POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 31.
O
3
DUBROVNIK 3. Kolovož| 1932.
ak
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XIV.
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Hindenburg - von Papenova Mjemačka.
Čudna je pojava, da moderni državnici ne shva-
ćaju lekcije što im povijest pruža. Za njih povijest nije
nikakova ,učiteljica života“,
Za g. Hindenburga je neko vrijeme izgledalo da
se politički urazumio, ali zadnji dogogjaji u Njemač-
koj nam pokazuju golemu pogrješku koju je učinio
Hindenburg kad je centrumaškog kancelara Briininga
zamijenio s von Papenom. Na mjesto jedne razborite
i umjerene vlade, koja je iza sebe imala većinu pu-
čanstva, i to ono pučanstvo koje je htjelo mir i po-
redak, g. Hindenburg je odgurnuo s vlade narodne
prestavnike i dao ju u ruke baronima i generalima,
Kako je bilo i očekivati ovi baroni i generali ne po-
znavaju stvarnog raspoloženja naroda i ne poštivaju
stvarne okolnosti u kojima se njemački narod nalazi,
nego sve gledaju onako kako to sami žele, te još uvi-
jek misle, da se teške političke i gospodarske situacije
najlakše riješavaju ,mcćnim režimom i energičnim
gestama“.
Da je Hindenburg išta naučio iz povijesti, on ne
bi upadao u istu pogrješku u koju je upao i , željezni
kancelar“ Bismarck, čija je posljedica djelomično i da-
našnje nutarnje stanje. Nijemci su bili ujedinjeni ,že-
ljezom i olovom“. A narod koji nije postigao svoje
ujedinjenje vlastitom snagom, privolom, saradnjom i
suodgovornošću, on još nije jedan narod, niti će se
znati vladati kao narod, Mogu Nijemci imati mnogo
vrlina, ali nemaju one vrline koja podaje vrijednost
ostalim vrlinama i bez koje moderna država ne može
da postoji, a to je politička suradnja i suodgovornost
pojedinih gragjana. Za tu najvažniju gragjansku vrlinu
manjkali su preduvjeti: nutarnja sloboda i svijest
zajednice,
To je bila pogrješka Bismarcka, to je pogrješka i
g. Hindenburga. Ta što je postavljanje komesara za
Prusiju, ako ne nepoznavanje svijesti razvijene više-
vjekovnim povjesnim razvojem političko-gospodarske,
a djelomično i kulturne samostalnosti njemačkih država ?
G. Hindenburg je prezreo prestavnike većine nje-
mačkog naroda: Centrum i Socijaliste koji su ipak
bjeli neki pravni poredak i miri tim izložio republiku
sudbonosnim nemirima, koji se zadnje vrijeme odi-
gravaju u Njemačkoj. Njemačka republika je predana
kao plijen dvim ekstremnim grupama: Hitlerovom i
Stalinovom kolektivizmu. Njemački demokratizam za-
dobio je teški udarac. Hindenburg i von Papen su
htjeli unišitti ekstremne elemente ljevice pomoću na-
cijonalističkog terora, ali tim su omi zapravo bacili
državu u revoluciju. Cetrum je uvijek stajao na sta-
novištu, da svaki politički pokret ima svoje vrijednote
koje treba znati postaviti u službu države. Tih vri-
jednota ima socijalizam, a ima ih i ,konservativna
revolucija“ nacijonalizma,
Dre 31. maja srušena je Briningova vlada; dne
18. juna ,kabinet barona i generala“ uspostavio je
pravo nošenja uniforma. Od tada do danas zaredale
se u pravom smislu ,krvave nedjelje“ u Njemačkoj,
u kojima je palo oko 150 mrtvih i preko 10.000 teško
mnjenih, — U Prusiji je zaveden komesarijat, što znači
pogoršanje odnošaja izmegju vlade i najzaslužnije nje-
mačke stranke Centruma, te izazivanje njemačkog so-
cijalističkog i kršćanskog radništva. Ova je mjera u
isto vrijeme izazvala najžešće proteste od južnih i za-
padnih dižava, a u prvom redu Bavarske. U Berlinu
i pokrajini Brandenburg proglašeno je opsadno stanje.
To je jedini stvaran uspjeh reakcionarca von Pa-
pena. To je revolucija odozgor, kako se izrazio pruski
poslanički klub Centruma,
Iz ,Hrvatskog Radiše“. Novom uredbom o oslo-
bogjenju od poštanskih taksa izašlom u službenom
listu kr. banske uprave Savske banovine od 7. jula
o. g. ukinuta je povlastica Hrvatskom Radiši da ne
plaća poštarinu, te odsada sve poštanske pošiljke koje
šalje Hrvatski Radiša i koje su na njega upravljene,
moraju biti propisno frankirane. Radi toga Hrv. Radiša
moli svu javnost, koja se u bilo kojem poslu obraća
na Hrv. Radišu da svoje pošiljke upravljene na dru-
štvo propisno frankira i da ujedno priloži potrebne
marke za odgovor.
| Izlazi svake Srijede
a
EUDA 7
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
FAVORIT,
kome uvijek
ostajete vjerna...
. koji je neophodan za
njegu Vašeg teinta . . . koji
Vas pomladjuje i uljepšaje
— ostaje uvijek Elida
Favorit sapun sa svojim
nježnim, svježim mirisom.
Njega ovim blagim sapu-
ww. nom obilne pjene postat
M 1 će svakog dana za
—_Vas nova radost.
SAPUN
Njemačka neće ništa izgubiti niti će itko ižaliti,
ako što prije nestane s političke pozornice von Papen
i njegov generalsko baronski kabinet. p.
Izbori u prošlu nedjelju svršili su sa ovim re-
zultatima: (u zaporkama su rezultati prošlih parla-
mentarnih izbora): Hitlerovi narodni socijalisti 229
mandata (107), socijal. demokrati 133 (136), katolički
centrum 76 (69), komunisti 89 (78), Huggenbergovi
nacijonalisti 37 (42), katolička bavarska pučka stranka
20 (19), zatim slijede druge male gragjanske i staleš-
ke stranke, koje su na ovim izborima upravo katastro-
falno propale. Iz rezultata se razabire da ni desnica
ni ljevica nemaju potrebite većine, pa je sada kato-
lički centrum odlučujući.
Proizvodnja zlata u svijetu.
Koliko Jugoslavija proizvodi zlata.
Društvo naroda objavilo je ovih dana medju dru-
gim podacima svoje statistike i podatke o proizvodnji
zlata u svijetu kroz deset godina. Iz tih podataka se
vidi da je za posljednjih 10 godina proizvedeno zlata
za 200.000,000 dinara. Od 57 država, u kojima se
vadi zlato, Jugoslavija dolazi ma 26 mjesto. Naša
zemlja proizvela je god. 1922. 216 kg., 1923. 191 kg.,
1924. 243 kg., 1925. 236 kg., 1926. 240 kg., 1927.
313 kg., 1928. 450 kg., 1929. 574 kg.i 1980. 720 kg.
Ukupno je Jugoslavija proizvela 3646 kg zlata u vri-
jednosti od 136.625.000 dinara. Od evropskih država
najviše zlata proizvodi Rumunjska, i to 2572 kg. go-
dišnje, a za njom Francuska 1795 kg. godišnje.
Koji boluju na bubrezima, žući i kamena u
bešici kao i oni koji pate od prejake mokrene kise-
line, te od uloga (gihta) popraviće upotrebom naravne
Franz - Jozefove gorke vode svoju probavu. Odlični
ljekari uvjereni su, da je Franz-Jozefova voda sigurno
i brzo blago dejstvujuće sredstvo za čišćenje, tako da
ga se može upotrebiti i kod oboljenja donjeg tijela,
kod povećanja žlijezde korenjače. Franz - Jozeiova
gorka voda dobiva se u apotekama, drogerijama i
špecerajskim trgovinama.
Bismark i katolici.
Bismarka su njegovi savremenici nazvali »Žželjez-
nim kancelarom“, Bio je uistinu željezne, ali nesretne
ruke. On je započeo borbu protiv katoličke Crkve g.
1871. i vodio ju je sa svojom naprasitošću do g. 1880.
Napokon je ta borba svršila g. 1887., dakako na čast
njemačkih katolika i na sramotu Bismarkovu.
Što je htio Bismark? Jedan je njegov zastupnik
otvoreno priznao u berlinskom parlamentu 19. VI, 1872.
ovo : ,Kako je njemački puk svladao Francusku i Paris
prisilio na koljena, — tako će svladali i Vatikan“.
Bismark je sve poduzeo, da u novoj njemačkoj državi
oslabi katolicizam i ojača protestantizam i tako Nje-
mačka da bude skroz protestantska. U fu je svrhu
turao u katoličke zemlje samo protestantske činovnike,
vojnike, učitelje i profesore. To je bilo doba prote-
stantiziranja.
Kako je Bismark provodio svoj ,Kulturkampi“
protiv katoličke Crkve? Bezobzirno i nasilno. U 8 go-
dina borbe je odstranio 6 biskupa, 3 su umrla i na-
sljednici im nijesu imenovani, 5 biskupa je bilo u
tamnici, preko 1000 župa je bilo ispražnjeno, preko
2000 svećenika bačeno u zatvor.
Tako su se i katolici brzo okupili oko svog Centruma,
kome je Windhorst bio vodja. Centrum je neprestance
rastao, katolici su postali sve otporniji i ustrajniji u
obrani svojih prava. Pred tom silom uvjerio se Bismark,
da je uzaludna svaka daljna borba i iza 10 godišnjeg
nasilja hoće da popusti. Tako je izjavio: ,Nijesam
znao, da je katolička svijest tako jaka.“ I popustio je.
Dapače je u parlamentu i to kazao protiv ratobornih
protestanata: Neću da dalje sudjelujem u nijednom
pokusu, kojim bi se htjelo naše sudržavljane protiv
njihove volje tlači trajnim nasiljem“.
Zašto se je Bismark prevario ?
On je gledao samo na vanjštinu naše Crkve, ali
nije ni slutio da je u crkvi duhovna moć, koja ju oživ-
Raznovrsni dvopek
od roščića, sandwich - kruha i t. d.
te svoj specijalitet
Dubrovački dvopek
Preporuča pekarna Petar Kulušić — Dubrovnik
SDSS
(204)