POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Es Broj Čekovnog računa našeg lista Br. 36. DUBROVNIK 7. Rujna 1932. la iest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi svake Srij ede Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Manifestacija slavenske- katoličke solidarnosti. Dne 2 o. mj. otvoren je na svečan način četvrti kongres slavenskih katoličkih akademičara i seniora u Zagrebu. Na kongresu su bili prisutni predstavnici vlasti i kulturnih ustanova. Tako su bili zastupani banska uprava, gradsko poglavarstvo, vojska, crkvene vlasti itd. Hrvatskog metrcpolitu dra Bauera zastupao ie biskup presv. dr. Premuš. U 10 sati otvorio je kon- gres u bivšoj hrvatskoj sabornici predsjednik dr, Stje- pan Markulin, koji je u svojem govoru pozdravio sve učesnike, a zatim je govorio u ime bana dra Perovića savjetnik Uzorinac, gradski načelnik dr, Krbek, rektor sveučilišta dr. Belobrk, kanonik dr. Radičević i biskup dr. Premuš. U ime vanjskih katoličkih organizacija pozdravio je u ime Poljske dr. Tarnovsky, u ime slo- vaka senator dr. Kovalik, u ime slovačkih akademičara dr. Vašek, u ime seniora Slovaka dr. Klinovsky, u ime Slovenaca Tone Krošl i prcf. Etbin Bojc, u ime slovenskih akademičara Jože Pavšiš, a u ime Ukraji- maca dr. Čehović, U ime seniorka pozdravila je gdja proi. dr. Božena Deželić, a u ime Kat. ženske sveze gdja Julija Halper Sigeiska i dr, Sa korgresa poslani su pozdravni brzojavi Nj. Svetosti Papi, Ni. Vel. Kralju Aleksandru, predsjedniku čehoslovačke republike Ma- saryku i presjedniku poljske republike Mosciuskom. Popodne održana su u dvorani bl, Krizina dva referata. G. Terseglav urednik »Slovenca« i poznati slovenski javni radnik temperamentno je uz duboke i praktične misli govorio o kapitalizmu u svijetlu soci- jalnih nauka Pia XI. Mp.O. Bonifacije Perović, doktor socijalnih znanosti, održao je temeljito obrazloženo predavanje o smjernicama socijalnog rada katolika prema enciklici ,Quadragesimo anno“ osvrnuv se po- duže na raduičko pitanje. Iza obih predavanja razvila se živa i vrlo interesantna debata, Sutradan je nastavljeno zasjedanje kongresa u bivšoj sabornici sa referatom poljskog prciesora Klemensa Jadrzejwoskoga ,O kršćanskom universalizmu i naci- onalizmu“ te ukrajinskog profesora Dr. Gabrijela Ko- stelnika ,Katolicizam i nacionalna ideja kod Slavena“. Istog dana popodne održan je referat ,Karitativni rad katoličkih inteligenata“ od čeha Dra Jana Urbana, a pref. Dr. Franc Grivec je referisao o ćirilometodijskoj ideji. U nedjelju je pak referisao slovak Dr. Anton Wašek o Glasnicima Slavenske Uzajamnosti, te naš poznati javni radnik prof. Grgec »Značenje Hrvata u sklopu katolicizma“. Taj je referat izazvao posebni i veliki interes, Istog dana pred večer je zaključeno za- sjedanje kongresa sa proglašenjem rezolucija. Uspjeh ovog kongresa uprav je veličanstven, te je bila prava manifestacija slavenske katoličke solidarnosti. Španjolska i katolicizam. Rane, koje su Crkvi zadane prigodom lanjskog prevrata, još su uvijek otvorene. Drakonske mjere pro- tiv crkvenih redova meprestano se provode. Garišta veličanstvenih katedrala i civilizatornih samostana još se uvijek puše, Svaka prigoda izrabljuje se za nove udarce katolicizmu u Španjolskoj. I nedavna pobuna generala Sanjurja od 10, au- gusta o. g. poslužila je zadrtim »Sslobodomisliocima“, da ponovno udare na katoličku crkvu. Nakon neuspjeha Sanjurja obustavljeni su svi katolički listovi, megju njima u prvom redu svjetski »EI Debate«, a u isto vrijeme planule su crkve i samostani u Sevilli i Granadi. Uzbugjuje se boljševička rulja. Pop i katolička štampa su za to krivi, jer zašto ih provociraju. Diže se kakva vojnička ,junta“ i proglašava »pronurciamento“, vatru na crkve Seville i na samostane! Monarhistički se ostaci zajedno slijevaju i netko diže zastavu, da sakrije svoje interese. Treba stoga zapaliti oltare Gra- nade. Tko je kriv šlrajkovima, separatizmu, krizi? Uvijek Crkva! Ona je Kartaga, koju treba razoriti. Tako kliču svi oskvrnitelji svakog gragjanskog i soci- jalnog morala u maskama Katona. To je zaključak svih njihovih govora makar se radilo o agrarnoj reformi i RADIO; pere sam Pojedini broj Din. 1:50 g SK 3 O i Še O oo 5... S OŠ O OO S u. t o JR 12-32 makar počeli od tvorničkih vijeća, Uvijek je kriva Cr- kva, vjera, katolicizam, njegovi službenici, vjernici. Megjutim činjenica je, da nakon svakog ustanka ne- slaju religiozne miniature i dragocjeni križići, koji se toliko upotrebljavaju u španjolskim obiteljima. Da je ljetno nevrijeme Sanjurja uspjelo, i ono bi se bilo oborilo na naša polja. Uvijek je tu napadaj na vjeru i Crkvu jer je u njima Španjolska, u slavnim uspomenama, u kršćan- skoj civilizaciji, u herojima i svecima, u onoj svojoj aureoli i u onom svom duhu, koji u narodu vječno žive, pa makar i kroz mržnju, progon i poniženje kao nostalgija, plač, smisao i želja domovinske veličine, U Crkvi je temelj svega onoga, što laička i socijali- stička revolucija hoće iskorjeniti. Ali španjolski katolici opiru se i ne daju se saviti, a katolici čitavoga svijeta osugjuju metode španjolske vlade, ne nove ali zato takve, koje su zaslužile osudu na čitavom svijetu i koje se opetuju sve nesuvislije i sve besmislenije. Mi se nadamo, da će ovi žalosni odbljesci sveto- grdnih požara konačno osvijetliti potamnjele puteve pravednosti za dobro ime Španjolske i sreću ovog velikog naroda. IZ JUGOSLAVIJE. Novi senjski biskup, U nedjelju 28. pr. mj. po- svećen je u Zagrebu za biskupa novoimenovani biskup za senjsku i modrušku biskupiju Dr. Ivan Starčević. Svečanu posvetu obavio je hrvatski metropolita Dr. A, Bauer. Dr. I. Starčević rogjen je 7. ožujka 1877. god. u Mirkopolju. Gimnaziju je polazio u Senju, Zagrebu i Rijeci. Bogoslovne je nauke započeo u Senju a za- vršio u Budimpešti, gdje je bio promoviran na čast doktora bogoslovije. God. 1900. zaregjen je za sveće- nika po nadbiskupu zagrebačkom Dr. J. Posiloviću. Od te godine je neprestano u službi napredovao: od docenta na bogosloviji sve do kap. vikara. U toj službi ga je zateklo imenovanje biskupom, Ad multos annos ! Vučenje lutrije Beogradske katedrale, koje je imalo biti 31. augusta, odgogjeno je za 20 septembra o.g. Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju i jednostavno kao A-B-C aRASTOPI Radion u hladnoj vodi o KUHAJ rublje u rastopini 20-30 minuta c ISPLAHNI rublje najprije u toploj, zatimu hladnoj vodi Iz SRE. RIPELASNEDMSRA ERSTE S Jubilej ilirskog preporoda. Zagrebačko narodno kazalište najavilo je da će se dati novouvježbana »Teuta“, od D. Demetra, u režiji Tita Strozzi, sa g.dom Krnic i Dubravkom Dujšinom u glavnim ulo- gama, prigodom 100-godišnjice početka ilirskog pre- poroda i 60 godišnjice autorove smrti. Eksploatacija bosanskih šuma. »Slovenec« javlja iz Beograda prema izvještaju svoga dopisnika slijedeće : »Izmegju naše države i nekih inostranih firma bio je potpisan ugovor, po kome se tim firmama prepušta iskorišćavanje još netaknutih bosanskih šuma. U vezi sa ovim iz dobro informiranih krugova se napominje, da su se pregovori povlačili već dugo vremena, i da se je dala ponuda većim inostranim novčanim zavo- dima, megju kojima je i kuća Rotschild. Prema izja- vama stručnjaka ovdje se radi o iskorišćavanju ogromne množine drva, koja se cijeni na preko 30 milijona kubičnih metara. Društvo, koje je dobilo koncesiju, a u kojem je zastupan u većini francuski kapital sa skromnim sudjelovanjem domaćeg i švicarskog kapitala namjerava u Bosni izgraditi veiiki broj najmodernijih pilana, te napraviti potrebite pruge za prevoz drva. U krugovima jugoslavenske drvarske industrije radi toga se boje, da li neće naglo iskorišćavanje bosanskih šuma slabo utjecati na i onako niske cijene drvarskih proizvoda u ostalim dijelovima države, koji krajevi neće moći više konkurirati Bosni kod plasiranja drva na inostranim tržištima“. PEKARNA PETAR KULUŠIĆ