Dištiša =

“ua

 

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

u

Broj Čekovnog računa našeg lista

 

 

Br. 37. ; DUBROVNIK 14. Rujna 1932, jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi sva ke Srij ede Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun PI& — Dubrovnik

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Iza kongresa.'

Završili su lijepi dani slavenske katoličke soli-
darnosti. U nezaboravnoj će uspomeni ostati manife-
stacije bratstva slavenske katoličke inteligencije, dok
će neprocjenjive plodove ostaviti skupni studiji problema
najaktuelnijih suvremenih pitanja, promatranih u duhu
papinskih enciklika i pod vidokrugem i prema potre-
bama slavenskih katoličkih naroda.

Kongres katoličke slavenske inteligencije uspio
je iznad svakog cčekivanja. Priregjivači kongresa za-
dužili su njime ne samo hrvatsku Katoličku Akciju
već i katoličku crkvu megju Hrvatima.

Već nekoliko godina zvali su predstavnici kato-
ličke inteligencije ostalih slavenskih naroda delegate
hrvatske katoličke inteligencije u svoju sredinu na svoje
kongrese i natjecali se, da ih što ljepše, bratskije i
gostoljubivije prime. Što je naravnije bilo, mego da i
predstavnici hrvatske katoličke gjačke omladine, orga-
nizirane u Katoličkoj Akciji i njihovi seniori, odvrate
istom srdačnošću, istom spremnošću, istom ljubavi.

Zagrebački kongres pokazao je snagu hrvatskog
katolicizma. Ne zaostajemo ni mi Hrvati katolici za
velikim viteškim poljskim narodom, radinim češkim
narodom, marljivim Slovencima i temperamentnim
mladim slovačkim narodom. Kao što su oni nama
Hrvatima otvarali svoje srce, pokazivali mam sve naj-
ljepše i pružali nam sve najbolje, tako smo i mi Hrvati
iznijeli pred njih sve majelitnije. Naši gosti ostali su
zadivljeni nad spomenicima naše slavne prošlosti, kul-
tummom snagom naše sadašnjosti i izgledima naše
budućnosti.

I mi imamo naša starodavna svetišta; imamo našu
hijerarhiju, nosiliću slavnih tradicija, naše historijske
redove, našu brojnu laičku inteligenciju. Što je pak
najljepše, imamo široko slavensko srce, vedru hrvatsku
dušu, duboku katoličku osjećajnost,

Bogale će plodove ostaviti minuli kongresi sla-
venske katoličke inteligencije, Tradicionalne veze, koje
postoje izmegju bratskih slavenskih katoličkih naroda,
produbljene su i dobile život, Nijesu one samo knjiške,
samo apsirakine, već personalne, prožete ličnim prija-
teljstvom. U našoj sredini boravili su i bili naši gosti
mladi poljski, češki i slovački inteligenti, predstavnici
sjevernih katoličkih slavenskih naroda, koji iza svjetskog
rata u svom samostalnom državnom životu grade osnove
svojih narodnih kultura. To su budući kulturni radnici
i politički vogje bratskih slavenskih naroda, koji do-
življuju preporcd čitavoga svoga javnoga života.

Zajedno s njima proučavali su se problemi, koji
drmaju ne samo slavenskim svijetom, nego i Evropom.
Dubokoumni referati, iznašani kroz tri dana, nabačeni
problemi, stvoreni zaključci jesu čitav jedan bogati
program studiranja, rada i macrta za sve slavenske
katoličke narode. Ta predavanja plod su jednogodišnjeg
spremanja i rada i veliki su prilog katoličkom nazi-
ranju na svijet i mogu služiti kao vademecum katoličkoj
inteligenciji u njezinom radu. Referati o socijalnom
pitanju, pobijanja kapitalizma i marksizma, izučavanje
iundamentalne socijalne enciklike »Quadragesimo anno«
na visini su suvremene katoličke publicistike i mogu
dostojno stajati uz bok studijama drugih katoličkih
naroda o tim pitanjima. Nacionalni problem, obragjen
i sa stanovišta kršćanskog universalizma i sa pogle-
dima slavenstva, iskristaliziran je i formoliran neobičnom
jasnoćom. Kao zaključni referat izneseno je značenje
Hrvata u sklopu universalnog katolicizma.

Priregjivači kongresa, hrvatski katolički senioriat
i Katolička gjačka liga mogu biti ponosni na uspjehe
i rezultate kongresa. Te organizacije i njihovi članovi
dobili su pobuda i za daljni svoj rad, maišli su na
priznanje najviših crkvenih faktora i pridonijeli velikom
narodnom uspjehu. Neka im to bude najljepša svje-
dodžba za suradnju u sklopu Katoličke Akcije i naj-
uspješniji dokaz, da je i njihova funkcija u narodnom
i crkvenom organizmu poželjna, blagotvorna, korisna
i nenadoknadiva. : :

* Iz Zagrebačke ,Hrvatske Straže“ br. 201, 7. IX. 1932.

Pojedini broj Din. 1:50

Blamaža španjolske vlade.

Udruženje demokratsko-pučkih novinara, koje je
najrazgranjenije novinarsko udruženje u Španjolskoj
protestiralo je zbog nepravednog postupka prema špa-
njolskoj štampi sa strane vlade, Ta je vlada, kako se u
javnom protestu ističe, došla do vlasti revolucijom,
koja je isticala potrebu restauracije javnih sloboština,
koje je gazila diktatura, a sada ta ista vlada takogjer
gazi te sloboštine i to na još flagrantniji način.

Denašnji je režim obustavio 28 dnevnika sutradan
po posljednjem pokušaju kontrarevolucije od 10. VIII.
Većina je ovih dnevnika pripadala katoličkom pokretu
»Nacijonalnoj Akciji«, koja, kako je istraga ustanovila,
ne samo da nije bila uopće u nikakvoj vezi s poku-
šanim prevratom, nego se pozitivno zna, da je »Na-
cionalna Akciia« kategorički odbila da sudieluje u
pobuni. Tako su predstavnici »Nacioalne Akcije« u
Sevilli odbili poslušnost Sanjurju, kad ih ie ovaj po
proglašenoj pobuni pozvao na suradnju. Kad se sve
to zna, ističe se u spomenutom protestw, onda obustava
tolikih katoličkih dnevnika, nije ništa drugo nego zlo-
poraba vlasti, kojom se hoće dignuti protivnicima,
koji se bore na legslnoj bazi, svaki način izražavanja
vlastitih ideja.

Ova zloporaba je osobito karakteristična u slu-
čaju dnevnika »El Debate«, o kojem je ministar javnih
radnja Inđalecio Prieto, inače socijalist, nekoliko dana
prije obustave izjavio u Cortesima u jednom svom go-
voru ovo: »To je divan dnevnik, koji služi na čast
španjolskoj štampi, dnevnik, koji komentira inteligentno
i razumno sve političke i secijalne dogogjaje«.

Sada je, po treći put poslije proglašenja republike,
»El Debate« obusiavlien i, što je nečuveno dosad u
historiji španjolske štainpe, prisiljeni su i uredništvo i
uprava i štamparija toga lista da obustave svaki rad,
što je opet obustavilo čitav niz periodičnih publikacija,
koje nisu mi majmanje političke (kao m. pr. list za
djecu i razni stručni listovi), a osim toga je velik broj
radništva ostao bez posla u današnje vrijeme krize.

Ovakovi postupci u jednoj demokratskoj državi
mogu samo ohrabriti pristaše apsolutizma protiv slo-
bode u zemlji, gdje je sloboda tek započela. Udruženje
demokratsko pučkih novinara protestira protiv kršenja
slobode i solidarizira se bez rezerve s direkcijom, re-
dakcijom i administracijom obustavljenih listova.

 

Imanje Isusovaca u Spanjolskoj.

Cortesi su prošlih dana izglasali da se zaplije-
njena imovina Družbe Isusove ima porazdijeliti u razne
»dobrotvorne svrhe«. Cijela se Španjolska smije tom
teatralnom gestu Azanine diktature, jer je poznato, da
je većina zgrada, u koje su bile smještene institucije
Družbe Isusove vlasništvo privatnika. Tako su zgrade
velikih naučnih instituta Družbe Isusove bile lično
vlasništvo pojedinih Papa, te odličnijih španjolskih
katolika. One zgrađe, koje je družba Isusova podigla
u posljednje vrijeme, opterećene su hipotekama, tako

nadala za uzdržavanje mnogobrojnih debrotvornih in-
stitucija, koje su Isusovci izdržavali, udarila na sto'

da je vlada, koja nije našla nikakve fondove, kako "i

nosi vjernika i požrtvovnost Isusovaca, koji su velikim
žrtvama, diskrecijom i samozatajom uzdržavali dotične
institucije, stvorene ad hoc, ali je jasno da su te no-
vopečene »dobrotvorne« institucije nedoščad i unaprijed
osugjene na neuspjeh. Španjolska je vlada sa zapljenom
imetka isusovačkog reda napravila veliku nesmotrenost.
To ona i sama uvigja, jer se sva ta »revoluconarna
gesta« španjolske vlade pretvorila u strahovitu tragiko-
mediju, koju je javnost svaljuje na legja republici.

". = ". . s š
Ni ja ne bih htio propustiti,
Li e I bijel zubi. a da Vam ne izrazim svo;

u najveće priznanje i pot-
ptimo zadovoljstvo sa “Clilorodont*pastom za zube“. Upotrebljavam
Chlorodont već dugi niz godina, pa mi moja okolina često zavidi
na_mojim lijepim bilela A koje sam postigao ledina iko
nevnom uporabom O: it paste za zube. Dr. M., i
Zahtslovajio samo pravu Chlorodont pe za zube, a odbijajte svaki
nadomiestak. Mala tuba Din. 8.—. velika tuba Din. 18.—. 4

t s

i

 

Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

IZ JUGOSLAVIJE,

Novi senatori. Ni. Vel. Kralj imenovao je na
osnovu či. 50 ustava ove senatore: Dra Uroša Krulja,
bana u penziji; Dra Radmila Stankovića, profesora iz Be-
ograda i Dra Gustava Gregorina, publicistu iz Ljubljane

Zapljenjen ,Glasnik sv. Josipa“, što ga već
60 godina izdavaju č, Sestre Milosrdnice u Zagrebu.
Zapljenjen je od Držav, odvjetništva br, 9 za mjesec
septembar, te će kako smo informirani izići ponovno
u oktobru kao dvobroj br. 9 i 10.

Još 25 vagona nerasprodanog vina nilazi se
samo u podrumima u Mostaru, a koliko ga još leži
u konobama u Dalmaciji ?

Trgovina vinom u prošlom mjesecu je bila
nešto življa nego li drugih mjeseci. Rasprodale su se
veće partije na Hvaru, Visu i Pelješcu, a manje količine
po ostaloj Dalmaciji. U prošlom mjesecu prodano je
oko 20.000 hl vina. Veći dio prodanog vina upućen je
u unutrašnjost države, dok je samo vagun i po upućen
u inozemstvo. U krajevima gdje su se nalazile veće
količine neprodana vina, cijene su mu ostale jednake,
kao u pretprošlom mjesecu. Za obična crna, opole i
bijela vina, plaćalo se je 10—12 dinara, a za bolja i
13—15 dinara po gradu maliganda. Za bolja viška i
šibenska vina se plaća 300—350 dinara gektolitar, U
nekim krajevima cijena je vinu nešto porasla.

Stanje vinograda u prošlom mjesecu se nešto
pogoršalo. Sto krupa, što kriptogamske bolesti na lozi,
što crv, a najviše suša, znatno su mjestimice smanjili
ovogodišnji prinos vinograda. Od suše osobito su
oštećeni mladi vinogradi u plitkim zemljama uz pri-
morje. Ali ipak u većini većih vinorodnih krajeva vi-
nogradi stoje još dosta-dobro. Zrijanje grožđa zak lo
je za punih petnaest dana. Ne nastupe li jače promjene
u vremenu, opća berba grožđa u Dalmačiji započet će
krajem ovog mjeseca. Trgovina i izvoz grožđa u proš-
lome mjesecu bili su slabi. Na malo prodaje se grožđe
1—3 din., a bolje stolno grožđe 4—5 dim. kilogram.

 

  

 

Istočni velesajam u Bari.

Dune 6. sept. otvorio se je u Bari (Italija) III. Le-
vantski Velesajam, koji je od najveće važnosti radi
trgovačkih veza izmegju Jugoslavije i Italije, uz osobite
poglede na zemlje sredozemnog bazena. Ove godine
Jugoslavija sudjeluje službeno sa vlastitim paviljonom,
u kojem će izložiti svoje proizvode. Bit će zastupane
najvažnije industrijske i trgovačke firme, a država Ju-
goslavija izložit će svoje monopolne proizvode.

Ovom su prigodom jugoslavenske državne željez-
nice dale specijalnih popusta posjetiocima Velesajma,
a društvo Jadranske Plovidbe dalo je takogjer popust
od 50% na putovanju za polazak i povratak, što važi
sve do uključivo 30. septembra. — Polazak iz Du-
brovnika 2 bit će svakog ponedjelka u 13 sati, a do-
lazak u Bari u 21 sat. — [Iz Bari se može krenuti
natrag svake srijede u 18 sati i svake nedjelje u 22 sata,
Putnički ured društva Compagnia Adriatica di Navi-
gazione Dubrovnik 1., i društvena Agencija u Du-
brovniku 2, stoje na raspoloženju interesentima i glede

: : , a informacija za konsularni vizum.
čuda, kako da isplaćuje kamate, jer su usahli dopri- .

Cijene za polazak i povratak 1, razred Lii. 78,
1. razred — 52, III. r. — 26.

To je ujedno i vrlo povoljna prilika da se pre-
gleda grad Bari kao i nedaleki Napoli i Rim, do kojih
se stiže direktnim vozom za par sati.

 

 

PEKARNA

PETAR KULUJIĆ