POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 38. Narodna Svije DUBROVNIK 17. Kolovoza 1932. oi Jay Me ZO DV Era Po Broj Čekovnog računa naše lista jest 4153 Podružnice Sarajevo God. XIV. si Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. ZLOKOBNA KRALJICA. Moda. Velika đespotkinja, što pod svojim knutom drži milijune u teškom ropstvu. Kruta zavodnica, što bez milosrgja gazi liljane i prodaje za svilu i raskoš poštenje naših sestara i kćeri. Rušiteljica obitelji i gro- barka narodnog morala i snage. Kainov znak sjetilnosti na čelu našega naraštaja. Apokaliptička zvijer, pjana od hekatombi žrtava, što ih svaki dan guta poganim svojim ždrijelom. Najveća protivnica kršćanskih život- nih ideala. Sva je zemlja puna njezina zla i otrova, koji nam je uštrcala u žile. Otela nam je zadovoljstvo i u duše milijuna uba- cila vječni glad i žegju na taštom ohološću živote. Navela je bezbroj naših žena i djevojaka na put opačine i nemorala. Ponizila nam je naš kršćanski ženski svijet. Od dostojanstva djeviee i matrone pala je po njoj žena na zivo dame iz polusvijeta, koja se nema ničim da ponosi osim svojim senzualnim dražima. Njezina se cijena ne mjeri ni po pameti ni po srcu, ni po duši ni po poštenju, već po mesu i po seksualnoj vrijednosti. Iskvarila nam je mladost i žensku i mušku. Djevojke su postale zavodnice, a mladići mekoputnici, koji ni za što drugo ne žive osim za erotiku. Nebrojeno gri- jeha izazcve ta nesretna karnalska moda svaki dan, Još od mladih nogu enervira mladost i otruje joj fan- taziju i sjetila. Poživinči dušu tisućama i milijunima. Ubije u njima i ideale, i polet, i vitalnost, i patrio- tizam i vjeru. Obeščastila nam je obitelj. Snizila bračnu ljubav do niskog udovoljavanja taštim ženskim hirima, Uni- jela pokvarenost i u kuću, i megju djecu. Ciničkom svojom bezobzirnošćn onemogućila kult kršćanske čed- nosti i stida u intimnom kućnom krugu. Materijalno nam je ubila i inteligenciju i narod. Nikad joj nije dosta. Ni sa staležem ni sa mogućno- stima ona ne računa. Gazi preko svih obzira. Traži više, nego što iko može dati. Otimlje djeci živote, da sebi priušti luksus. Guta uludo milijune narodnog imetka i krvavo stečene zarade, Raskršćanila nam je život. Mjesto idealizma uni- jela u svijet materijalizam ; mjesto kulta duhovaih i vječnih vrijednosti uvela kult tijela i odjeće. Popogan- čila nam je iznova sav javni život. Napunila ga golo- tinjom, svela u formu stare poganske niskosti, obilje- žene erotikom i seksusom. Mnogima će se učiniti prestrogima ovo naše tvrd- nje. Nijesu prestroge. Kažu nam: pa moda je sasvim prirodna stvar. Nevina ženska slabost, stara kao i ljudski rod, Ona je nagon dopadljivosti muškarca i svraćanje pažnje na sebe ljepotom odjeće i čestim njezinim promjenama. To znamo i mi. Doklegod bude žena na svi- jetu, biće i ženske taštine i koketerije, Ali taj žen- ski nagon treba, kao i svaku drugu ljudsku sklo- nost, svesti na pravu mjeru. Treba ga razumno regu- lirati i uskladiti sa višim zakonima savjesti i morala, A eto u tom i jest sva i slabost i tragika današnje moderne ženske mode. Ona nije više ni razumna ni moralna. Kitnja je naprosto postala idol ženskom svi- jetu. Žene se više ne obaziru na svoj stalež i na ma- terijalne mogućnosti nego se kite pod svaku cijenu. Pod cijenu obiteljskog mira, pod cijenu pravde i po- šienja. Traži se pretjerano, ludo i bez računa. Sasvim se zapušta duša u vječnoj brizi za šaru i ljepotu. I od materinstva se bježi radi nesretne elegancije i mladosti. Tijelo se na čitavoj liniji stavlja ispred duha, a tje- lesna ljepota postaje jedinini životni ideal. I, što je još gore, svete ,osvajalačke“ pretenzije, sav taj silni kult ljepote i dopadanja, prožet je i za- sićen izrazito seksualnom notom. Ne osvaja se više, kao negda, ljepotom lica i elegancijom duha i pojave. Fakat je, koji svi priznaju, da današnju modu diktnju dame iz pariškog polusvijeta. Mondene žene bez stida i :bez poštenja, u savezu sa krojačkim spekulantima, Pa se stoga u modernoj odjeći i zrcali njihovo shva- ćanje života, ljepote i dopadnosti. Za njih postoji samo seksus i u vlastitom srcu i na drugima. To je Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 oružje, kojim se ose operiraju u predobivanju simpa- tija. Viša, oduhovljena, čovječanska ljepota kod njih ne postoji. Stoga moda koju su one stvorile i potcr- tava samo spolno. Otkriva na surov i besraman način tijelo ; voli prozirne haljine, ističe nametljivo tjelesne forme; draži i izaziva nošnjom u muškarcu pohotu i strast. Tako smo došli do bestidnih večernjih haljina, do golih ruku i nogu, do skandaloznog ženskog rublja i usred obitelji i djece. I dame iz najboljeg društva nose se danas, kako su se prije nosile prostitutke u noćnim lokalima. U atmosferi bluda izrasla je današ- nja ženska moda. Ona svuda oko sebe sije grijeh i napast, na sve strane zavodi i baca u blato. Zato smo mi katolici protiv nje, i uvijek ćemo biti. I uvijek ćemo smatrati najvećom i grjehotom i sramo- tom, da i maš katolički svijet robuje tomu demon- skom gospodaru. Katoličke žene, mi vas molimo i zaklinjemo oprite se! Ljudi smo, kršćani smo; nijesmo životinje ! ** # Jedno udruženje katoličkih žena u Italiji donijelo je zaključke protiv ekstravagancija ženske mode. U svrhu širenja društvenih ideja o modi izdale su članice jedan letak, na kojemu se nabrajaju razlozi radi kojih žena ne treba pristajati slijepo uz svaku pomodnu novost. Tu su nabrojeni: 1. razlozi koje diktira do- stojanstvo žene; 2. razlozi koje diktira ljubav prema domovini; 3. razlozi, koje diktira religiozni osjećaj ; 4. nabrajaju se načini, kako se mora boriti protiv za- strane mode. — Za naše prilike dobro pristaje pasus o religijoznom osjećaju i modi. Tamo o tome stoji. Protiv loše sam mode, jer je moje tijelo stvoreno od Boga, otkupljeno je krvlju Kristovom, posvećeno je krštenjem i drugim sakramentima. Jer sam se na kr- štenju odrekla sjaja Sotone i odlučila sam se za put Križa. — Jer moje tijelo prima u sakramentu Pričesti Krista. — Jer su putevi kojima prolazim oprani krvlju mučenika i još se njima vije dah Svetih. — Da ne postanem kamen spoticanja i da na sebe ne navučem osvetu Božju. — Da se Isus Krist ne bude radi mene stidio na sudnji dan. — Da bi kod Uskrsnuća od mr- tvih moje srce i moje tijelo bilo uzdignuto k Bogu, a biti će jedino, ako ih na zemlji upotrijebim na dobro. Važni arheološki snomenik na šipanu Piše Vicko Lisičar. U koliko je meni poznato, dosle se nije niko javno osvrnuo na jednu prastaru kapelu, na otoku Šipanu. Ako je želite pohoditi, najkraćim ćete putem doći do nje, krenete li iz Šipanske Luke sjevernim pravcem uz Rogačine sve do mjesta zvanog Govegjari. Odatle još preostaje kakovih deset časaka hoda, i eto vas do ove naše kapele. Svega se stoji po sata nešto napornog hoda. Kapela se nalazi u jednom velikom prostranom predijelu, zasagjenu maslinom i vinovom lozom, što je dobio ime po svecu, kojemu je dotična kapela bila posvećena : ,Petrovo mjesto“. Crkvica je jedna gragjevina i za najprostije laičko oko neobična i upadna radi svoga osobitog stila, te zato puk zove takovu kapelu ,grčkom“. Ona je posve jednakog gragjevnog stila, kojim je sagragjena kapela sv. Mihajla u Stonu, one četiri kapele na Lopudu, o kojima sam opširno pisao u svom historičkom djelu »Lopud“, i ona kapela sv. Nikole na Koločepu, o kojoj ću detaljnije doskora izvijestiti u posebnom djelu ,Ko- ločep“. Malena je to jednobrodna kapela duga 6 m bez duljine apside, a široka 3 m i80 cm izvana. Pro- teže se istočno-zapadnim smjerom, tako da joj je pro- čelje i ulaz od zapadne strane. Na južnoj i sjevernoj vanjskoj strani zidova kapele nalaze se po pet zidnih izdubina (niša) visoke 335 cm a široke 84 cm. Protežu se od krova sve dolje do temelja. Od istočne pako vanjske strane dulji se 150 cm četverouglasta apsida sa svojom širinom od 250 cm, kojoj je sjeverna strana prilično razrušena, a na kojoj je u sredini bio do ne- davna sačuvan jedan uslai prozor po svoj prilici sa prozornim okvirom 80 x 380 cm od šest do osam okna, u svakom redu po dva, taman onako, kako je na apsidi kapele sv. Ilije na Lopudu. Žalibože dotični prozorni Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju PEKARNA PETAR KULUfI okvir s oknama nijesam mogao naći megju ondje raz- valjenim kamenjem, ali nije isključeno, da je zatrpan u gomili kamenja, što je u kapeli ili što se podiže pred kapelom. Ugiimo sad u kapelu. Ona je iznutra duga malo više od pet metara bez duljine apside, a široka 3 m. Svod joj je odavna srušen, ali se još vide njegovi ostaci na obim suprotnim stranama zidova, te se može posve lako raspoznati po okrajcima, da je crkvica bila presvogjena bačvastim svodom. Na jednoj i drugoj strani unutrašnjih zidova protežu se po tri izdubine (niše) 250cm po 1380.cm i po dva polupila, koja su obavijala bačvasti svod, kako se to vrlo dobro do danas raspoznaje. Na dvama središnjim polupilovima bez sumnje se je iz sredine krova izdizala četverouglasta mala kupola, kakova je još u vrlo dobrom stanju sa- čuvana sa kapeli sv. Ivana na Lopudu. Kapela nije imala nijednog prozora do onog već spomenutog na apsidi. Za tako malenu kapelu nije bilo ni potrebno, a još manje, buduć joj četvrta strana od pročelja nije bila sazidana već posve otvorena poput one u kapeli sv. Ivana na Lopudu. Iznutra joj je apsis vaijkastog oblika. Kapela je sagragjena zidarskom tehnikom, ali pri- prostom kao i primitivnom konstrukcijom i izradbom. I pred ovom je kapelom bio irijem dug 4 mi po, a širok koliko crkva. Temelji ovoga trijema još su dobro sačuvani. Po ovomu opisu kapele mora se apodiktički za- ključiti, da je bila sagragjena u onom istom slogu, kojim su se gradile kapele u ranije srednje doba, počam od IX, do početka XII. stoljeća, u doba hrvatskih narodnih vladara u Dalmaciji, kada se je isticao poseban naš nacijonalni slog. Diljem Dalmacije ima dosta takovih kapela, koje su posve jednakog gra- gjevnog stila i skoro jednake veličine, Neki su kritičari pojedinih ovih kapela, kako n. p. onih na Lopudu, htjeli prikazati javnosti, kao da su ove kapele bizantinskog stila, buduć je Bizant od vaj- kada poznavao kupolu, svogjeni krov i centralne osnove, a uvjerenje u ispravnost ovih njihovih teza podržavalo se tim većma, što je uistinu za sve vrijeme hrvatske narodne dinastije politički upliv Bizanta bio živ i osjetljiv na istočnom Jadranu. Ali se danas zna, da je netočno i površno krstiti ,bizantinskom“ svaku gra- gjevinu na svod i centralne osnove, jer se vrlo dobro zna, kako i Dr. Ljubo Karaman, taj naš znameniti hi- storičar narodne umjetnosti, razlaže u svom djelu ,Iz kolijevke hrvatske prošlosti“, da je bizantinska arhitek- tura realizovala samo stanovite, jasno odregjene kom- binacije kupole i svodova, samo stanovite, jasno odre- gjene tlorisne formule, te da je tvrdnja o bizantinizmu starohrvatskog graditeljstva bestemeljna, budući ovo naše graditeljstvo nema ništa zajedničkoga sa uobičaj- nim tipovima bizantinske crkvene arhitekture. Pa i ova priprosta zidarska tehnika i primitivna konstrukcija svodovnih oblika, kojom su sagragjene ove naše ka- pele takogjer s onom rustičnom izradbom svih detalja, vrlo su daleko i različite od graditeljstva bizantinskih majstora, koji su bili onda kudikamo valjaniji i vještiji od naših domaćih majstora. — Njihove gragjevine na istoku još opstoje i to potvrgjuju. (Svršit če se). Kod bolesti srca i kreča u žilama, pri moguć- nosti uliva krvi u mozak, ili udarca od kapi (šlaga) osigurava naravna Franz - Jozefova gorka voda me- kanu stolicu bez napora. Znameniti ljekari u klinikama za bolesti krvnih sudova dokazali su da Franz-Joze- fova voda pomaže osobito starijim ljudima. Franz - Jozefova gorka voda dobiva se u apotekama, droge- rijama i špecerajskim trgovinama.