POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Es

Broj Čekovnog računa našeg lista

 

 

Br. 36. DUBROVNIK 7. Rujna 1932. la iest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV.
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi svake Srij ede Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Manifestacija slavenske-
katoličke solidarnosti.

Dne 2 o. mj. otvoren je na svečan način četvrti
kongres slavenskih katoličkih akademičara i seniora u
Zagrebu. Na kongresu su bili prisutni predstavnici
vlasti i kulturnih ustanova. Tako su bili zastupani
banska uprava, gradsko poglavarstvo, vojska, crkvene
vlasti itd. Hrvatskog metrcpolitu dra Bauera zastupao
ie biskup presv. dr. Premuš. U 10 sati otvorio je kon-
gres u bivšoj hrvatskoj sabornici predsjednik dr, Stje-
pan Markulin, koji je u svojem govoru pozdravio sve
učesnike, a zatim je govorio u ime bana dra Perovića
savjetnik Uzorinac, gradski načelnik dr, Krbek, rektor
sveučilišta dr. Belobrk, kanonik dr. Radičević i biskup
dr. Premuš. U ime vanjskih katoličkih organizacija
pozdravio je u ime Poljske dr. Tarnovsky, u ime slo-
vaka senator dr. Kovalik, u ime slovačkih akademičara
dr. Vašek, u ime seniora Slovaka dr. Klinovsky, u
ime Slovenaca Tone Krošl i prcf. Etbin Bojc, u ime
slovenskih akademičara Jože Pavšiš, a u ime Ukraji-
maca dr. Čehović, U ime seniorka pozdravila je gdja
proi. dr. Božena Deželić, a u ime Kat. ženske sveze
gdja Julija Halper Sigeiska i dr, Sa korgresa poslani
su pozdravni brzojavi Nj. Svetosti Papi, Ni. Vel. Kralju
Aleksandru, predsjedniku čehoslovačke republike Ma-
saryku i presjedniku poljske republike Mosciuskom.

Popodne održana su u dvorani bl, Krizina dva
referata. G. Terseglav urednik »Slovenca« i poznati
slovenski javni radnik temperamentno je uz duboke i
praktične misli govorio o kapitalizmu u svijetlu soci-
jalnih nauka Pia XI. Mp.O. Bonifacije Perović, doktor
socijalnih znanosti, održao je temeljito obrazloženo
predavanje o smjernicama socijalnog rada katolika
prema enciklici ,Quadragesimo anno“ osvrnuv se po-
duže na raduičko pitanje. Iza obih predavanja razvila
se živa i vrlo interesantna debata,

Sutradan je nastavljeno zasjedanje kongresa u bivšoj
sabornici sa referatom poljskog prciesora Klemensa
Jadrzejwoskoga ,O kršćanskom universalizmu i naci-
onalizmu“ te ukrajinskog profesora Dr. Gabrijela Ko-
stelnika ,Katolicizam i nacionalna ideja kod Slavena“.
Istog dana popodne održan je referat ,Karitativni rad
katoličkih inteligenata“ od čeha Dra Jana Urbana, a
pref. Dr. Franc Grivec je referisao o ćirilometodijskoj
ideji. U nedjelju je pak referisao slovak Dr. Anton
Wašek o Glasnicima Slavenske Uzajamnosti, te naš
poznati javni radnik prof. Grgec »Značenje Hrvata u
sklopu katolicizma“. Taj je referat izazvao posebni i
veliki interes, Istog dana pred večer je zaključeno za-
sjedanje kongresa sa proglašenjem rezolucija.

Uspjeh ovog kongresa uprav je veličanstven, te je
bila prava manifestacija slavenske katoličke solidarnosti.

 

Španjolska i katolicizam.

Rane, koje su Crkvi zadane prigodom lanjskog
prevrata, još su uvijek otvorene. Drakonske mjere pro-
tiv crkvenih redova meprestano se provode. Garišta
veličanstvenih katedrala i civilizatornih samostana još
se uvijek puše, Svaka prigoda izrabljuje se za nove
udarce katolicizmu u Španjolskoj.

I nedavna pobuna generala Sanjurja od 10, au-
gusta o. g. poslužila je zadrtim »Sslobodomisliocima“,
da ponovno udare na katoličku crkvu. Nakon neuspjeha
Sanjurja obustavljeni su svi katolički listovi, megju
njima u prvom redu svjetski »EI Debate«, a u isto
vrijeme planule su crkve i samostani u Sevilli i Granadi.

Uzbugjuje se boljševička rulja. Pop i katolička
štampa su za to krivi, jer zašto ih provociraju. Diže se
kakva vojnička ,junta“ i proglašava »pronurciamento“,
vatru na crkve Seville i na samostane! Monarhistički
se ostaci zajedno slijevaju i netko diže zastavu, da
sakrije svoje interese. Treba stoga zapaliti oltare Gra-
nade. Tko je kriv šlrajkovima, separatizmu, krizi?
Uvijek Crkva! Ona je Kartaga, koju treba razoriti.
Tako kliču svi oskvrnitelji svakog gragjanskog i soci-
jalnog morala u maskama Katona. To je zaključak svih
njihovih govora makar se radilo o agrarnoj reformi i

RADIO;

pere sam

Pojedini broj Din. 1:50

 

  

g
SK
3

O
i Še
O
oo
5...
S
OŠ
O OO
S
u. t

o

JR 12-32

makar počeli od tvorničkih vijeća, Uvijek je kriva Cr-
kva, vjera, katolicizam, njegovi službenici, vjernici.
Megjutim činjenica je, da nakon svakog ustanka ne-
slaju religiozne miniature i dragocjeni križići, koji se
toliko upotrebljavaju u španjolskim obiteljima. Da je

ljetno nevrijeme Sanjurja uspjelo, i ono bi se bilo
oborilo na naša polja.

Uvijek je tu napadaj na vjeru i Crkvu jer je u
njima Španjolska, u slavnim uspomenama, u kršćan-
skoj civilizaciji, u herojima i svecima, u onoj svojoj
aureoli i u onom svom duhu, koji u narodu vječno
žive, pa makar i kroz mržnju, progon i poniženje kao
nostalgija, plač, smisao i želja domovinske veličine,
U Crkvi je temelj svega onoga, što laička i socijali-
stička revolucija hoće iskorjeniti. Ali španjolski katolici
opiru se i ne daju se saviti, a katolici čitavoga svijeta
osugjuju metode španjolske vlade, ne nove ali zato
takve, koje su zaslužile osudu na čitavom svijetu i
koje se opetuju sve nesuvislije i sve besmislenije.

Mi se nadamo, da će ovi žalosni odbljesci sveto-
grdnih požara konačno osvijetliti potamnjele puteve
pravednosti za dobro ime Španjolske i sreću ovog
velikog naroda.

IZ JUGOSLAVIJE.

Novi senjski biskup, U nedjelju 28. pr. mj. po-
svećen je u Zagrebu za biskupa novoimenovani biskup
za senjsku i modrušku biskupiju Dr. Ivan Starčević.
Svečanu posvetu obavio je hrvatski metropolita Dr. A,
Bauer. Dr. I. Starčević rogjen je 7. ožujka 1877. god.
u Mirkopolju. Gimnaziju je polazio u Senju, Zagrebu
i Rijeci. Bogoslovne je nauke započeo u Senju a za-
vršio u Budimpešti, gdje je bio promoviran na čast
doktora bogoslovije. God. 1900. zaregjen je za sveće-
nika po nadbiskupu zagrebačkom Dr. J. Posiloviću.
Od te godine je neprestano u službi napredovao: od
docenta na bogosloviji sve do kap. vikara. U toj službi
ga je zateklo imenovanje biskupom, Ad multos annos !

Vučenje lutrije Beogradske katedrale, koje je
imalo biti 31. augusta, odgogjeno je za 20 septembra o.g.

 

Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju

 
   
 

i jednostavno
kao A-B-C

aRASTOPI

Radion u hladnoj
vodi

o KUHAJ

rublje u rastopini
20-30 minuta

c ISPLAHNI

rublje najprije u toploj,
zatimu hladnoj vodi

 

 

Iz
SRE. RIPELASNEDMSRA ERSTE S

Jubilej ilirskog preporoda. Zagrebačko narodno
kazalište najavilo je da će se dati novouvježbana
»Teuta“, od D. Demetra, u režiji Tita Strozzi, sa
g.dom Krnic i Dubravkom Dujšinom u glavnim ulo-
gama, prigodom 100-godišnjice početka ilirskog pre-
poroda i 60 godišnjice autorove smrti.

Eksploatacija bosanskih šuma. »Slovenec« javlja
iz Beograda prema izvještaju svoga dopisnika slijedeće :
»Izmegju naše države i nekih inostranih firma bio je
potpisan ugovor, po kome se tim firmama prepušta
iskorišćavanje još netaknutih bosanskih šuma. U vezi
sa ovim iz dobro informiranih krugova se napominje,
da su se pregovori povlačili već dugo vremena, i da
se je dala ponuda većim inostranim novčanim zavo-
dima, megju kojima je i kuća Rotschild. Prema izja-
vama stručnjaka ovdje se radi o iskorišćavanju ogromne
množine drva, koja se cijeni na preko 30 milijona
kubičnih metara. Društvo, koje je dobilo koncesiju, a
u kojem je zastupan u većini francuski kapital sa
skromnim sudjelovanjem domaćeg i švicarskog kapitala
namjerava u Bosni izgraditi veiiki broj najmodernijih
pilana, te napraviti potrebite pruge za prevoz drva.
U krugovima jugoslavenske drvarske industrije radi
toga se boje, da li neće naglo iskorišćavanje bosanskih
šuma slabo utjecati na i onako niske cijene drvarskih
proizvoda u ostalim dijelovima države, koji krajevi
neće moći više konkurirati Bosni kod plasiranja drva
na inostranim tržištima“.

 

   

PEKARNA

PETAR KULUŠIĆ