POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 38.
DUBROVNIK 21. Rujna 1932.
oi
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo,
God. XIV
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Načelnik Zagreba o katolicizmu.
Već smo izvijestili o kongresu katoličkih slavenskih
seniora i akademičara, koji se održao početkom ovog
mjeseca u Zagrebu. Hrvati, Slovenci, Česi, Slovaci,
Poljaci i Rusini našli se skupa i utvrdili smjernice svog
daljnjeg rada u socijalnom i kulturnom te u religoznom
pogledu. Načelnik Zagreba, prof. dr. Ivo Krbek, po-
zdravljajući kongresiste ovako ih je oslovio :
»U vremenu smo teških poremećenja, u vremenu
zagreznutom materijalizmom i egoizmom. Ovaj vaš
kongres suprostavlja tome dvije velike ideje: velika
ideja religije ujedinila vas je da poradite na ozdravljenju
prilika u kojima se svijet danas nalazi ; druga, takogjer
velika ideja, koja vas je ujedinila, je ideja sveslavenstva.
Ove dvije ideje su, naglasujem, uvijek tekle usporedno:
dokaz dakle, kako religijska ideja katolicizma nije za-
preka zdravom nacionalizmu, kako to dokazuju dva
svijetla imena harmoničnog vezivanja vjere i narodnosti:
J. J. Strossmayer i F. Rački.
Upisavši si za ideale ideju katolicizma i slavenstva,
sretno ste izabrali grad Zagreb, jer je on od početka
bio vezan na katolicizam, a u kasnijoj njegovoj historiji
je ideja slavenstva upravo tradicionalna“.
Slavlje Poljaka na Jadranu.
U Nedjelju 8. ov. mj. otok Šolta doživio je ne-
obično slavlje te je još pod dojmom svečanosti u
Poljskom domu. Tog je dama obavljen blagoslov
poljskog doma i svečano donesena zavjetna slika Majke
Božje iz Poljske u pratnji mnogih Poljaka.
Već u Splitu silno je imponiralo narodu kad su
svi vidjeli s kojim štovanjem i ponosom gospoda,
akademski naobraženi ljudi, nose obalom veliku sliku
Majke Božje, a iza njih ide velike broj sabranih, ga-
nutljivih vjernika, Isti se prizor ponovio na otoku Šolti.
Naš je seljak vidio kako Poljaci štuju Majku Božju,
otvoreno, sinovski, bez ljudskog obzira. A onda krasna
procesija, u kojoj su sudjelovali brojni gosti, mjesna
nabožna društva i veliki broj našeg naroda! Govor
sveučilišnog profesora iz Varšave dra, Ilarewicza svih
je zadivio. Kako je lijepo i pobožno govorio o Majci
Božjoj ! A one riječi preč, Lugera, kad je spomenuo
kako Majka Marija slijedi svoje Poljake i na obale
Jadrana, kad dolaze na odmor, da ih čuva! A onda
oduševljeni govor župnika Šolte vIč, dn Marina Bezića,
i se rd trudio za dobar uspjeh ove svečanosti
1 bio zato nagragjen odlikovanjem »Plašta 7.
Hrabroga«. A misa, preko koje su Di MA
Križarice iz Grohote! Sve u svemu, bilo ij e
krasno, nezaboravno ! Bog blagoslovio i pr % M
sa sjevera na našim obalama | alilo, S
___ Kupujte srećke kod Braće F7
U kratkoj razdiobi dobile su naš:
kupljenim srećkama: br. 7444)
din. 150.000; 5615 din.
93098 din. 20.000; 86074
33913 din. 10.000: po
73660, 29735, 7506
5000, 4000, 3000
sreća u našoj
srećku.
<rranti Dubrovnik.
.a mušterije sa kod nas
. din. 150.000; br. 89958
0.000; 17021 din. 50.000;
+ din. 15.000; 44401 din. 14000;
8000 br. 30846, 48057, 44411,
J5, te mnoge zgoditke od din. 6000,
, 2000 i 1000. Može biti da i Vas čeka
prodaji, radi toga kušajte sreću i kupite
(331)
6“
pre
stiv_Neugodnog zadaha iz usta.
surim se, da Vam saopćim, kako nakon upotrebe Vaše zubne paste
*Chlorodont“ ne posjedujem samo čiste bijele zube, nego sam takodjer
izgubio kod mene već obični neugodni zadah iz usta. Vaš ću Chloro-
idost svakomu najljepše preporučiti. Miloš G...., u S..., Zahtjevajte
samo pravu Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki nadomjestak.
Mala tuba Din. 8.—, velika tuba Dim. 18.—.
PEKARNA
PETAR KULUŠI
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Mala kutija
Velika kutija
Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
. sada Din
sada Din 3 —
kod uvijek iste kvalitete!
IZ JUGOSLAVIJE.
Novi narodni poslanik, Kako se g. dr. Stanko
Šibenik zahvalio na poslaničkom mandatu za narodnog
poslanika za srez Karlovac verificiran je njegov zamjenik
g. dr. Nikola Petrak.
e SM Zrijateija gradišćanskih Hrvata. Po-
(o nerašnje proslave 400 godišujice seobe Hrvata
3 vd Nikolom Jurišićem) u Gradišće (Burgenland) osno-
vano je u Zagrebu Društvo prijatelja gradišćanskih
Hrvata, Svrha je društvu da podržava kulturne veze
sa tim našim sunarodnjacima, koji su makar opkoljeni
drugim narodnostima kroz čitavo to vrijeme zadržati
i jezik i nošnju i naše lijepe narodne običaje. Pred-
sjednikom društva izabran je g. Rudolf Herceg.
Ustoličenje novog biskupa. Prošle nedjelje 11.
ov. mj. ustoličen je u Senju novi senjski biskup Dr.
Ivan Starčević.
Šteta od suše. Komisija za procjenjivanje štete
od suše u Prekomurju i Megjumarju nalazi se na te-
renu. U čakovačkom srezu procjenjena je šteta na 40
milijona dinara. Trebalo bi da se procjeni šteta od
suše i u Dalmaciji, gdje već toliko mjeseci nema ni
kapi kiše.
Žetveni prinos u god. 1932. Ministarstvo poljo-
privrede objavilo je ove prethodne rezultate o žetvenom
prinosu žita: žetva pšenice ne zadovoljava ni po koli-
čini ni po kakvoči, jer je podbacila u glavnim žttarskim
krajevima. U krajevima, gdje se pšenica proizvodi samo
za ishranu i unutarnje potrebe (Vardarska, Zetska, Pri-
morska i Dravska banovina) uspjeh je povoljniji, nego
u prošloj godini. Ostale žitarice dale su razmjerno po-
voljniji prinos, nego lanjske godine, — Prinos pšenice
iznosi oko 176 hiljada vagona (dakle za 92 hiljade va-
gona manje od lani): ječma oko 38 hiljada vagona
(takogjer manje nego lani); raži oko 20 hiljada vagona
(prinos je veći za 1194 vagona); zobi oko 25 hiljada
vagona (manje za 986 vagona). — Kako unutrašnja
potreba pšeniće iznosi svega oko 172 hiljade vagona
(140 hiljada za ishranu a 82 hiljade za sjeme), to će
preostati za izvoz nešto preko 4000 vagona.
Dva kulturna jubileja. Ove godine slavi iranje-
vačka gimnazija u Visokom (Bosna) i isusovačka gim-
nazija u Travniku 50 godišnjicu svoga opstanka. Ove
su gimnazije odgojile hiljade inteligenata i zadužile
time Crkvu i narod svoj. Obje gimnazije spremaju
tom prigodom spomen-knjige, koje će se moći nabaviti
kod tih gimnazija,
Medovićeve slike u splitskoj galeriji slika. U
galeriii umjetničkih slika primorske banovine nabavljena
je knlekcija nekih Medovićevih slika. Ove su slike
izložene u posebnoj sobi galerije da se dobije cjelo-
vitiji dojam o Medovićevoj umjetnosti.
Suhe smokve kao luksuz.
Ovih je dana u >»Službenom glasniku« objelo-
danjena uredba od 14. VIH. 1932. o razrezu i naplati
poreza na luksuz. U spisku luksuznih predmeta, koji
se po toj uredbi oporezuju sa 10%. navedene su i
suhe smokve u zavojima, do zaključno 10 kg. i to ne
samo smokve uvezene iz inozemstva, nego i domaće.
Ovom uredbom znatno je pogogjena jedna mlada
ali važna grana privrede na primorju, koja je imala
sve uvjete za povoljan razvoj. Kako je poznato inici-
jativom Zadružne Matice u Splitu pred dvije godine
započela je Hrvatska Zadruga u Bogomolju sa sorti-
ranjem i specijalnom opremom suhih smokava, a za
za njom su se imale povesti i još neke druge voćar-
ske zadruge u Dalmaciji.
Kako su naše sinokve po kvalitetu, osobito po
slatkoći i finoj kožici, bolje od inozemnih, a ni po
opremi ne zaostaju za njima, ova je akcija sa sortira-
njem i ukusnom opremom suhih smokava imala u
svakom pogledu lijepih uspjeha, te donijela proizva-
gjačima znatne koristi. Ove godine se je imala oprema
sortiranih smokava još više dotjerati i kvatum produk-
cije povećati, ali se bojimo, da će ova uredba dosta
omesti ovu akciju.
Posve je razumljivo, da se na tugje smokve po-
veća carina, dok imamo odličan domaći proizvod, ali
nije nikako opravdano, da se odmah u početku ubija
jedna nova privredna grana našega siromašnoga težaka,
i tako ova lijepo započeta akciju priječi u dalnjem
razvoju, tim više, što čitavu stvar vode jedino zadruge,
koje rade bez spekulacije, isključivo ma korist težaka.
S ovih razloga Zadružna Matica je uputila pred-
stavku na razna nadleštva, u kojoj traži, da se domaće
suhe smokve uopće izuzmu iz popisa lusuznih predmeta.