POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 34. DUBROVNIK 24. Kolovoza 1932. E oi E učio tdi mani moma Broj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Naplata školarine. U pogledu naplate školarine kao prvo dijete smatra se ono, koje se upisuje u školu većeg ranga odnosno u stariji razred za koji je predvigjena veća školarina bez obzira na godine starosti odnosnog učenika. Ako se dijete pored i roditelja školuje, onda se u pogledu školarine on tretira kao učenik lica sa više djece. U- čenici u školama, u kojima se ne plaća školarina ne uzimaju se u obzir u pogledu odmjera školarine za ostalu djecu. Uvjerenja o veličini poreza izdavat će poreske vlasti kod kojih je odnosno lice zaduženo po- rezom. Ako je jedno lice zaduženo porezom kod više poreskih uprava, onda je ono dužno pribaviti uvjerenje od svih tih uprava. Državni i samoupravni službenici, koji osim svo- jih prinadležnosti nemaju drugog dohotka, niti su za- duženi porezom kod poreskih uprava pribavit će uvje- renje vlasti kod koje primaju svoje prinadležnosti, a pensioneri uvjerenje odnosne blagajne, na kojoj pri- maju pensiju bez obzira, da li penziju primaju lično ili im se putem pošte dostavlja. Lica, koja plaćaju službenički porez kod svoga poslodavca pribavit će uvjerenje od svoga poslodavca o veličini poreza, koji mu poslodavac naplaćuje (bilo u gotovom ili u poreskim markama), Sva ova lica (državni samoupravni službenici, pensioneri i lica, koja plaćaju službenički porez), ako pored svoje prinadlež- nosti imaju kakvu drugu imovinu, na koju su zadu- ženi porezom kod poreskih uprava, dužna su pribaviti i uvjerenja od poreskih uprava o veličini poreza na ovu imovinu na osnovu ukupnog poreza po svim tim uvjerenjima odmjerit će se školarina. Vlasti, koje izdaju uvjerenja ne smiju da zahti- jevaju da se prethodno porez uplati već će uvjerenja izdavati bez obzira na plaćanje poreza, ali će u nji- ma uvijek navesti da se uvjerenje izdaje u cilju na- plate školarine. Takogjer vlasti nisu dužne naznačivati da odnosno lice nije zaduženo porezom u drugom mjestu, niti će škole tražiti dokaze o tomu već će školarinu maplaćivati prema podnesenim uvjerenjima. Ako se za koje lice konstatuje da je veličinu poreza prekrilo t. j. da nije podnijelo uvjerenje svih vlasti kod kojih je porezom zaduženo, iskusit će zakonske pos- ljedice. Za upis više djece u raznim školama ne mora se pribavljati od nadležne vlasti (poreske uprave bla- gajne) više uvjerenja već se može sačiniti i kod na- a dležne vlasti ovjeriti više primjeraka prepisa izdatog uvjerenja, tako da se za učenika, koji plaća punu ško- larinu priloži originalno uvjerenje, a za ostale ovje- reni prepis. Za više djece u jednoj istoj školi dovoljno je jedno uvjerenje za najstarije dijete, ali su direktori- upravitelji škola za ostalu djecu dužni u dnevniku na- značiti, da se uvjerenje o veličini poreza nalazi kod lica upisanog pod br. dnevnika za naplatu školarine. U slučaju da se upis najstarijeg djeteta, koje plaća školarinu, vrši kasnije, roditelj odnosno staratelj dužan je dati iziavu školi u koju opisuje ostalu djecu, da će najstarije dijete po školi upisati u školu većega ranga (naznačujući školu) i ma osnovu takve izjave direktori-upravitelji škola upisat će ostalu djecu napla- ćujući polovinu školarine, a datu izjavu čuvat će do isteka roka za upis predvigjen u za naznačenu školu u izjavi. Ako ovakva lica ne podnesu dokaze o izvr- šenom upisu i o plaćenoj školarini za najstarije dijete po školi, škole će ove izjave slati nadležnoj poreskoj upravi radi daljega postupka zbog nedovoljno plaćene takse. Kod ovakovih slučajeva prilikom upisa ostale djece škole će naročito skrenuti pažnju roditeljima na posljedice, ako na vrijeme ne donesu dokaze o upisu i plaćenoj punoj školarini za najstarije dijete po školi. Ova uvjerenja na osnovu, kojih je školarina na- plaćena direktori-upravitelji škoie ne će vraćati već će ih zadržavati za svoj arhiv kao sastavni dio dokumenta o plaćenoj školarini. FRANZ - JOZEFOVA gorka voda oživljuje tok krvi u donjem tijelu. izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Važni arheološki spomenik na Šipanu Piše Vicko Lisičar. (Svršetak) Radeći u dubrovačkom arhivu naišao sam više puta u sveskama Diversa Notariae na ovu kapelu sv. Petra na Šipanu, koja je uživala časni naslov opatije, te s njome i njezinim posjedom u ime beneficija uprav- ljao kao ,abbas et rector“ jedan kanonik dubrovačke stolne crkve. Tako je kanonik Marin pl. Goze, arcidja- kon dubrovačkog kapitula, popravio g. 1489 ovu kapelu. Najprije je sagradio novi trijem, da su temelji prijaš- njega ostali u njemu, zatim je uzidao do onda otvo- renu četvrtu ulaznu stranu kapele, a za ulaz u kapelu stavio je pragove od korčulanskog bijelog kamena, kako je sve to do danas sačuvano, te se može sve to novo sagragjeno i uzidano posve lako raspoznati. Da- pače na gornjem pragu vratiju isklesan je ovaj naipis: »Mar. Arci. Cano. Ra.“, što popunjeno znači: Marinus Arcidiaconus Canonicus Ragusinus“. Tako popravljena kapela ili bolje rečeno iznakažena u svom prvobitnom stilu bila je suviše dobila na krovu taman poviše spo- menutih vrata mali zvonik oblika, ,alla romana“, od kojega jedan stup sveudilj strši i prkosi zubu vremena, Okolo ove starodrevne divne kapele vide se tamo i amo po velikom ravnom prostoru sada posagjenim maslinama i vinovom lozom ruševine mnogih kuća od razne veličine, da posjetioc ovoga mjesta mora zaklju- čiti, da je tu nekoć bilo jedno naselje. I zbilja, o tomu me je uvjeravao D, Andro Murat, mješćanin i župnik Šipanske Luke, kao i njegov brat gospar Marko Murat, znameniti naš slikar, Pred čestim nenadanim navalama domaćih i stranih gusara nije bilo apsolutno moguće stanovati dolje pri moru u luci, gdje je sadašnje na- selje, nego su stanovnici gradili svoje domove i crkve na brdima, daleko od ikoje možebitne neprijateljske navale. Predaja dapače hoće, da je tu, gdje je kapela, bilo prvo naselje. U koliko je meni poznato, najstariji je i najzna- menitiji arheološki spomenik na cijelom otoku Šipanu ova divna kapela sv. Petra. Šipanjani bi je imali ču- vati kao zenicu oka svoga, a Konservatorski Ured za: Dalmaciju u Splitu imao bi se pobrinuti, da se zapri- ječi daljnjemu rušenju ovog starodrevnog našeg ne- procijenjivog nacijonalnog spomenika. Naposljedku vruće preporučam koli konservator- skom Uredu toli Općini Šipana, da se povjeri jednoj kompetentnoj osobi iskopavanje osobito one gomile ka- menja pred kapelom i da se potanko pribere kamenje u kapeli, što je palo sa svoda, jer ovdje bi se stalno našao materijal prijašnje kupole, a u gomili koji uresni kamen naše narodne ornamentike. Približava se početak nove školske godine, kad preko 200 djaka iz Gruža treba da nastavi nauke u u raznim srednjim školama u Dubrovniku. Ti su se svi djaci do sada vozili u Dubrovnik tramvajem sa pretplatnom kartom, koja je zapadala 50 Din mjesečno. Osim toga se je preko 100 državnih i samoupravnih činovnika dnevno prevažalo iz Gruža u Dubrovnik i obratno, jer stanuju u Gružu, a ured im je u Dubrov- niku ili protivno i plaćali su tramvajsku mjesečnu pretplatnu kartu 100 Din. Nu tramvaj sada ne vozi i Gruž i Dubrovnik mnogo su tim izgubili. Nego pregjimo na glavnu stvar. Dok tramvaj počne prometati, jedino prometno sredstvo, koje spaja Dubrovnik s Gružem za sada su autotaksi i autobusi društva ,Dad“, Osim što spomenuti autobusi uza svu PEKARNA PETAR KULUŠIĆ Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun Fi& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju dobru volju i nastojanje uprave neće moći u stanovito doba dana, kad je navala učenika i činovnika velika, prevesti svu tu masu, cijene prevoza bez krivnje dru- štva, biće prevelike. Evo zašto ! Čuli smo da će pret- platne karte za djake stajati 80 Din a za činovnike 150 Din. Ali tome treba nadodati takse općini, bano- vini itd. po 90 Din za svaku pretplatnu kartu, te bi prama tome prva zapadala 170 Din., a druga 240 Din. Pitamo se, koji roditelj može potrošiti tu svotu za svoje dijete kraj novih nameta školarine, upisnine itd. i kraj nabave skupih školskih tekstova, koji se skoro svake godine mijenjaju. U Gružu bi takove roditelje mogli nabrojiti na prste jedne ruke, A valja znati da neki roditelji imeju po dvoje, troje pa i četvero djece u srednjim školama. Koji činovnik može potrošiti za sami prevoz 240 Din kraj dva puta u zadnje vrijeme sni- žene plate ? Reći će netko da se može ići i pješice. Ali kako će dijete ili činovnik, prevaliti dva puta dnevno tamo i natrag taj put izmoreni radom u školi ili uredu a osobito po žegi, studeni i kišljivom vremenu ? Trebalo bi svakako da općina ukine svoj namet na spomenute vrsti pretplatnih karata, a da se gg. Banski inšpektor i Sreski načelnik živo zauzmu kod Banske uprave, da se ukinu sve vrsti taksa na spo- menute karte i to hitno, jer je početak šk, godine na vratima. A i ,Dad“ bi morao barem nešto sniziti ci- jenu tih karata, jer su doista preskupe. »Lokrum je jedina tačka u FKuropi za kojom čeznem“, Bečki list ,Neue Wiener Journal“ je ovih dana tiskao još neobjelodanjeno pismo, koje je car Maksi- milijan meksički iz Chapultepec-a na 26. aprila 1886. upravio svojem dugogodišnjem ličnom liječniku i uče- njaku Dr. Augustu Silek-u. Gledom na zanosne riječi, kojom nesretni car spominje svoju čežnju za našim Lokrumom smatramo uputnim, da doslovno, u prevodu, donesemo čitavi dio tog pisma, koji se odnosi na Lokrum. Car piše: ,Dok Vam pišem ove retke vi ste već sigurno hodočastili na, nama obojici tako drag, Lo- krum. Neka vam bude i sunce i more pogodno, dok ste vi opet u slatkom spokoju prosanjarili one zlatne, životno-tople satove, koje samo Lokrum daje i neka u tim časovima punim čara pomalo se sjetite i onoga, koji je onako toplo i istinski s vama dijelio kult prama Lokrumu. Da, Lokrum je pravo vilinsko čedo Juga, te je sjećanje na taj otok za mene puno užitka i spokoja. Ja nijesam nikada na tom otoku doživio tuge, vazda je kod naših čestih pohoda tamo kraljevalo veselje i životna radost, te je to jedina točka u Europi, gdje nijesam nikada nijednoga od mnogobrojnih posjetitelja vidio zle volje. Tamo je i Kuhoc pjevao kao slavulj, te se je čak veselila nad svojim bijednim životom i gospogja Thomas. Lokrum je megjutim jedina točka u staroj Europi za kojom još čeznem“. Tako je car Maksimilijan ljubio Lokrum i u njemu uživao. A mi? Tko spominje čari, kakvih nema nig- dje drugovdje ? S Zar baš mi da ga prvi zanemarimo? Hoće li se igda poraditi nešto za taj biser našeg mora? B. Protiv Neugodnog zadaha iz usta. Žurim se, da Vam saopćim, kako nakon ICS Vaše zubne paste “Chlorodont“ ne posjedujem samo čiste bijele zube, nego sam takodjer izgubio kod mene već obični neugodni zadah iz usta. Vaš ću Chloro- dont svakomu najljepše preporučiti. Miloš G... vu S.... Zahtjevajte samo pravu Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki nadomjestak. Mala tuba Din. &—, velika tuba Dim. 18.—.