Er POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 39. DUBROVNIK 28. Rujna 1932. odi Broj Čekovnog računa našeg lista test 4153 Podružnice Sarajevo, God. XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za iroremstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun Fi& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Ukinuće zadarske metropolije. Ovih su dana papinskom bulom od 23, kolovoza o. g, koja je preko beogradske numcijature poslana svim biskupima, uregjene prilike u dalmatinskoj crkvenoj provinciji. Tom bulom ukida se zadarska metropolija, a osniva se prema či. 10, konkordata izmegju ltalije i Vatikana zadarska nadbiskupija, pod koju će od sada spadati otoci Cres i Lošinj, te neki manji otoci, koji su prije potpadali pod krčku.biskupiju, i konačno otok Lastovo, koje je prije potpadalo pod dubrovačku bisku- piju. Ovi otoci su sada definitivno pripali zadarskoj nadbiskupiji. Zadarski kaptol ostaje u svim svojim pravima i častima, koje je imao prije. Prije su svi dalmatinski biskupi i to kotorski, hvarski, dubrovački, šibenski, splitski i makarski, bili neposredno podložni zadarskom metropoliti, dok se ovom bulom rješavaju te podložnosti, bilo u duhovnim bilo u materijalnim stvarima, tako, da su sada nepo- sredno podložni Sv. Stolici, dok Sv. Stolica drugačije ae odredi. Prema tome svi dalmatinski biskupi izjed- načeni su u pravima i častima. U buli je rečeno, da će dosadašnjim t. zv. jugoslavenskim dijelom zadarske nadbiskupije upravljati šibenski biskup kao admini- strator sa svim pravima, koja pripadaju stalnom biskupu, sve dotle dok Sv. Stolica drugačije ne odredi. Analogao prema političkoj podijeli razdijeljena su i crkvena dobra, kojima će upravljati šibenski biskup uz privolu Sv. Stolice. Ovakovo stanje ostaće dotle, dok se ne sklopi konkordat izmegju naše države i Vatikana. Tako se zadarska biskupija (osnovana god. 341., a podignuta na nadbiskupiju god. 1154., i koja je po- većala svoj teritorij na kopno pripojenjem biogradske biskupije god. 1125., i ninske god. 1828.), sada vraća na kopnu svojim starim granicama. Sinovi stere-ninsko- Diogradske biskupije upiru opet danas oči u Vatikan, te imadu čvrstu vjeru da će opet, zaslugom sv. Stolice, uskrsnuti ninska biskupija (stara kao i solinska), koja ima za osnovatelja sv. Anselma, jednoga od 72-ojice učenika Spasiteljevih i koja je bila osnovana okolo god. 40. poslije Krista, dok u prošlom vijeku nije bila pripojena zadarskoj. Da će uskrsnuti u istom jedinstvu i slavna biogradska biskupija, osnovana god. 1059. koja, i ako je bila kratkog vijeka, mnogo je značila — kao što inače i ninska — u našoj hrvatskoj narodnoj povijesti. Imala bi se osnovati nova biskupija pod na- zivom Ninsko-biogradska, sa sjedištem ili u Ninu ili Biogradu. A tada će Dalmacija dobiti i novu metro- politsku stolicu. Iz Hrvatskog Radiše. . Hrvatski Radiša u Zagrebu, Šenoina ulica 16/II, ima ma raspolaganju mjesta za naučnike (šegrte) u ovim zvanjima : bačvarskom, čaraparskom, četkarskom, kišobranarskom, klobučarskom, kobasičarskom, kolar- skom, košaračkom, kotlarskom, kovačkom, kožarskom, krznarskom, ličilačkom, limarskom, lončarskom, medi- čarskom, mesarskom, mlinarskom, opančarskom, papu- čarskom, pećarskom, pekarskom, postolarskom, sobo- slikarskom, staklarskom, tesarskom, tokarskom, užar- skom i u svim granama trgovine. Osim toga ima Hrvat. Radiša na raspoloženju u inostranstvu dosta mjesta u raznim granema trgovine, obrta i industrije ie naprednog gospodarstva. Roditelji i skrbnici koji žele dati svoje sinove u koje od gorenavedenih zvanja u svrhu učenja tih zanata, neka se obrate na mjesnog povjerenika. Hrvat. Radiša ima takogjer na raspoloženju dosta vrlo dobrih i pouzdanih pomoćnika (kalfa) za sve grane trgovine i obrta, pa molimo p. n. gg. po- slodavce, koji bi takove pomoćnike ili naučnike trebali, da se obrate uz priklop pošt. marke za odgovor na Hrvatskog Radišu u Zagrebu, ili mjesnom povjereniku. Kupujte srećke kod Braće Ferranti Dubrovnik. U kratkoj razdiobi dobile su naše mušterije sa kod nas kupljenim srećkama: br. 74441 din. 150.000; br. 89958 din. 150.000; 5615 din. 60.000; 17021 din. 50.000; 93098 din. 20.000; 86074 din. 15.000; 44401 din. 14000; 38913 din. 10.000: po 8000 br. 30846, 48057, 44411, 73660, 29735, 75005, te mnoge zgoditke od din. 6000, 5000, 4000, 3000, 2000 i 1000. Može biti da i Vas čeka sreća u našoj prodaji, radi toga kušajte sreću i kupite srećku. (331) Velika doza... sada Din Velika kutija .. Mala kutija e. sada Din 4.50 . sada Din 2.50 Cijene niže — kvalitet kao do sada: ČISTESVE ..: NI NEGREBE u, ja) Pitanje našeg buhača. Prema rezultatima analiza obavljenih u Francuskoj i Americi postotak piretrina u dalmatinskom buhaču jednak je japanskome. A ipak potražnja našeg buhača ne zadovoljava, jer osim tršćanskog, sva su ostala tržišta rezervirana i traže garanciju da će roba odgo- varati uzorcima. Osim toga se obično traži uvjerenje o sadržini piretrina. Ako buhač sadrži 1% piretrina smatra se u trgovini dobrim. Japanci prodaju robe poprate vazda odgovarajućim uvjerenjem. A to im je i lako, jer imaju mnogo kemičkih laboratorija, pod državnom kontrolom, koji su ovlašteni izdavati takva uvjerenja, Medjtim mi toga u Dalmaciji nemamo, pa je zato od prijeke po- trebe da se barem jedan takvi laboratorij i kod mas čim prije osnuje. Osim toga treba polagati mnogo mara oko toga kad ireba da se buhač bere i kako da se suši. Japan, koji je primio iz Dalmacije sjeme buhača, sa ustrajnim radom zagospodario je svjetskim tržištem jedino zato što marno pazi na sve što se odnosi na uzdržanje i poboljšanje robe. Ustanovljeno je nadalje da nepresovani buhač gubi na boji i snazi (do 3/4% piretrina). 1 zato Japanci vazda presuju svoj buhač. Kod nas naprotiv i danas leži buhač nepresovan; a to nije potrebno. Mi imamo naime mogućnost da presujemo maš buhač na jakoj hidrauličnoj presi u Splitu i zato nebi smjela nikakva količina da ostane nepresovana. Nepresovani buhač naime — osim gubitka na postotku piretrina i boji — ležeći nekoliko mjeseci stane da se mrvi, što je opet od očite štete po kvalitetu. Da uzmognemo opet osvojiti izgubljena tržišta treba da u svemu slijedimo naše konkurente Japance. Treba da posvetimo više mara oko branja i sušenja buhača; a to nam je sve moguće da učinimo i bez državne pomoći. Na državi je pak da nam otvori ke- mički laboratorij i da povede kontrolu kod izvoza. IZ JUGOSLAVIJE. Trgovački sporazum izmegju Grčke i naše države potpisan je 23 o. mj. Ovaj se sporazum ba- zira na djelimičnoj izmjeni robe. Grčka će izvozili u Jugoslaviju produkte koji prestavljaju 35% o od vrijed- nosti robe uvezene iz Jugoslavije. Naročite olakšice učinjene su za uvoz u Jugoslaviju i to za grčke smokve, suho grožgje i masline. Telefonska veza Jugoslavije—Egipat. 'Ministar saobraćaja svojim riješenjem je odobrio, da se uspotavi teleionska veza izmegju Jugoslavije i Egipta, te sa nekim mjestima u Španjolskoj na području Portugala i Gibraltara. Srebrenjaci od Din. 50 uskoro će se pustit u op- ticaj. Kao i komadi od 20 dinara biće i ovi komadi od 50 dinara kovani u Beogradu u kovnici a. d, Oni su nešto veći od komada po 20 dinara. Imadu s jedne strane lik Nj. Vel. Kralja, a s druge strane državni grb. Za razliku od deset i dvadeset dinarki osim veličine imat će na obodu natpis — Bog čuva Jugoslaviju. Duh. vježbe za svećenike držat će se u split- skom Domu duh. vježba, ako se prijavi dovoljan broj svećenika, mjeseca listopada 25, 26 i 27, Početak 24 naveče u 6%/a, zaključak 28 ujutro. — Drugi tečaj bit će u studenom 23, 24, i 25. Početak 22 naveče, zaključak 29 ujutro. Ko želi žudjelovati na prvom tečaju, neka se javi upravi Doma duh. vježba (Manuška polja- na 1) do 16.listopada, a za drugi tečaj do 16. studenoga. Sadra. Napisao Adem Sokolović, prof. tehn. škole u Zagrebu. Str. 40. Naklada tiskare ,Narodnih Novina“, Zagreb. Knjiga je namijenjena u prvom redu gradite- ljima, zidarskim majstorima i drugim obrtnicima, koji rade sa sadrom, Tu se govori o sadri u prirodi, o pečenoj sadri, o svojstvima sadre, o tehničkom prire- gjivanju i upotrebi sadre. Staklana u Sisku. Prošlih dana počela je radom nova moderna fabrika za pravljenje staklenih boca i svih vrsta šupljeg stakla u Sisku. Ovo je poduzeće otvorio g. Petar Teslić, veleindustrijalac, koji je već otvorio i Sisačko parno kupatilo i poznatu Sisačku mineralnu vodu. FRANZ JOZEFOVA gorka voda je za reumatičare i šećerno bolesnim bezuvjetno potrebna. ITO pasta za zube je najbolja.