POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 45. DUBROVNIK 9. Studenoga. 1932. koi Narodna S Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. vijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke. Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Dubrovnik u poreskim brojkama. Prigodom ukinuća finansijskog inspektorata spomenuli smo kakav će udartc za privrednike u Dubrovniku biti ukidanje reklamacioncg odbora u Du- brovniku. Na to je bilo s neke strane obećano, da će i nakon ukinuća inspektorata, u Dubrovniku biti po- stavljen reklamacioni odbcr, koji ima da riješava žalbe protiv odmjerenja tečevine izvršenog od poreskog odbora. Megjutim se to nije obistinilo i te žalbe idu već u Podgoricu, jer će ondje zasijedati reklamacioni odbor za čilavo područje Zetske Finansijske Direkcije. Tako će naša poreska pitanja, a to su danas vitalna pitanja, riješavati ljudi, kojima su maše prilike potpuno nepoznate, ljudi iz krajeva sa čisto drugom privrednom strukturom gdje ni pomorstvo, ni ribarstvo a ni žurizam nemaju oncg ekonomskog značaja, što ga imađu kod nas, A krivnja za to, mislim, da dobrim dijelom pada na same naše privrednike, odnosno na njihova udruženja i komore, jer se niko nije blago- vremeno niti uopće pobrinuo, da bi se isposlovalo od ministra finansija, da postavi i u Dubrovniku posebni reklamacioni odbor, kako to zakon (o neposrednim porezima) predvigja za područja sa većim brojem po- reskih obveznika. Ovaj propust može da nam se teško osveti u pivom redu s razloga, što kod nekih ljudi vlada duboko uvjerenje, da Dubrovnik ne plaća do- voljno poreza prema svojoj privrednoj snazi. A tome su opet dobrim dijelom krivi naši ljudi, koji dolaze u poreske uprave a ne shvaćaju važnost svog položaja u tom odboru, a još manje odgovornost, koju nose prema svojim sugragjanima. Kad bi naime članovi por. odbora temeljitije pre- iresali barcmi one poreske prijave, koje su stručno i detaljno sastavljene, mogli bi donositi tačnije ccjene o prihodima pojedinih poreskih obvezanika i ne bi trebali ,od oka“ cdmjerivati porez i tako oštećivati i sugragjane i državu. Uslijed krivog mišljenja, da bi Dubrovnik mogao da podnese jači poreski teret, i uslijed činjenice, da jedan reklamacioni odbor za čitavo područje finansijske direkcije neće biti u stanju ni površno da pregleda sve mnogobrojne žalbe protiv odmjerene tečevine za ovu godinu možemo — žalibože — očekivati da će sve te žalbe ostati bez uspjeha. Neće biti stoga na odmet iznijeti nekoliko brojaka, da vidimo koliko plaća Dubrovnik odnosno njegovo stanovništvo u srazmjeru sa ostalim stanovništvom u našoj državi. Državni prihodi za ovu budgetsku godinu od neposrednih poreza (zemljarine, tečevine i kućarine te rentovnog društvenog i službeničkog poreza) imali su iznositi (prema usvojenoj procjeni) oko 1.613,000.000 dinara, Prema broju stanovništva imalo bi cd toga pasti na Dubrovnik oko 1,600.000. — Mi naprotiv znamo, da je Dubrovniku odmjereno same kućarine (bez prireza opštinskih i banovinskih) preko 1,620.000 dinara. Tečevina (osnovna i dopunska) bez prireza (samo- upravnih i komorskih) iznosi ravno 1,000.000 dinara. Porez na poslovni promet je odmjeren u iznosu Din. 234.000 i to t. zv. opšti, dočim skupni, koji se plaća kod izvoza i kod producenta, može se računati na preko 1,000.000 dinara. Zatim dolazi službenički porez sa preko 1,500,000 dinara i porez na rente oko 600.000 dinara. Pribrojili se k tome još zemljarina — to se dolazi do ogromne sume Din, 6,000.000 bez društvenog poreza koji je ove godine minimalan, jer je dioničarskim i ostalim CIPELE ZA Najbolje i najjeftinije kupujete u našoj PRODAVAONI koja je snabdjevena sa ogromnim izborom _od najjeltinijih do najluksuznijih vrsti. lin: društvima ipak uspjelo na osmovu svojih bilansa do- kazati da su bila pasivna, Prema tome Dubrovnik plaća državnih neposrednih poreza za 4 puta više nego li drugi krajevi naše države s istim brojem .pučanstva, Što se tiče samoupravnih prireza — to za općin- ske, vatrogasne i komcrske nemamo što da se žalimo, jer sami o tome odlučujemo, ali ćemo zato istaknuti to, da banovinski prirez iznosi 25% od državnog poreza dočim u drugim banovinama iznosi samo 20%, a bez dvojbe je naša banovina najsiromašnija! od svih. Poresku snagu Dubrovnika ocjenjuju — neupu- ćeni i sada — u jeku krize — po prijašnjem stanju naših glavnih privrednih grana: pomorstva i turizma (hetelijerstva) — i jer ti ljudi — pa i oni, koji će u reklami cionom odboru ccjenjivati našu poresku snagu — ne žive ovdje i nevide, kako baš te dvije privredne grane propadaju i s njima skupa Dubrovnik, mi se opravdano bojimo, da će ta neupućenost i to nepo- znavanje dezolantnih ekonomskih prilika u ovom gradu, zadati posljednji udarac našim privrednicima. Ljudi, koji će imati da pretresaju žalbe protiv tečevine odmjerene našim trgovcima, zanatlijama, vlas- nicima ugostiteljskih radnja, prevoznim preduzećima, ribarima i ostalim poreskim obveznicima po obliku tečevine, ti ljudi bi morali pogledati na puste obale u Gruškoj luci, na privezane i usidrene parobrode stav- ljene van saobraćaja, na prazna slagališta drva; morali bi pogledati i statistiku prezaduženih hotela i pansiona; trebali bi znati da ih sada za kratko vrijeme ide ne- koliko ma bubanj i da dugovi na hotele u samom Lapadu iznese nekoliko milijuna dinara, Kad bi ti ljudi znali, koji su ogromni kapitali propali u našim pre- voznim preduzećima (autobusnim društvima i automo- bilima), koja nikako ne mogu da budu aktivna uslijed konkurencije, slabih cesta i nepodnosivih javnih daž- bina i kad bi znali kako naš ribar strada, tada bi došli do uvjerenja, da sadašnji poreski tereti mogu samo da pospješe katastrofu ovoga grada; pa elementarni zahtjevi opreznosti nalažu, da se ti tereti smanje a ne da se povećaju u uvjerenju da ,Dubrovnik može da plaća.“ U gradu, koji je kroz vjekove upravljao sam svojom sudbinom (i svojim finansijama), gragjani mo- raju imati toliko svijesti o svojim gragjanskim dužno- slima a u prvom redu o tome da bez doprinosa gra- gjana, država ne može da opstane i svakog svijesnog gradjanina mora da zaprepasti prikaz državnih rashoda i prihoda kroz prvih 7 mjeseci ove budgetske godine, iz kojeg proizlazi, da su prihodi podbacili za oko jednu milijardu 130 milijuna Dinara, dakle za preko 26%, a slaba je utjeha u tome, što su utrošeni ras- hodi prikazani za 24:60 % manje od predvigjenih, jer je bilo predvigjeno rashoda kroz 7 mjeseci za 4 mi- lijarde 420 milijuna a utrošeno je samo za 3.3 13,000.000. To nije naime nikakva efektivna ušteda, već su to ne- isplaćene obaveze, koje kod samih državnih dugova iznose za 7 mjeseci Din. 910.000.000, dočim je pla- ćeno samo Din. 340,000.000.— A te obaveze kao i druge treba država da prije ili poslije izvrši, pa će baš za to svaki svijesni gra- gianin doprinijeti u državnu blagajnu sve što po za- konu i po svojem ekonomskom stanju mora da dopri- nese, a to će mu biti moguće jedino, ako mu državne (poreske) vlasti ne onemoguće opstanak nametanjem tereta, koji idu preko njegove plaćevne snage. Dr. B. Maričić. Istra ZAGREBAČKA TVORNICA CIPELA 8: DUBROVNIK, Placa Kralja Petra SRI (TRINA SLAAN CRNAC Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Za pomoć bijednoj braći. Zima je pred vratima. Nikome ona ne će biti u ovoj ekonomskoj krizi laka, ali će biti sigurno strašna svima onima, koji već danas gladuju i prose koricu hljeba. U Dubrovniku je lijepo razvijen karitativni rad, Javna Dobrotvornost, Blago Djelo, Katolička Društva, Crveni Krst, i ostala humarna muška i ženska udru- Ženja, te gradska Općina, Država i gragjanstvo, razdi- jeliše prošle zime siromasima mnogo toga u novcu, hrani, odjeći i obući. U cilju pomaganja, proširenja i jačeg organizovanja ove humanitarne i kršćanske akcije, da pomaganje siromaha bolje i lakše postigne svoju svrhu, ustanovljen je prošaste godine u novembru Do- brotvorni Odbor , Milosigje“ kao otsjek Društva: ,Sianak Sv. Vlaha“ u Dubrovniku. Odboru je zadaća, da bude što više pri ruci svim gradskim karitativnim udruže- njima kao i milosrdnim gragjanima. Odbor nastoji, da umanji i po mogućnosti ukloni javno profesijonalno prosjačenje, tu ljutu ranu na tijelu našega lijepog grada, time što subotom dijeli milostinju na jednom mjestu, a doprinosnicima daje cedulju s natpisom , Milosrgje“. Zato je potrebito, da što veći broj gragjana daje svoje redovite mjesečne doprinose Odboru, jer dosadašnji doprinosi nijesu dostatni. Nadalje Odbor nastoji, da provjeri siromahe, e da milostinja dogje u ruke u istinu potrebnim osobama. Da se ukloni zloraba ispro- šenog novca, to pravo socijalno zlo, Odbor je izdao blokove sa kuponima. Svaki kupon vrijedi 25 para. Kuponi su zamjenjivi za kruh u svim pekarnama ili za mliječnu hranu u mljekarnama. Za 12 ovakovih kupona (naime 3 Din.) dobije se kod »Milosrgja“ (Pod Skalinima Jezuvita, br.4, I. k.) čon za objed u Pučkoj Kuhinji. Preporuča se gragjanima da redovito nabavljaju ovakove blokove, od 10 ili 20 Dinara, kod »Milosrgja“ i da mjesto movca prosjacima dijele kupone, kojima siromasi mogu nabaviti hrane, a ne mogu ih upotre- biti za alkohol. Nadalje Cdbor prima staru odjeću i obuću te stare ali valjane knjige, časopise i molitvenike, da si- romasima pomogne duhovno i tjelesno. Naše gragjanstvo, koje se zna da zagrije za svaku dobru i plemenitu instituciju ne će sigurno da zabo- ravi ma ovu najnužniju i najhumaniju. Osobito ne sada kad su vremena najteža, a njezino uspješno dje- lovanje najpotrebnije. Obraćamo se stoga velikodušnosti i požrtvovno- sti našeg gragjanstva, da se u što većem broju okupi oko plemenite ustanove ,Milosrgje“ što izdašnijim stalnim mjesečnim doprinosima i vanrednim miloda- rima kroz ove zimske mjesece a za pomoć i utjehu najbjednih naših siromaha. U našem gradu ima veliki broj lica, koja svake subote dijele siromasima milostinju. Mnogo korisnije bi se taj novac upotrebio, kad bi mjesto da novac pred svojim vratima dijele, davali u formi stalnog mje- sečnog doprinosa ,Milosrgju“, jer bi tako bili stalni da će njihova milostinja doći u ruke pravih siromaha, i da se njihovom darežljivošću ne će okoristiti manje potrebni i oni koji su se podali prosjačenju iz zle navike i lakomosti, otimljući time koricu hljeba pravim siromasima. Gragjani !U svakoj bilo veseloj bilo tužnoj zgodi sjetite se vanrednim doprinosima Odbora , Milosrgje.“ Vašim doprinosima ćete ublažiti mnogu bol i obrisati mnogu suzu. Najljepša je poezija života i najslagii je duševni užitak, kad čovjek čovjeku u bijedi pomogne. Podići čovjeka i pomoći mu u nevolji to je naj- bolji tamjan, najljepša molitva! To je djelo u istinu plemenito, jer Krist veli: ,Što ste učinili jednome od ovih mojih malenih, učinili ste meni, Dubrovnik, 8 novembra 1932. Dobrotvorni Odbor ,Milosrgje“ Uživam kada ujutro isperem zube sa ,DIANA“ pastom ! Prijatna okusa u krasno čisti zube. Cijena normalna tuba Din, 5., dvotruka Din. 8.— JESEN i ZIMU Vodeći domaći proizvod. Pregledajte naše skladište bez oba- veze na kupovinu. Solidna posluga. Jamčimo za svaki par!!