POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Broj Čekovnog računa naseg lista Br. 42. DUBROVNIK 19. Listopada 1932. i jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XIV Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za ino:emstvo 10 Din. mjesečno Izlazi sva ke Srijed e | Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubsovnih PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Naša srednja škola. Društvo .Škola i dom“ u Ljubljani prigodom svoje glavne godišnje skupštine 9. X. 1932 podvrglo je kritici naše srednjoškolstvo, pa jer je stvar općeg interesa, a u glavnom tamošnje školske prilike odgo- varaju našim, donosimo po ,Slovencu“ glavne misli o našem srednjoškolstvu. U svom referatu o našem školstvu istakao je g Dr. Lončar, ravnatelj u miru, slijedeće: Škola je za nas prevažna, jer samo po njom možemo doći do duševne slobode, Nije slobode bez škole, ni škole bez demokracije, a ni slobode bez demokracije, Braća Srbi živjeli su u drugim prilikama nego mi. Kad su se oni borili za slobodu, turska se je vlada već raspadala, mi smo se borili za svoju proti Nijemcima, kad su se ovi već dizali. Srbi su se borili za slobodu, da bi došli do prosvjete, mi pak prosvjetom k slobodi. Mi ne možemo natrag, nego samo naprijed: s prosvjetom do potpune slobode. Zato teško podnosimo ukinuće svake škole, jer to znači korak natrag. Redukcije pro- iesora pak nijesu pogodile samo pojedince, nego opću korist naroda. Osvrće se zalim na pojedine školske odredbe i prakse i završuje riječima: Što smo od svojih pregja dobroga primili to sačuvajmo, što pak treba pobolj- šanja, poboljšajmo. Slijedila je opširna debata, te su na koncu prim- ljene slijedeće rezolucije : 1, U dravskoj banovini nek se ne ukine nijedna škola, jer bi bilo svako ukinuće na štetu kulturnomu napretku našega naroda. Naš je narod sagradio svoje škole u teškom stoljetnom boju s vladajućom njemač- kom gospoštinom i smatrat će svako okrnuće svoga školstva u slobodnoj nacijonalnoj državi kao izraz preziranja našega kulturnoga napora u prošlosti i ne- razumijevanja političkog položaja Slovenaca na raskršću njemačke i romanske kulture. Već ukinuće jedne same gimnazije u Ljubljani imalo je teške posljedice za naše srednjoškolstvo, Naprctiv zahtijevamo, da se naše školstvo još usavrši i dogradi prama potrebama našega naroda i sadašnje dobe. 2. U drugoj rezoluciji traži se, da se ukinuta Il. državna realna gimnazija opet otvori. 3. Radi umirovljenja, redukcije i premještenja mnogih profesora manjka na trima ljubljanskim gimna- zijama približno 40 učiteljskih sila te je pouka skraćena za 600 sedmičnih sati. Neki se predmeti uopće ne poučavaju, iako su svi prcfesori zaposleni s maksi- malnom poučnom obvezanošću. Neredna i skraćena pouka demoralizira djake, kojima prijeti još osjetliva šteta za daljnje školovanje. Da se uzmogne vršiti pouka na svim srednjim školama dravske banovine u pot- punom opsegu i u potpunom redu, zahtijevamo, da se namjesti dovoljan broj profesora, koji su kvalifi- kovani za slovenske škole, Učiteljske osobe, koje su bile bez disciplinskog postupka prije vremena umirovljene, otpuštene ili pre- mještene iz dravske banovine, nek se opet namjeste na prijašnja službena mjesta. U buduće nek se sva premještenja izvrše u praz- nicima, da se početkom školske godine pouka može vršiti u punom redu i opsegu. 4. Školarina neka se s novim finansijskim za- konom ukine. Nek se opet primi načelo, da pouka bude od najnižeg do najvišeg stupnja besplatna. 8. Naukovne osnove nek se ne mijenjaju usred školske godine. Nove naukovne osnove nek se uvedu samo postepeno. Pri njihovom sastavljanju treba uva- žiti mnijenje i želje pedagoških strukovnjaka i roditelja. Srećka Državne Klasne Luirije već prvi dan vučenja I. klase 25 kola br. 77.363 dobila je jedan od glavnih zgoditaka Din. 40.000 — == prodana iz najsretnije. prodavnice JOVO TURNIĆ, Dubrovnik Ul. Kr. Marije Kupujte i Vi neprekidno srećke u ovoj radnji, jer gdje dobiju drugi dobićete i Vi. (362) Pojedini broj Din. 1:50 \jeni \zgvb izgubljeno kamenac, ništa ne kvari više zube nego kamenac! vajte svoje dragocjene zube Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. 0d 10 ljudi Zimaju. zubni kamenac ...N0 svi su ugroženi od njega! Ništa ne kvari izgled čovjeka kao izgubljeni zubi... Saču- oslobodite ih od opasnog kamenca redovitom upotrebom Sargovog Kalodonta. U našoj državi sadrži samo Sargov Kalodont kao jedina zubna krema sulforicin-oleat po Dr. Bravnlichu. On postepeno otstranjuje zubni a uzdržaje zube čvrstim i zdravim! 100D0Ny ZI rofiv zubnog kamenca 6. Skolske knjige za sve škole dravske banovine i za sve predmete nek su pisane u slovenskom jeziku. Nek se knjige bez skrajne potrebe ne promjenjuju, cijena nek bude koliko je moguće niža i označena na koricama. 7. Monopol za zadaćnice nek se ukine. 8. Praznici i odmori preko godine uek se konačno za uvijek urede. Popravni ispiti nek se obavljaju tik pred početkom školske godine. Zaključak školske go- dine i dijeljenje svjedodžaba nek bude u isto doba. 9. Sakupljanje novaca u školi u bilo koju svrhu nek se zabrani. Nek bude dozvoljeno samo jedan put na godinu sakupljanje dobrovoljnih doprinosa za si- romašne djake dotičnoga zavoda. 10. Djacima, koji su pali na nižem ili višem te- čajnom ispitu na jednu godinu, nek se dozvoli kao dobrovoljnim ponavljačima redovito pohagjanje IV. odnosno VIII. razreda. 11. Djecima gragjanskih škola nek se dozvoli s diferencijalnim ispitom pristup na sve srednje škole a predsvim na učiteljske škole, Budući da sve gori navedeno u glavnom vrijedi i za naše primorske krajeve pridružujemo se gornjim rezolucijama u interesu napretka naše srednje škole. IZ JUGOSLAVIJE. Jedan umjetntčki jubilej, Nestor hrvatskih glu- meca, sin slavnoga osnivača zagrebačkog kazališta, g. Dragutin Freudenreich, navršuje 26. 0. mj. pedesetu godinu svoga glumačkog rada. Njegov umjetnički rad poznat je i van granica naše domovine, Po svojoj glumačkoj umjetnosti Dragutin Freundenreich je prvak i miljenik našega naroda, a još u svojoj navršenoj 70. godini, kadar je da publiku opčara i zanese svo- jom glumom. Svečana proslava jubileja biće dne 5, studenoga o. g. u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu. U povodu toga posebni odbor obraća se na uaše rodoljube zamolbom, da bi priložili svoj prilog za narodni dar nestoru i senioru hrvatskih glumaca — Dragutinu Freudenreichu. Novčane priloge prima Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu i sve njezine podruž- nice, a dopise neka se izvoli slati na tajništvo Odbora za proslavu jubileja Dragutina Freudenreicha, Zagreb, Hercegovačka ulica 34. FRANZ JOZEFOVA gorka voda je izvanredna proti začepljenosti i katara debelog crijeva. Narodna skupština sastala se je u subotu 15. ov. mj. te radi do 20. o. mj. kad će se izabrati novo predsjedništvo i otvorit se druga sesija Narodne Skup- štine i Senata. Vučenje lutrije za pomaganje nezaposlenih održano je 12 o. mj. u Beogradu pod kontrolom drž. vlasti. Zvanična lista objaviće se 16 o, mj. Do tog roka sva lica, koja su prodavala srećke ove lutrije imaju dostaviti konačan obračun. Izdavanje zgoditaka višiće Jugoslovensko društvo za čuvanje narodnog zdravlja, Beograd, Zeleni Venac br. 17. »Kaspar American State Bank — Prijave za stečaj. Objavljuje se svim ulagačima Kaspar American State Bank, da stečajni upravitelj iste prima prijave ulagača da bi se zaštitile njihove tražbine protiv banke. Iseljenici povratnici, koji borave u Jugoslaviji, a imadu potraživanja kod spomenute banke, pozivaju se, naj- kasnije da do konca oktobra ove godine jave Iselje- ničkom Komesarijatu, Zagreb, Kamenita 15 svoje ime, obitavalište i svotu u dolarima koju potražuju od spo- menute banke. Prijavi treba priložiti Din. 5 u taksenoj marki i Din. 30 u gotovom za troškove telegrama konsulatu. Veliko moderno brodogradilište ,Split“ sve- čano je otvoreno u Splitu u subotu 8 o. mi. uz pri- sustvu svih vlasti i raznih izaslanika. Ovo je brodo- gradilište osnovano fuzijom već postojećih društava »Marjan“ i ,Jug“ a većivom francuskim kapitalom. Do sada je već kroz 18 mjeseci popravljeno 170 pa- robroda. Na njemu će se moći graditi i novi parobrodi do 120 m duljine. Ovim naša bojna i trgovačka mor- narica nije više ovisna o tugjim brodogradilištima, a tu je zaposlen i veliki broj naših radnika. PEKARNA PETAR KULUŠIĆ