POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

Naro

 

e

JUBROVNIK 31. Kolovoza 1932.

Broj Čekovnog računa našeg lista

jest 4153 Podružnice Sarajevo God. XIV

dna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; zn inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Današnji engleski katolicizam.

Američka revija ,The Catolic Historical Rewiew“
donosi iz pera Daniela Sargent lijep članak o suvre-
menom engleskom katolicizmu. I ako je broj engles-
kih katolika relativno malen (oko dva i po milijuna),
uza sve to oni u svjetskom katolicizmu zauzimlju važno
mjesto, ako radi ničega drugoga, a ono barem po
tome što imaju dosta jak utjecaj u engleskom imperiju.
S obzirom na mali broj katoličkih radnika oni ne mogu
imati ambicija, da vole svoje drugove, ali uza sve to
oni još od 1909. imaju svoj , Catholic social Guild“,
koji se brine oko odgoja katoličkog radnika. Ovo
udruženje ima 130 grupa (neke su vrlo malene), koje
se bave intenzivnim prosvjetnim radom. Taj je rad
skroman. Velika briga engleskih katolika su škole,
Sada na primjer imaju osnovne škole, koje pohagja
425.000 djece. Sigurno vrlo velik broj za 2 i pol mi-
lijuna katolika. U Engleskoj nema katoličke universe
pa katolici polaze državna sveučilišta. Ali svećenstvo
ne prepušta tu mladež samu sebi, već ih prati i na
sveučilište, tako, da imaju na glavnim sveučilštima
jake grupe. Tako u Oxfordu danas ima grupa od 150
katoličkih studenata. U Oxfordu imaju svoje kuće da-
nas benediktinci, dominikanci, franjevci i isusovci. U
Oxfordu takogjer djeluje i pozuaati isusovac P. Martindale,

»Catolic Truth Societhy« (Društvo katoličke istine)
ima za zadaću, da širi propagandističke brošure. Poslije
rata razvija društvo veliku aktivnost. U 1930. raširilo
je društvo 1,250.000 brošura. Brošure se prodaju pred
crkvama. Tako je samo kod katedrale u Westminsteru
prodano 75.000 brošura. Najbolju progju imaju brošuru
socijalnog i nabožnog sadržaja.

»Catolic Evidence Guild« ima za zadatak, da
govorom vojuje za katolicizam. Ovo društvo sada ima
700 organizovanih konferencija, od kojih 120 nastupa
bar jedamput tjedno. Ovi govornici rade sasvim bes-
platno. Najviše govore o potrebi universalne crkve.

Redovničkih zvanja u Engleskoj ima lijep broj.
U posljednje je vrijeme osnovano csam novih samo-
stana karmelićanskih.

Konverzija biva godišnje 10 do 20 tisuća i to
svake godine sve to više, Godišnje na katolicizam
prelazi dvadesetak svećenika. Takogjer se mora zabi-
lježiti, da su konverzije megju intelektualcima vrlo
brojne. Na čelu im je popularni književnik Chesterton.
Pa i velika štampa se danas vrlo dobro odnosi prema
katolicima, — Radi toga engleski katolici žele, da
njihova inteligencija bude dobro informirana o svojoj
vjeri. Tako je upravo u majnovije vrijeme u Londonu
osnovan Institut za inteligenciju, ma kojemu će se
predavati teologija, filozofija. sveto pismo i crkvena
povijest. Predavači su najistaknutiji predstavnici engles-
kog klera. Kursevi će trajati po tri godine,

Eugleski katolici imaju i svojih poteškoća. Tako
je njihova štampa još dosta slabo razvijena, ali uza
sve to engleski katolicizam je vojujući. Činjenica je,
da engleski katolicizam danas snažno napreduje ne
samo radi konverzija, nego i radi toga, što je poro-
dični život katolika vrlo zdrav, pa se katoličko pučan-
stvo uvećaje bržim tempom.

Kako »Osservatore Romano« javlja, na dan Srca
Isusova stupio je u Rimu u katoličku crkvu poznati i
učeni engleski protestantski pastor dr. W. E. Orchard.
Dr. Orchard rogjen je g. 1877. Prvo njegovo djelo
izašlo je g. 1908. pod naslovom »Evolucija religije
starog zavjeta“, Postao je protestantski misionar pro-
povjednik u Londonu. Zatim mu je povjereno vodstvo
glavnog zavoda t. zv. kongregaciona lista. Megjutim
u svom životu i naučnom radu uvijek je tražio istinu
i simpatizirao s naukom katoličke crkve. Konačno je
došao do uvjerenja, da Petrova stolica stijena ma ko-
joj je Krist sagradio svoju Crkvu i da Rim drži klju-
čeve kršćanstva. Zatim je izrazio uvjerenje, da se si-
gurnost o kršćanstvu nalazi samo u katoličkoj i rimskoj
crkvi i da se samo u njoj, i nigdje drugdje, nalaze
temelji, na kojima se osniva živa vjera. Siguran je, da
Crkva nikada neće zatajiti u nauci i moralu.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

Kod primanja u Crkvi bili su prisutni njegov du-
hovni vogja Mc Garrigle, S. I. i rektor kolegija Beda
msgr Duchemin.

Ovo obraćenje je jedno od najvažnijih zadnjih
godina i imalo je velikog odjeka u intelektualnim
londonskim krugovima, jer je obraćenik poznat kao
najpoznatiji govornik u Londonu.

TAKSE.

Bolnička.

Ministar socijalne politike i narodnog zdravlja
izdao je pravilnik o bolesničkim taksama za liječenje
u državnim i banovinskim bolnicama te bolničkim am-
bulantama. Poreski obveznici sa godišnjim neposred-
nim porezom do Din. 60 bez prireza i ličnog poreza
ne plaćaju nikakvih bolničkih troškova. Dnevna taksa
u trećem razredu za poreske obveznike koji plaćaju
neposrednog poreza od 60 do 200 dinara godišnje bez
ličnog poreza i prireza, inosi Din. 20; od 200 do 500
Din. iznosi 30; od 500 do 2000 Din. iznosi 40 Dinm.;
a preko 2000 Din. iznosi 50 Din. dnevno. Bez obzira
na visinu godišnjeg neposrednog poreza dnevna taksa
u drugom razredu iznosi 70, a u prvom razredu 100
Din. Starješine zadruga s više od tri nepunoljetna člana
i 15 punoljetnih zadrugara i udove sa više od troje
maloljetne djece ne plaćaju bolesničke troškove za sebe
i svoje članove, ako plaćaju neposrednog poreza bez
prireza i ličnog poreza zaključno do 100 Din. godišnje.
Ako plaćaju od 100 do 500 Din., onda dnevna taksa
u trećem razredu iznosi 20 Din. Ako plaćajn 500 do
2000 Din. taksa iznosi 30 Din., a ako plaćaju 2000 Din.,
taksa iznosi 50 Din. dnevno.

Pravilnik dalje utvrgjuje takse za razne interven-
cije i postavljanje diagnoze. Pri operacijama utrošeni
lijekovi i drugi materijal neće se posebno naplaćivati.
Za transfuzije krvi bolesnik sam plaća davaocu krvi,
Pregled i intervencija 1otgenom i radiom plaćat će se
po posebnoj tarifi. Izdani lijekovi i zavojni materijal
naplaćivat će se po stvarnoj vrijednosti koliko državu
stoji. Za djecu do 10 godina plaća se polovica takse
od one, koja bi se imala platiii prema poreznoj snazi
roditelja. — Ako bolesnik pri pregledu u bolnici nema
uvjerenja o porezu, plaća kauciju od 300 dinara, koja
će mu se svota pri konačnom obračunu uračunati.

Taksa na račune.
Kako je opće poznato taksa (biljeg) ma račune,

 

“note, izvješća, a po računima razumijevaju se i izvodi

iz računa (popisi tekućih računa), te pod notama ra-
zumijevaju se takogjer popisi robe i njihovi prepisi
(faktura); iznašala je taksa po T. br. 34 zakona o tak-
sama od 25. rujna 1923., ako račun nije bio veći od
100 din. 10 para, ako je bio veći od 100 din. 20 para.
Zakonom o izmjenjama i dopunama od 28. ožujka
1932, kojim se uvodno spomenuti zakon mijenja, ove
su dvije gornje takse izmijenjene, odnosno ukinute, te
je ovim novim zakonom uvedena jedna jedinstvena
taksa za sve račune bez obzira na visinu računske
svote. Od 1. septembra 1932, morat će se na sve ra-
čune bez razlike svote lijepiti i poništiti taksena marka
sa 25 para. Dakle svi računi koji će se izdati sa da-
tumom 1. septembra 1932. i dalje imadu biti biljego-
vani sa 25 para. Na ovo povišenje biljegovine naročito
upozoravamo naše čitatelje jer se nebiljegovanje računa
ili ne propisno biljegovanje po ovom tarifnom broju
kazni sa pedeseterostrukim iznosom ove takse u ime
globe i još posebice sa kaznenom taksom.

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fi& — Dubro
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare tzast. Ivo Birimiša) — Dubrovai
Rukopisi se ne povraćaju

 

Kongres slavenskih

katoličkih akademičara i seniora.

Od 2—5. septembra održaće se u Zagrebu kon-
gres slovenskih katoličkih akađemičara i seniora, Cilj
je kongresa da još dublje zaore u polje socijalnih i
kulturnih problema, koji pokreću čitavim savremenim
društvom, a napose slavenskim narodima. Svoje po-
glede na aktuelna društvena pitanja izgragjuje moderni
pokret Slavenskih Katoličkih Akademičara i Seniora u
organskoj vezi s Katoličkom Crkvom, uz čiju aktivnu
suradnju su osnova prave samostalne kulturne i dr-
žavne formacije gotovo sviju slavenskih naroda. U svi-
jesti potrebe Katoličke Akcije taj pokret probugjuje sve
energije pojedinih slavenskih maroda na dobro krš-
ćanske universalnosti.

U vrijeme, kad se ruše temelji duhovne kulture,
ma kojima je sagragjena prošlost kršćanske Europe,
kad se bezobzirni ateislički materijalizam sustavno pro-
pagira iz najveće slavenske države, kad se protiv kr-
šćanskim shvatanjem prožetog nacionalizma izdiže bez-
domovinski internacionalizam i prevlast pojedinih klasa,
rasa i naroda nad drugima, sastaju se predstavnici sla-
venskih katoličkih Akademičara i Seniora, da bratski
pruže ruke na djelu gragjenja novoga društvenog reda
i osnovanog na čelu kršćanske pravde i ljubavi,

Na tom kongresu održat će pojedini predstavnici
slavenskih naroda aktuelna predavanja. Megju ostalim
govoriće Slovenac Dr. Krek o kapitalizmu i marksizmu
u svijetlu socij. nauka Pija XI, a Hrvat prof. Grgec
o značenju Hrvata u sklopu katolicizma.

Pisma iz naroda.

ZATON. Požari u okolici Zatona. U zadnjem
ste broju ,N. S.“ javili, kako je nastao požar na brdima
poviše Zatona i Rijeke na dva mjesta u razmaku od
2—3 dana. I tu su se alarmirali vatrogasci iz grada,
narod iz okolice, žandarmarija i sam je inžinjer šu-
marstva došao ma garište. Ne progje nego sedmica
dana, a eto ponovno jučer poslije podne (u nedjelju)
suklja veliki dim i vatra na brdu Miloševici poviše
Loznice, Zar se sami od sebe pojavljuju ovi požari, ili
ih možda neiko potpaljuje ? Isključena je mogućnost
da se šuma sama zapali, a isključena je i mogućnost
da netko mehotice tako često i daleko od puta zapali
tu i onako nisku šumu, koja nema ni mnogo šušnja.
Kroz ovih 5—6 godina svake se godine preko ljeta
pojave 2—3 puta požari po brdima poviše Zatona, pa
nije moguće, da je to nehotično učinjeno, kad drugdje
i veće šume ne upale se tako lako i često. Ne ostaje
dakle nego zaključiti, da netko hotimice i proračunano
zapaljuje tu i onako slabu šumu. N. pr. neki su iz
Zatona vidjeli natrag desetak dana, kad se je pojavio
onaj javljeni požar na Sominu brdu poviše Zatona,
kako je na 5—6 mjesta istodobno počela goriti šuma.
Zar dakle nije sigurno, da je vatra proračunano pod-
metnuta » I dotični zlikovci ne mare što uništavaju
potpuno i ono malo šume što je preostalo na brdima
našim i što ta brda ostaju sasvim gola i potpuno
osiromašena; ti zlikovci ne mare što ljudi podnesu
toliko straha, da im oganj ne dogje do masliništa,
do loze i dapače do samih kuća; ne mare što ljudi
moraju usred ljetne žege još trpjeti žegu ognja kad
ga moraju gasiti; što moraju derati po gori odijela,
izlagati pogibelji svoj život, gubiti vrijeme; ne mare
što vatrogasci moraju iz grada doći za pomoć gasiti
i t. d. Oni ništa ne mare za sve to, dapače se negdje
iz kuta smiju, kako im je uspjelo upaljenje. Oni gle-
daju samo malu korist za sebe: da kad izgori šuma,
mogu imati malo trave za stoku. — Za malu korist
pojedinaca mora trpjeti općenitost! Zašto? — Krivci
bi se lako mogli naći, a kad bi se jednom našlo te
zlikovce, pa ih dobro kaznilo, onda bi ste vidjeli, da
druge godine nebi bilo u našoj okolici požara. —
Preporučamo vlastima nek potraže krivce, pa kad ih
nagju, neka ih kazne, da prestane ovo paljenje šume
i da se spasi još ono malo šume, što je preostalo po
našim golim brdima. Žalosno je, da nas ima dandanas
još tako divljih, koji ne znamo cijeniti vrijednost šume,
već bi htjeli sve rušiti i paliti. —

 

PEKARNA

PETAR KULUŠI

   

 

Ć