POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 30. DUBROVNIK 27. Srpnja 1932. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. zr Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Moraja kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. U ovo doba duševne malaksalosti skoro dnevno se čuje osobito od naše inteligencije spočitavati sve- ćenstvu da je zatajilo i da premalo daje za narodnu stvar, Dok grlati patrioti čekaju čas, da zasjednu na duobna i unosna mjesta, izgleda da nemaju prečeg i ozbilnijeg posla od hiperkritike rada svećenstva. Od svećenstva, osobito katoličkog, traže sve i svašta I Štogod komu padne na pamet da bi bilo dobro, mješte da pregne ebi to u djelo proveo, on odma traži da to svećenstvo uzme ma sebe. Jeli potreba socijalne pomoći: to je za svećenika! Jeli potrebna akcija za ublaženje gladi: to je za svećenika! Jeli potreban osnutak, kakvog društva: to je za svećenika ! Treba li u selu voditi koju zadrugu: to je za svećenika! Tre- bali akađemiju, kcmemoreciju : to je za svećenika! Jeli potrebno, izložiti se za narodnu stvar: to je za svećenika kad ništa ne rentira! A što je onda za gespodu petriote, koji imaju sigurno mnogo više raspoloživa vremena od svećenika ? Sudeći ih po djelima, reklo bi se da je za njih samo nepravedna kritika i branje dozrelog ploda! — Sve drugo pada na svećenika, i jao ti ga se njemu ako on sve ne zma ili ne dospije da učini! On je tu za sve i svašto! Ne pita se megjutim moželi on na sve da stigne, Ne pita nitko što se danes sve od same Crkve traži od svećenika, Niko neće da zna koliko truda, učenja i vremena traži od svećenika samo duhovna pastva. Današnja pastorizacija obuzima sasvim svećenika, jer se traži od Crkve najveća intensifikacija iste. Svećeniku nameće danas Crkva najteže zahtjeve, kao mnogo pro- povijedanje, često ispovijedanje, pohod vjernika, kate- hizaciju najtočniju, intensivan rad u katoličkoj akciji, najveću revnost u katoličkim društvima, pripreme za euharistijske sastanke i kongrese itd. A kad svećenik ispunja savjesno te svoje najpreče dužnosti koliko mu može da preostane vremena za svjetovne stvari ? A ipak se od njega traži da se i svim svjetovnim stvarima bavi i da ih privede.kraju, jer inače je zatajao, nije za ništo! Kad svećenik uz golemi napor. i vanredan trud obavlja — kao što ih to ogromna većina čini — i sve te druge stvari, onda mu nitko nije za to haran, nitko mu me priznaje uloženi trud i ljubav. Ta to je samo njegova dužnost i dosta. Svećenik je m. pr. u selu i uzgajatelj i savjetnik i otac i riječju i djelom. Ali kad stigne u oči izbora prvi demagoški agitator, svi su uz njega, a za župnika nitko i ne pita ? — Medjutim kad treba da se nešto riskira, da se stavi glava u torbu onda naravno to treba da učini svećenik, a svi drugi se tiho povuku, da ču- vaju svoj položaj, obitelj, mirovinu, zaradu, glavu ! Istina je da ovo čudno naziranje o dužnostima svećenstva, ako i nesvijesno, ipak dosta očito poka- zuje na visoku cijenu u kojoj se drži svećenstvo. Ali zašto mu se to me priznaje otvoreno i javno ? Zašto ga se vazda napada i nepravedno kritikuje ? Zar misle neki da je za njih samo kritika, a za svećenike samo rad i žrtva uz gorčinu klevete ? Ako nije dovoljno za ove superkritike da se (baš uslijed rada svećenstva na narodnom i kulturno- prosvjetnom polju) može reći da se čitava naša povi- jest istovjetuje povješću katoličkog svećenstva, onda to treba uputiti ma proučavanje povijesti, da postanu pravednijim ! Sve tamo od benediktinskih redovnika, koji su gradili kraljevske zadužbine vladarima naše narodne dinastije od 9 do 11 vijeka, pa do franjevaca u Bosni i Hercegovini i do Strossmayera i Račkog, bili su ka- tolički svećenici uvijek nosioci i pionhi naše kulture i prosvjete; a da ne spominjemo živih, ni mnoga me- censka djela iz naših dana. Fakat je svakako da je uloga hrvatskog klera i na nacionalnom i na kulturno-prosvjetnom polju bila uvijek predvodnička. A i damas stoji na svećeničkim ramenima mnogo od naših ponajvažnijih nacionalno- kulturnih akcija. B. Opća situacija u svijetu danas nije sklona de- mokratskim režimima, premda široke narodne mase nijesu nikad bile demokratskije nego danas. Ali te mase nemogu doći do izražaja, jer ih pritiskaju razne ditakture, bile te vojničke ili fašističke, Da je to tako najbolje nam potvrgjuju preokreti u raznim država- ma, kod kojih se vidi kako je upravo sićušan broj pristaša palog režima ili dik takture. Najuoviji nam primjer pak pružaju prošli rumunj- ski izbori, koji su svršili velikom pobjedom Narodne seljačke stranke. Ona je dobila milijun i 200 hiljada glasova ili 45%. Grupa bivšeg predsjednika vlade, proveo predzadnje famozne izbore. masonskog , brata“ prof. Nikole Jorge dobila je usve 68.152 glasa. Par dana kasnije održani su izbori za senat i tu je Nar. seljačka stranka slavila još veći triumfi. Od 113 sena- tora, koliko ih usve ima, izabrano je 105 njezinih pri- staša. Ovi su nam brojevi najbolji dokaz, kako je ,brat“ Jorga stvorio sebi ,većinu“ Ovi zadnji izbori, koje proveo Vajda Voevod jedan od prvaka pobjedničke stranke, bili su potpuno slobodni, što je za nas do- duše teško shvatljivo. Ali to je potvrdila sva svjetska štampa, a cd pobjegjenih se nije nitko tužio na neis- pravnost. Vogja seljačke stranke Dr. Maniu bio se inače povukao nedavno iz političkog života u znak protesta protiv neđemokratskih i samovoljnih eksperimenata kraja Karola, koji je podržavao ,brata“ Jorgu. Maniu se sad opet vraća u politički život i on će biti naj- bolji zalog da će se prilike u Rumunjskoj dalje razvi- jati u smjeru konscliddaci;e i da će se balkanskim metodama već jednom sial./4a kraj Prvaci Nar. seljačke stranke Dr. Maniu i Vajda Voevod su dobri katolici ist. obreda, a okupljaju oko sebe osobito rumunjske katolike obaju obreda, koji su najsvjesniji rumunjski birači. Stranka se njihova osniva na kršćanskom mnazoru o svijetu i kao takva predstavlja najkonstruktivniji elemenat i jedinu stranku, koja može danas izvestit domovinu iz kaosa i letar- gije. Ona ili nitko drugi! To su pravi pioniri slobode i demokracije. M. Iz ,Hrvatskog Radiše“. Novom uredbom o oslo- bogjenju od poštanskih taksa izašlom u službenom listu kr, banske uprave Savske banovine od 7. jula o. g. ukinuta je povlastica Hrvatskom Radiši da ne plaća poštarinu, te odsada sve poštanske pošiljke koje šalje Hrvatski Radiša i koje su na njega upravljene, moraju biti propisno firankirane. Radi toga Hrv. Radiša moli svu javnost, koja se u bilo kojem poslu obraća na Hrv. Radišu da svoje pošiljke upravljene na dru- štvo propisno irankira i da ujedno priloži potrebne marke za odgovor. Najmoćniji sistem. Već je prošlo po stoljeća, otkako se megju nekim evropskim narodima, koji pripadaju katoličkoj vjeri, po prvi put pojavio velik i snažan pokret. To je onaj pokret, koji hoće da pomoću vjere donese naro- dima novi i snažni procvat, te oslobogjenje od nebro- jenih zala i nesreća što ih je donijelo sobom novo doba. Pojavili su se veliki mislioci i reformatori, koji rekoše: Ne treba nam novih sistema i programa, da se svijet oslobodi od propadanja i raspadanja, već treba izvaditi iz arkiva jedan vrlo stari sistem i pro- kušani program, koji je još pred mnogo stoljeća po- kazao svoju nemadmašivu vrijednost. to je sistem gorostasnog reformatora iz Nazareta. Taj sistem je već u prvo doba pokazao svoju moć time, što je srušio najveće socijalno zlo svih vremena, ropstvo staroga vijeka. Prolazila su stoljeća i javljale se tijekom po- vijesti uvijek nove nevolje i katastrofe, koje su nasta- jale ponajviše otpadom od onoga velikog i spasonos- nog sistema. Mnogi su se narodi još u pravi čas do- sjetili uzroku svoje nesreće, te bi u njima tada nastao pokret za obnovom, i to tako, što su se povratili čis- tome, iskonskome kršćanstvu i njegovim ćudorednim načelima. A bilo je i naroda, koji su tako duboko bili zabrazdili, te nijesu više našli stazu, kojom bi se mogli povratiti na sigurni put obnove i preporoda. Takvi su narodi ili potpuno propali i nestali netragom sa lica zemlje, ili su stvorili sebi neki surogat i nadomjestak kršćanstva, po kojem su mogli da se još privremeno održe u borbi naroda i rasa, naroda i kontinenata Održali su se i do danas, do našega vremena, koje je dovelo narode do raskršća, koje je — kako se čini — opasnije i sudbonosnije od svih ostalih raskršća vijesti. Veliko je pitanje hoće li surogati kršća koji su nastali mjesto kršćanstva, sadržanoga u rim- skoj Crkvi, moći još i ovaj put odolili bubnjarskoj vatri svakojakih kriza, udaraca i neprilika, Vjerojatno je, da će se sada pokazati značenje kršćanstva u svoj svojoj orijaškoj moći i veličini su počeli razabirati veliki mislioci modernih katoličkih naroda i postavili su nova gesla: »Natrag k Crkvi |“ — Obnova u Kristu — , Preporod svega svijeta kr- šćanstvom“. Nijesu to nikakve novovijeke fraze, već je to hi- storijom i logikom utvrgjeni sistem. Redom se javlja u posijednja po stoljeća taj pokret sad u jednom, sad u drugom narodu. I mi smo Hrvati konačno dospjeli da udarimo neoborive temelje tome pokretu na biskupa Mahnića i velikim papinskim enciklil Početak toga pokreta bio je — doduše megju Hrv vrlo težak i nesiguran, no danas već imamo ; putokaz i nepogrešivi program, koji valja provo život velikim idealizmom, koji još uvijek tinja negdj u dubinama onoga naroda, koji je nekoć svojim ne iscrpljivim idealizmom i energijom stekao naziv ,P zigje kršćanstva“. Taj idealizam i energija nij pošto iščezli iz duše hrvatskoga naroda. Njihova ć moć izbiti na vidjelo u slijedećim decenijama, Zn toga velikoga pokreta vide se već danas u nekim nm govim djelima: u organizaciji, u katoličkoj štampi u razvoju poleinoga svećeničkoga podmlatka, u pro- svjetnim i odgojnim institucijama. Stoga vjerujemo u veliku budućnost svoga naroda Na sjednici inteparlamentarne unije za vrijeme govora talijanskog delegata Costamarea došlo je do velikog skandala. Francuski delegat Renaudel, jedan od vogja francuskih socijalista uzviknuo je naime: »U ltaliji ne postoji parlamentarizam. Njegovi pret- stavnici nijesu slobodni ljudi“. To je uzbudilo talijanske delegate, koji su počeli protestvovati, Na njihove proteste Renaudel je dobacio: ,Ne ćemo da razgovaramo sa ubilačkom bandom Mateotia. Na te riječi nastala je nezapamćena graja. Dele- gati su se podijelili u dva tabora. Uzbugjenje je ne- prestano raslo. Padali su sve uvredljiviji poklici. Tali- jauski delegati počeli su klicati: ,Dolje Francuska ! Dolje zaštitnici atentatora, ciljajući na antifašiste koji žive u Francuskoj. Vogja alzaških socijalista Grundbach napao je na vogju talijanske delegacije i htio ga izbaciti iz sale. Ostali delegati jedva su spriječili tuču. Na koncu je talijanski delegat San Martino izjavio ako pretsjedništvo kongresa parlameutarne unije ne dadne zadovoljštinu Italiji, da će Talijani istupiti iz interparlamentarne unije. Renaudel je odmah izjavio da ne misli ništa povući. Na to je pretsjednik u općoj buci zaključio sjednicu. Poslije škandala na sjednici interparlamentarne unije talijanski državni sekretar Balbo koji zastupa Italiju na konferenciji za razoružanje posjetio je tajnika Sir Erica Drumonda i izjavio mu da incident na kon- gresu interparlamentarne unije pretstavlja tešku uvredu za Italiju. Ako Italija ne dobije punu satisfakciju, ona će istupiti iz Saveza Naroda. Sekretarijat Saveza Naroda odgovara za ovaj skandal, pa ako interparlamentarna unija ne bude na javnoj sjednici kaznila Renaudela i ne bude dala satisfakciju Italiji, onda Savez Naroda treba da interparlamentarnu Uniju izbaci iz zgrade Saveze Naroda. Ne bude li to učinjeno Italija će istu- piti iz Saveza Naroda. Vijeće interparlamentarne unije je održalo sjednicu, na kojoj su francuzi predlagali da se osudi incidenat kao takav. Talijani su naprotiv tražili da se irancuska delegacija desolidariše s Renaudelom i da on bude isključen sa zasjedanja. Francuzi su to odbili.