POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 44.

DUBROVNIK 2. Studenoga 1932.

Broj Čekovnog računa na eg lista

jest 4153 Podružnice Sarajevo God. XiV

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovaik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

Danče - Boninovo - Mihajlo.

_Malabraća = Rozarijo - Sv. Jakov.

g (Uspomena na umrle do konca XIX. vijeka)
(Ulomak iz Dnevnika N. K.)

Danče! — Mihajlo! — Boninovo! — zadnja
šetnja, zadnje provogjenje još do jučera živih stvorenja,
mladih ili starih, čednih ili bahatih, ljepote ili grdobe
do vječnog počivališta.

Malabraća ! — Rozarijo I — Sv. Jakov! jednako
tako zadnja funkcija za one do konca XVIII. vijeka ;
Panteoni, gdje počivaju vječiti sanak veliki duhovi
Dubrovnika i cijelog nam naroda jednokrvnog jezika.

Zadnju neizrečenu riječ, jedinu iskrenu ispovijed
i pravo poniženje primaju Danče, Boninovo, Mihajlo.
Ogragjeni sred najrastvorenije prirode, zatvaraju se kao
i za nauvijek zatvorene usne, a ti šetaš, razgledaš i
ne misliš, da će sutra i tvoju zadnju riječ primiti
jedna od ovih kuća. Ah zemljo, ljubljena = zemljo
moja, kako je još lijepo leći u tebi, što si obasjana
najtoplijim suncem ili podžežena najbijesnijim vihorom,
kaonoti grumen slobode i ljuckote na rastvorenoj pu-
čini. Sve, sve se pretvara u grumen zemlje. I najne-
mirnije pobune, i bijesnilo mržnje, i pomamna za lje-
potom čežnja — sve samo grumen crne zemlje. A
živi se životom kao da mu nema kraja. U punoj svi-
jesti, za života potpuna bezumnost. Danče ? — Boni-
novo? — Mihajlo? — a ko nije već tu ušao? Čitav
Dubrovnik XIX, vijeka, Dubrovnik volje i karaktera
sred tugjinskog ropstva, Dubrovnik izgragjen i dotje-
ran, koji da ustane, neznam bi li se s nama snašao.
Jer svi su bili prožeti humanizmom, i zato i njihove
borbe i njihova takmičenja ostajala su na jednoj iz-
dignutoj visini,

Bile su borbe karaktera, borbe mačela i krutih
sudara koje ili su vodile do potpuna raskida ili do
još tijesnijeg zbliženja. Treće nije bilo. Novac je još
ostajao u pozadini; još nije bio zavladao ni njihovom
dušom, ni njihovim mozgom. Brigu za njegovo zgr-
tanje bili su propustili svijetu potpunu tugju tradici-
jama Dubrovnika, a koji je u novcu gledao uzlaz do
njih. Jesu li se prevarili ? Nijesu. U njima je do konca
života živjela i kraljevala vedrina čovjeka, koji je znao
sebe da izgradi i da pored svih razočaranja nagje u
sebi zadovoljstvo i utjehu.

Koliko ih je takovih na Dančama, Boninovu,
Mihajlu ? Jedna falanga. Dali su svome Gradu, svome
Narodu sve što su mogli dati; nikad tijesnogrudni,
široka pogleda i uznesene misli, grleći cijelu jadransku
obalu kao temeljnu hrid jedne same kuće, jednog
samog zajedničkog ognjišta. Znaš li im imena, o mla-
dosti, koja boraviš, koja učiš, koja šetaš kroz Du-
brovnik? Zanos te u tvojim godinama vodi za lijepom
knjigom, za znanjem, za slobodom — prošetaj se na
mrtvi dan te ih traži svijeh, da bilo kome ne spomi-
njući ga nehotice, ne učini se krivo. Svaki je dao što
je najbolje mogao, neki su se izdigli u viši let, _pali
pogogjeni ili od neprijatelja ili od neharnosti, ali im
je Dubrovnik XIX. vijeka sačuvao sunčanu uspomenu.
Tu su: Ivo Natalić, Braća Lalići, Niko Veliki, Medo i
Rafo Pucić, Dum Stijepo Škurla, Dr. Gjuro Pulić i
Dr. Mibo Klaić, Antun i Dr. Ivo Kaznačić, Dum Antun
Kazali, Dum Ivan Stojanović i t,d. — svi umrli prije
početka XX, vijeka. Jedini Dum Mato Vodopić počiva
kao biskup dubrovački u katakombama Crkve Sv. Igna-
cija, dok je roditelje svoje ostavio u Lapadu, odakle
je i njegova ,Tužna Jele“.

Malabraća — Gjivo Gundulić i Miho Pracat,
Rozarijo — Dinko Ranjina i Gjono Palmotić — Sv.
Jakov — Ignatije Gjorgjić i Mavro Vetranić, U iratara
cmih uz veliki oltar najljepša pjesma slobodi praćena
suzom sina razmetnoga, a u klaustru očajna borba
mornara sa bijesnom pučinom za materijalnu neod-
visnost svoga Grada. U kapitolu fratara bijelih tronutno
ljubavno raspoloženje elegantnog viteza Kozima de
Medići spojeno s plemenitošću srca i sposobnošću
uma — grčevita ljubav gragjanina prema razrušenu
Gradu uz iskreno priznanje svoje prolaznosti, U Crkvi
Sv. Jakova povlačenje iz svijeta ojagjene mladosti,
koja je tražila ljubav i život, a u prirogjenu asketskom
zvanju Vetranićevu jedina ispraznost pjesma, kojom bi
ipak želio da živ ostane u svijetu. Mementote eorum !

 

Pravi put za postignuce lijepih

no odstranjenje ružno obojenog

bij elih zu bi Šibnči tiadii jest slijedeći: Istisnite jedan
ummmumumumm= (aj Chlorodont-zubne paste na suhu
Ohlorodont četku za zube (specijalna četkica sa nazubljenim rezom),
zatim natrljajte svoje zube sa svih strana, i prema gore i prema dolje,
& onda isperite usta sa Chlorodont-vodom za usta i istovremeno
grgijajte 'spjeb će Vas gene letter e u dai poželi gula
amen, a ostat će krasni osjećaj svježine Za E
dont zubnu pastu Tuba Din 8.,— * Din 18 — Dobiva se svagdje,

Jadransko pitanje.

Revija ,Nova Evropa“ u svome broju od ckto-
bra o. g. donijela je članak pod naslovom »Jadransko
pitanje“, a što je zapravo otvorena otporuka jugosla-
venskih intelektualaca g. Mussoliniju u ovoj stvari,
kao i odgovor na njegovu političku izjavu o francusko-
talijanskim odnosima, gdje je istaknuo da pitanja, koja
ih dijele, nijesu neriješiva, da je stvar Jadrana veoma
važna i da misli da francusko jugoslavenski savez nije
doprinio poboljšanju Francuske i Italije. U toj otpo-
ruci se megju ostalim ističe uvjerenje, da će Evropa
znati ma i u zadnjem času naći sebe i izvojevati i
pravdu i slobodu kao pojedinaca tako i naroda, da je
intereg i Italije i Jugoslavije da se živi u slozi i pri-
jateljstvu, da hrvatskoj i slovenačkoj djeci nema se
nametnuti talijanskoj jezik da zaborave svoj, ie na
koncu svršava :

»Neka stoga g. Mussolini sasluša našu iskrenu i
otvorenu riječ. Mi smo — u svoj svojoj skremnosti i
pomirljivosti — odlučno riješili, da budemo svoji
na svom, da branimo jugoslavensku zastavu u Dal-
maciji, kamo su Hrvati došli još prije više od tisuću
godina i gdje mislimo vječno ostati. Jugoslaveni
neće ničijeg gospodstva, pa ni civilizacije, ako se
za njom krije gubljenje slobode, toga najvećeg blaga
i ideala čovječanstva; u tom osjećanju i uvjerenju
samo ih još više ntvrgjuje današnji očajni položaj
njihovih sunarodnika u Istri i Goričkoj. 1 tu, neka
bi svako bio načisto, nema ni plemenskih ni vjer-
skih ni partijskih razlika megju nama. A mi koji
ovo potpisujemo tek smo krik iz duše cijele ove naše
zemlje s jednog kraja ma drugi“.

Don Frane Bulić, Ljuba+ Babić Gjalski, Uroš Predić,
Josip Plečnik, Branislav Nušić, Oton Župančić, Rihard Jakopić,
Fran S. Finžgar, Dinko Šimunić, Dr. Dragutin Domjanić, Toma
Rosandić, Dr, Albert Bazala, prof. Vasa Stajić, Joza Kljaković,
Dr. Laza Popović, Dr. Branimir Livadić, Josip Kosor, Dr.
Ernest Katić, Dr. Ljubomir Maraković, Dr. Pero Slijepčević,
Dr. Ivo Kolbe, Dr. Milivoj Dežman, Dr. Izidor Cankar, Dr.
Ivo Politeo, Vladimir Nazor, Ivan Meštrović.

 

Dobrotvornost sv. Stolice za gladne u Rusiji.

Nedavno je izašla knjiga dr. Lea Kavan-a u kojoj
opisuje i navagja darove evropskih država za gladne
u Rusiji god. 1921—22. Budući se tu nigdje ne spo-
minje što je sv. Stolica darovala za gladne u Rusiji
bio je službeni organ Vatikana »Osservatore Romano«
prisiljen da obavijesti svjetsku javnost što je sv. Sto-
lica učinila u tu svrhu. Sv. Otac Benedikt XV. darovao
je 10 miliona lira. U ljetu iste godine bio je odaslan
u Rusiju papinski vlak pun živežnih namirnica. | sa-
dašnji Papa Pio XI, čim je bio okrunjen za papu,
poslao je 2 i pol milijuna lira i molio sve države da
u tu svrhu nešto učine. Sv. Stolica izdržavala je u
Krimu 92 kuhinje koje su hranile dnevno oko 40.000
djece. U god. 1923. proširila se ta akcija na daljnje
krajeve u Rusiji tako da se je broj djece koje je
dnevno hranila kuhinja sv, Stolice, popeo na 160.000.
Papina komisija za Rusiju sabrala je sve te dokumente

o toj pomoćnoj akciji i objektivna kritika o tome ne
će izostati.

Baterije džepne i shodne
C R O AT I A proizvodi domaća tvornica

Ivan Paspa i Sinovi — Zagreb, Koturaška 69.

 

 

ITO paste za zube je najbolje.

IZ JUGOSLAVIJE.

Novi upravni sistem. Službeni organ Savske
banovine ,Narodne Novine“ od 28.X. javljaju : Svaka
država manje ili više prolazi kroz razne faze dok ne
dogje do onakvog upravnog sistema, koji najbolje od-
govara njezinim potrebama. Voljom i pronicavošću
Vožda bit će doskora omogućeno da se naš narodni
i politički život nakon završene faze stišavanja duhova
razvije snažnije pod jednim upravnim sistemom, koji će
ukloniti sve ono, što je našoj državi i narodu bilo
uzrokom doskorašnjih trzavica, Politička će moć naše
države ojačati a to nam naročito danas treba kada nam
na nju sa izvjesnih strana tako zlurado gledaju.

Biskupske konferencije održat će se u Zagrebu
15. ov. mj. Izmegju raznih crkveno-političkih pitanja
ima da se riješi i pitanje, da franjevačka provincija u
Crnojgori bude pripojena iranj. provinciji u Mostaru.

Svečana proslava 50 godišnjice prelaza splitske
općine u hrvatske ruke bit će 9 novembra. U tu
svrhu odobren je svim učesnicima popust od 75% na
državnim željeznicama, a 50% na parobrodima ,Ja-
dranske“ i ,Dubrovačke“ plovidbe. Popust važi na
željeznicama od 7 do 14, a na parobrodima od 5 do
13 novembra. Legitimacije se mogu dobiti kod svih
zastupstava Putnika u tu i inozemstvu, kao i kod
svih parobrodarskih agencija. Za postignuće povlastice
potreban je, na legitimaciji, pečat željezničke stanice
odnosno parobrodarske agencije, a za povratak potvrda
u učestvovanju na proslavi u Splitu (daje Savez za
unapredjenje turizma u Splitu), uz žig željezničke sta-
nice odnosno parobrodarske agencije.

Matica Hrvatskih kazališnih dobrovoljaca u
Zagrebu upozoruje svoje članove, kao i ina društva,
koja se bave glumom ili priregjivanjem prigodnih pred-
stava na knjižicu ,Repertoar“ kazališnih dobrovoljaca,
koja je izašla u izdanju MHKD. Cijena »Repertoara“
je Din. 12., a šalje se pouzećem. Nadalje Matica do-
bavlja sva kazališna djela štampana ili u prepisu, a
takodjer i uioge tih komada uz najpovoljnije uslove,
Narudžbe na tajništvo: C. Freudenreich, Zagreb, Ilica 53.

Lov na zmije otrovnice. Ovih je dana završen
lov na zmije otrovnice, koji se tokom čitavog ljeta
vršio u okolici Imotskog i Ljubuškog, pod vodstvom
upravitelja doma narodnog zdravlja iz Mostara. Uhva-
ćene zmije izvezene su u Njemačku, a služe za pra-
vljenje seruma protiv zmijskih ujeda. Sada se zato
zainteresovao i Higijenski zavod u Zagrebu, koji ta-
kodjer kani proizvoditi taj zmijski serum. Lov na zmije
otrovnice nastavit će se i naredne godine, dapače se
proširiti i na lov škorpiona i stonoga.

 

Priopćeno

Najljepše molimo sva oma lica koja reflektiraju
na uposlenje na parobrodima Jugoslavenskog Lloyda
u svojstvu časnika palube ili stroja ili kao članovi po-
sade, da se ni direktno ni indirektno ne obraćaju po-
jedinim članovima društvene Uprave, već isključivo
Upravi. Molimo ih takodjer da poštede treća lica od
preporuka i intervencija.

Premda nije, na žalost, moguće da se u ovoj
teškoj krizi kod raspreme velikog dijela društvenih
parobroda, svačijoj želji udovolji, društvena Uprava
vodi računa o svakoj prijavi i o svakom svom namje-
šteniku.

U Zagrebu Oktobra 1932.

(379) Jugoslavenski Lloyd a. d.

 

Polovina naše hrane

je kruh
Samo uregjen i dobro pečen kruh je zdrav,
probavljiv i ukusan — Takav kruh kao i

luksusno i mliječno pecivo
u higijenskim kesicama

proizvagja pekarna

Petar Kulušić — Dubrovnik