vidike, ali brzo utrne, U svim političkim krugovima se jasno ističe, da je ovim spo- razumom Francuska i opet primila na sebe samo jednu tešku obvezu, naime, da neće poduzimati ništa u ev- ropskoj politici, ako se ne posavjetuje sa Engleskom. Engleska se nigdje nije obvezala, da se ona neće savjetovati i sa drugim vlastima, n. pr. sa Njemačkom. Prema tome prema današnjem položaju Engleska ima i nadalje slobodne ruke i još k tome u ,savjetovanju“ sa Francuskom može doznati sve što Francuska sprema. Osim toga se ističe, da se Francuska obvezala u neku ruku da će i nadalje ustrajati na putu spora- zuma, kao sada u Lausanni. Iza ovog sporazuma ima slijediti sporazum u Ženevi glede razoružanja, a zatim i drugi sporazumi, Dakle Francuska se obvezuje, da će se ,sporazumjeti“ bez obzira, kakovi će na nju biti upravljeni zahtjevi. To je vrlo teška obveza, osobito dok se radi o razoružanju, koje može biti jedino na štetu Francuske. Kako se vidi položaj se procjenjuje dosta nepo- voljno, a najveći optimiste ističu, da taj sporazum nema nikakovih preciznih odredaba i da se u slučaju potrebe može i izigrati. Tomaš Bata. 12, jula prije 6 sati ujutro Tomaš Bata se je di- gao u zrak da odleti u Švajcarsku. To je bio običan trgovački put, o kome je im.lo ko imao poima. Tomaš Bata je upotrebro aeroplan kao obično prevozno sred- stvo, kao brz način za postizavanje cilja — Švicarske. Kako izgleda neoprezan okret volanom sa strane pilota natjerao je aparat na tvornički dimnjak. Meha- nička zračna ptica se pretvorila u gomilu ruševina i njezini putnici u razbijenu gomilu mesa, kostiju i krvi. Tako se tragično završio život čovjeka, koji je u pos- ljednje vrijeme spadao megju mali broj gospodara Evrope. Tomaš Bata umro je u naponu snage. Rodio se 3. aprila 1876. godine u porodici siromašnog obu- ćara u Zlinu i od ranog djetinstva je pokazivao ljubav prema tom poslu i veliki dar. On se je na sve mo- guće načine trudio da racionalizira produkciju i da radi tako da se vrijeme ne gubi na neproduktivnom radu. S time u vezi bio je veliki poklonik avijatike, koja mu je omogućila da što više skrati vrijeme po- svećeno trgovačkim putovanjima. Avijatiku je propa- girao, materijalno ju je pomagao, sagradio je za sebe u blizini Zlina velik dobro uregjen aerodrom, nabavio je park od 10 avijona. Poznat je Batin let u Indiju i sigurno nije vjerovao da aeroplan može biti njegov grob. Tko se interesirao za biografiju Tomaša Bate sigurno se sjeća, da je on svoju karijeru fabrikania počeo izradom i prodajom cipelica za lutke, God. 1894 podignuta je u Zlinu tvornica obuće T. Bate, u kojoj je radilo 300 radnika. Još prije svjetskog rata Bata je bio u Americi, upoznao se s američkim metodama rada, prilagodio ih evropskoj psihologiji, evropskoj praksi i evropskim mogućnostima. Batina konstruktivna inicija- tiva je došla do cvjetanja poslije svjetskog rata. Broj radnika u Batinim zavodima je sa 2000 ljudi u pos- ljednje vrijeme porastao na 20 do 25.000 ljudi. Njegovi produkti su osvojili niz evropskih i prekomorskih tržišta. Smrt T. Bate je teški udarac za čehoslovačku industriju, i ako se tvrdi da su njegovi nasljednici i suradnici dorasli tome da vode njegovo poduzeče. U nedjelju 17. jula otvorena je oporuka pok. Tomaša Bate, On je ostavio svojoj supruzi 5 milijuna kruna i 2 imanja, a svom sinu 25 milijuna kruna. koji će mu se movac predati kada navrši 22 godinu, Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Rukopisi se ne povraćaju. Dubrovnik Dubrovnik + Stanko Banić. Dneva 17. jula preminuo je u Zagrebu, u bolnici milosrdnih sestara, poznati javni radnik i bivši posla- nik Hrvatske Pučke Stranke Stanko Banić. Rodio se u Docu Donjem godine 1887. Već kao djak u srednjoj školi mnogo se isticao radom oko organizacije hrvat- skoga katoličkoga narodnoga gjaštva, te je bio u prvim redovima osnivača i propagatora Mahnićeva pokreta. Bio je gotovo na svim kongresima katoličkoga djaštva. Kao teolog u Zadru isticao se radom oko organizacije katoličkog akademskog društva »Pavlinović“, koje je bilo naročito pred rat razvilo veliku akciju oko na- rodno prosvjetnog rada osnivajući srednjoškolska i omladinska društva. U Splitu je njegovim nastojanjem osnovana i knjižnica , Pavlinović“, Mnogo je radio i u organizaciji katoličkog akademskog starješinstva. Službovao je u Grohotama na Šolti, a bio je nekoliko godina kao prefekt i duhovnik sjemeništa u Splitu. Koncem svjetskoga rata bio je član Narodnoga vijeća u Splitu kao pretstavnik grupe oko kat. ,Novina“, Kasnije se mnogo isticao u političkom radu, a bio je izvrstan govornik. Bio je nekoliko godina poslanikom Hrvatske pučke stranke, Pred nekoliko godina prestao je da se bavi aktivnom politikom, te je postao vojnim svećenikom beogradske garnizone, U zadnje je vrijeme češće pobolijevao, a bio je operiran od raka. Stanje mu se bilo popravilo, a pred nekoliko dana došao je u Zagreb, u bolnicu milosrdnih sestara, da se oporavi, Megjutim ga je nenadano zatekla smrt u najboljoj muževnoj snazi, Radi svojih vrlina imao je svugdje prijatelja, pa i megju svojim političkim! protivnicima. Jećino je u Dubrovniku doživio, da je za vrijeme političke agitacije bio i tvorno napadnut. To je valjda jedini slučaj da je u Dubrovniku politički istaknut čovjek bio napadnut. Kao beogradski vojni župnik pomagao je u du- hovnoj pastvi i u katoličkoj župi. Pokopan je na Mi- rogoju uz brojno učešće pristaša katoličkog pokreta. Pokoj plemenitoj duši, a mir prahu njegovu ! (III Ekspresna pruga ZA SJEVERNU AMERIKU m/s ,SATURNIA« 2. Augusta iz SPLITA Putnička pruga ZA JUZNU AMERIKU ss BELVEDERE, 18. Augusta iz SPLITA res. Informacije besplatno kod : »GOSULIGH LINE“ - DUBROVNIK 2 Telefon br. 16. Raznovrsni dvopek odu roŠčIĆa Sandwirehli = keihan t d. te svoj specijalitet Dubrovački dvopek Preporuča pekarna Petar Kulušić — Dubrovnik (204)